DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 27     <-- 27 -->        PDF

(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem
zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan
stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild
, bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći
aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih pašir
te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina.


*


Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke,
čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja
aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg
vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes
za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji
izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongres u geodetskih
inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G.
do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka
te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode
rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem
šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni
snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka
i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene,
te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda
rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje
produbljivati.


O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG LISTA I PLODA*


Ing. Milorad Jovančević


Uopšte o lovoru


Lauru s nobilis . L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode
raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama
na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste
u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju.
Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih
šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično
pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska
i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika,
javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno
se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen
naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi
koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog
područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovra n (tal. Laurana),


* Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije
znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno
kod Dubrovnika).
25«




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 28     <-- 28 -->        PDF

koji je zapravo nastao od talijanskog imena ove vrste (il lauro). Sličnih
naziva ima i u dubrovačkom području (Lovorno, U lovorikama.
Lovor je i t. d.). Ime ovog tercijernog relikta dobro je poznato ne
samo u narodu već i u literaturi, jer je May r po njemu nazvao jedno
klimatsko-vegetacijsko područje — Lauretum .


Načini iskorištavanja lovora


Poput masline i vinove loze, lovor je u starom veku smatran svetim
drvetom (Grci su ga bili posvetili Apolonu). Od njega su pravljeni venci,
koji su služili kao simbol pobede i slave (lovorov venac). Pripisivana mu


SI. 1. Lovorova grančica sa listom i plodom


je i naročita uloga u medicini. No važnijeg ekonomskog značaja u to
doba lovor nije imao. Tek u savremenom životu postao je on i privredno
važna šumska vrsta. Istina njegovo je drvo kratkotrajno i nema važnije
tehničke prirnene, te se najčešće u tom pogledu uvršćuje među vrste od
manje vrednosti. Upotrebljava se uglavnom samo za ogrev. Međutim,




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 29     <-- 29 -->        PDF

s ekonomskog gledišta je naročito od interesa iskorištavanje sporednih
produkata lovora i to lista i ploda.


Lovorov list je tražena roba kao na domaćem tako i na stranom
tržištu. Upotrebljava se u kućanstvu kao mirodija, pri proizvodnji likera,
kao sretstvo protiv insekata, pri spremanju i otpremi suhog voća i t. d.
Svezi list služi i kao hrana za koze i ovce (okolina Dubrovnika). Zdravi
list, koji je na vreme ubran i pravilno sušen, pretstavlja vrednu tehničku
i lekovitu drogu (Foliu m Lauri) . Destilacijom pomoću vodene pare
dobij a se iz suhog lista do 3% eteričnog ulja (Oleum Lauri folia
r u m).


Za tehničke i lekovite svrhe upotrebljava se uglavnom zeleni list lovora.
Berba počinje nakon dozrevanja ploda (oktobar) i traje do početka
cvatnje (mart). U južno-dalmatinskom području cvate lovor često već
polovinom februara te-za berbu lista preostaje oko četiri meseca. List se
bere najčešće sa grmova a rede sa stabala, jer je iz praktičnih razloga
za berbu prikladnije grmlje. Mlađi list obično bolje zadrži nakon sušenja
prirodnu zelenu boju nego stariji. Kako se na, njemu još i rede nađu tragovi
plesni to se on više ceni i traži. Sa pojedinih grana kod berbe se
može skinuti u jedan mah najviše trećina ukupne količine lista, inače
biljke pate. Opalo suho lišće, koga obično ima dosta pod lovorovim stahlima,
redovno se ne sakuplja u tehničke, odnosno lekovite svrhe.


Lovorov plod je tamno modra boba, koja u supkama i mesnatom
ovoju ima masnog ulja (Oleum Lauri) i to znatno više nego kod
lišća (do 30%). Rado ga jedu neke ptice (Turdus merula L.5.
Inače služi kao tehnička i lekovita droga (Bacca e Lauri) . Sabire se
odmah po dozrevanju (kad potamni), obično u oktobru pa nadalje. Ponekad
se bobe nađu na granama i nakon cvatnje (april-maj) ali najčešće
opadnu do konca februara ili još ranije. One se redovno beru sa grana
ali se sakupljaju i sa tla, ukoliko mesnati ovaj nije davno istrunuo i
usled toga ulje delimično ili potpuno propalo.


Sabrani list i plod se suše na suhim, po mogućnosti toplim mestima.
Najpraktičnije je sušenje pri povišenoj temperaturi (sušnice). Kod nas
se sušenje obavlja uglavnom po tavanima, na podovima i sličnim mestima.
Glavni princip sušenja je da se iz sirove droge otstrani što više
vlage a da se pri tom spreči pojava plesni. Za list namenjen za začin
naročito je važno da se što više sačuva prirodna zelena boja. Otuda se
sušenje droge vrši u tankom sloju, na zračnom i od direktnog sunčevog
svetla zaklonjenom mestu. Slojevi droga se što češće mešaju pogodnim
oruđem (vile, lopate, grablje i si.) ili rukama. Prosušena droga se sprema
u sanduke ili vreće. Kod dužeg zadržavanja suhog lista potrebno je što
više smanjiti isparivanje eteričnog ulja, pa se radi toga list presuje u
bale i tako otprema u destileriju ili, kao gotova roba, na rasprodaj no
mesto. Neka otkupna poduzeća preuzimaju list i plod u sirovom stanju
(odmah po sabiranju) pa ih suše u vlastitim prostorijama. Pri tom se
sirova droga otkupljuje uz znatno nižu cenu u poređenju sa suhom, jer
se uračunava veliki postotak sasušivanja (kaliranja) robe (preko 50%).
Tako su pojedina preduzeća »Biljane« plaćala u 1951. god. prosušeni
lovorov list najbolje kvalitete 42 dinara, a sirovi 15 dinara po kg, te
presušeni plod 24, a sirovi 12 dinara po kg. Diferencija u cenama pravdala
se najviše velikim postotkom sasušivanja lista i ploda.




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Problem


Kod iskorištavanja sporednih produkata lovora u razne medicinske
i tehničke svrhe (i inače), za praksu je od naročite važnosti poznavanje
procesa sušenja lista i ploda, Pod ovim se podrazumeva postotak sasušivanja
sirove droge, trajanje i tok njenog sušenja. Poznavanje ovih podataka
omogućuje pravilno organizovanje i vođenje sušenja te pravilno
određivanje otkupne cene sirovom listu i plodu u odnosu na cenu suhe
droge. No osim toga, rešenje navedenog pitanja je od interesa i sa teoretske
strane, jer su takvi podaci u literaturi retki, nepotpuni i aproksimativni,
pa čak i problematični (lit. 3). Iz tih razloga, a podstaknuti sve
većim interesom u zadnje vreme za iskorištavanje lovorovog lista i ploda,
vršili smo istraživanja u 1951. i 1952. godini, koji se rezultati donose u
ovom prikazu.


Vlastita istraživanja


Materijal i metod rada


Od veće količine lista i ploda, sakupljenih u svrhu prodaje, za istraživanje
su odmah nakon berbe izdvojeni uzorci (probe), težine 5—10 kg.
Berba je obavljena u lovorovoj šumici Arboretuma Trsteno. Nju sačinjavaju
uglavnom čiste prirodne sastojine lovora, u kojima su neznatno
primešane i druge domaće i strane (pretežno parkovne) vrste drveća i
grmlja. Najveća starost lovorovih stabala je 40—50 godina, ali u sastojinama
ima i obilje izbojaka i grmlja različite starosti. Nadmorska visina
sastojina iz kojih je sabiran list i plod je 50—60 m, a nalaze se nedaleko
do morske obale, na smeđe karbonatnom tlu flišne podloge (lit. 4).


Izvagani uzorci lista i ploda stavljeni su na drveni pod tavanske
prostorije. List je razastrt u slojevima debljine do 10 cm, a plod također
u slojevima debljine do 5 cm. Sasušivanje je praćeno merenjem i evidentiranjem
težine svakog pojedinog uzorka, i to za list uglavnom svaki
drugi a za plod svaki četvrti dan. Prilikom izmere težine, droga je dobro
mešana radi ujednačavanja sušenja i sprečavanja ugrijavanja lista i
ploda poradi ispuštanja vlage. Izmera je vršena sve dok težina uzoraka
nije postala uglavnom konstantna, odnosno dok nije počela duže da oscilira
oko iste visine (zračno suho stanje). Merenje je vršeno sa tačnošću
od 5 gr.


Rezultati i osvrt


Numerički podaci sušenja lovorovog lista prikazani su u tabelama
1 i 3, a ploda u tabelama 2 i 4. Podaci tabele 1 i 2 odnose se na istraživanja
u 1951., a tabele 3 i 4 na istraživanja u 1952. godini. Grafički
prikaz sušenja sadrži si. 2, a ploda si. 3.


Iz tabelarnih podataka se razabire, da je prosečna težina svih merenih
uzoraka lista spala pri sušenju u 1951. godini najniže na 52,3%,
a u 1952. godini na 56,0% (prosečno za obe godine na 54,1%). Najniža
granica do koje se spuštala relativna težina pojedinih proba lista u 1951.
godini je 52,0%. Prema tome, maksimalno prosečno sasušivanje lista
iznosi za 1951. god. 47,7% prvobitne težine (kod nekih proba 48,0%), a
za 1952. god. 44,0%. U prošeku za obe godine iznosi sasušivanje 45,8%.




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 31     <-- 31 -->        PDF

6S


CT-
0?


CO
oc ~4 CM On 4c 00 to O CD OO ^4 Ol Oi t-00 NO


p"


so NO to t-O 00 to NO KO Ö
oo 0) OO OO ^J On Oo -CO ^Jl Oi OO ,— o 00 Ol 4^


f
r


*""
X X X x X X x X y. y X X X X X X X X 3


a


3


IO
CO CD On on On 3 o. on On


Oi Oi Oi On On On Oi IS. Oo Oi On Oi Oi
Kl hu NO NO to to IO to to to N) to NU to to to to to NO


KO IO OO NS NO NO to NO to to K) NO oo Oo Oo OO Oo 4i 4c cOo OO Oo Oo OO On on en --4 —j >-4J o to 4-Ol CD to Oi ^
4c -.1 ^4 Oo Ü0 OO Oö


4* 4--^4 *. to o CD CD to CO O
o o o o o o o o o o O C O o o o o o o .3 S


-


Ol o» on On On en On On On en rr Oi Ol ^4 ~4 00 00 CO o c M
NO NO NO NO to to 4». CD 00 © to 00 KO CD CO ~4 o


o
o a.


o
o ~4 -J. *~4 O O ~-J O Ol ^4 O -4 Oo oo ° ´


o o e
o


Na NO NO NO NO KT NO to Kn to KQ to NO OO Oo OO Oo hJ>. 4c
00 be 4-OO 4c 00 4-4> On Cn ^4 00 1.1 On 00 NO On
-I -~4 O 4c a ^4 IX CD CO! CFS 4i Ol NO ^4 Ol o

*.
o o o o h-H
N


c


Oi
Oi Ol On On Oi On On ox Oi Ut On Ol en ^4 ^4 OO CD o «t H


KD
No IO OO NO uo to 4c On -4 Ol CO oo to to oo Oi 4-o o JL


--4
-~4 -~4 OO C Oo ^4 © 00 ^4 er: ^4 Oo Oo ^4 o Oo -~4 o o O


n


NO Kl NO NO NO NO NO NO K) NO NO Oo OO OO Oo 4e-hfc-C T3 Oo 09 09 09 4-4c 4c 4c On u* OO C50 CD CO


^4 ~j ^4 O -4 O oi K) Üi to Ol 00 cro --I
O O O o OO O* OO O O O o oo CO CD


©


o
o e N< 1>


3


(Ol On Or On On on on On On Oi Üi Oi Ol CD *~4 ~4 00 CD o 1 c,
NO NO NO OO to Oo Oo 4-Or Ol Oi ex to CO On oo to o


c-.


o
o JL


^1
~4 ^4 00 ~4 OO Oo ^4 OO -J ^4 O ^4 00 OO ~4 o O


o O
CO
NO to NO NO 1-0 NS NO NO NO NO N> NO to OO Oo OO OO M> 4c l-i
00 00 bo OO OS OO Oo 4-On Oi 00 (1 NO


^4
4> ~4 ^4 ^4 ~-4 Oo Oi Cn OO CD »-1 *00 4


*. CD U NO -00 O
(0


o o CO © o o CO CD On CO co o 5 H


o o o o o e o
, ,


w <



o


,


o


Oi


Or» (71 On On


On On On On On t^ Oi Ol CD -4 ^4 CO


^ ^t


NO
JO


JO NO to to NO


4-On Ol O´: ^1 to 00 to ^4 4i


to


o o CL


c—i


^4 -4 O ^4 ^4 ~4 --4 oo ^4 -J Oo Ol ^4 oo CO O o o


o
o


NO NO NO to to to to to to to 00 Oo OO oo Oo 4> 4c
00 Oo OO Oo 4-Oo 4c 4-On O Ol CD to Oi
4c 4c Oo -4 O CO On 4-CO o oo CD Ol o


on


o
O O o o © o O O «i O o o O o o
o
e
apsol
u gr.


<
On
NO NO
On
I O
On
I O
On
4 c
On
NO
On
OO
O r
U .
On
O l
On
GO
CJ<
o
OO
t o
O l
C l
—4
c_-^
1 0 0
1— .
OO
^ 4
CO
4 ^
o
o
Co
H ,
CL
o © O o © -J Oo OO ~ 4 ~ 4 en o *4 - Oo oo Oo O o O
NO
Oo
Ox
oo
NO
4 c
On
CO
NO
4 NT
0 0
O i
t o
O l
NO
Oo
*-l
o>
on
NO
0 0
NO
bo
*-J
O l
On
No
00
NO
OO
0 0
t o
On
NO
t o
t o
0 0
4 c
On
o o
t o
NO
o>
eji
On
4 *
oi
t o
On
t o
O l
On
°?
NO
O i
CD
l o
O l
~ 4
O l
t o
mi—i
oj .
CJO
NO
CD
OO
t o
On
CO
CD
t o
CO
1—1
CD
OS
JOCO
0 0
OO
CO
CD
CO
*0i
oo
o
O l
"~4
OO
On
oo
OO
4 c
—4
CO
On
Oo
4>
CO
O i

4 i—
´
CO
Oo
4 c
O
o
o
o
Ö
B ´ S
-i n
a a -5 ?o
^ s2 ä-U u
NO NO OO 4C
NO
t o
4 c
NO
-—i
oo
t o
o
o i
NO
CT
OO
4>
CO
-J
4 CD
O
CXi
OO
(X1
u-O
O
1—i
C O
0 0
*
CD
t o
CO
4 *
en
CD
CD
O l
O i
4 ^
NO
coo
t o o
aeg
^
§ » <
^ 4
^
~ 4
CM
^ 4
^ 4
-J
t o
°>~
4
t o
4 c
~ 4
* *
4 c
OO
0 0
4 c
On
t o
4 OO
CD
4 c
t o
4 c
4>i—´
CL
4 O
4 -
Oo
o ,
t o
OO
O
Oo
t o
CO
O l
t o
i—´
On
H-4
4 01
0 1
OO o
o
a c,
o a . o
fc3 . P 3




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 32     <-- 32 -->        PDF

30




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Tab. 3


Red,
br.
Datum
mere nj a
Težina
apsol. u gr.
uzorka
rel. u °/0
Veličina
apsol. u gr.
sasušivanja
rel. u % Opaska
1
2
4, X. 1952.
6. X. 1952.
10000
9600
100.0
96.0
0
400
. 0.0
4.0
T3 O
3 8. X. 1952. 8900 89.0 1100 11.0 »o
4 10. X. 1952. 8500 85.0 1500 15.0 O
5 12. X. 1952. 8220 82.2 1780 17.8 o
6 14. X. 1952. 8200 82.0 1800 18,0 rt
7 16. X. 1952. 8100 81.0 1900 19.0 s
8 18. X. 1952. 6340 63.4 3660 36.6 O
9 20. X. 1952. 6280 62.8 3720 37.2 o
10
11
22. X. 1952.
24. X. 1952.
6280
6280
62.8
62.8
3720
3720
37.2
37.2
Q-.
L
Ti
12 26. X. 1952. 6280 62 8 3720 37.2 3
13 28. X. 1952. 6240 62.4 3760 37.6
14 30. X. 1952. 6230 62.0 3800 38.0 tn
15 1. XL 1952. 6200 62.0 3800 38.0 _rt
16
17
3. XI. 1952.
5. XI. 1952.
6000
5800
60 0
58.0
4000
4200
40.0
42.0
|5c
18 7. XI. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 rt
19
20
9. XI. 1952.
11. XI. 1952.
5700
5600
57.0
56.0
4300
4400
43.0
44.0
>
-3
bO
21 13. XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 cTi
22 15, XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 rt
Ti
23 17. XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 8
24 19. XI. 1952. 5700 57.0 4300 43.0
25 21. XI. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 rt
26 3. XII. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 Tt
i—}


Pri sušenju lovorovog ploda spala je prosečna težina svih uzoraka u
1951. god. najniže na 80,2% (probe br. II na 79,0%). U narednoj godini
smanjila se težina merenog uzorka najviše na 80,0%. Iz ovog sledi, da
sasušivanje ploda iznosi prosečno za sve uzorke u 1951. godini najviše
19,8% (probe br. II, 21,0%), a u 1952. godini 20,0%. Prema tome, u prošeku
za obe godine iznosi sasušivanje 19,9%.


Kompariranjem dobijenih podataka se vidi, da pri sušenju do zračno
suhog stanja, lovorov list kalira znatno više nego plod — (130%). Obzirom
na to, nemože se kod preuzimanja sirove droge uračunavati isti
postotak sasušivanja za list i plod, što je u dosadašnjoj praksi redovno
činjeno. Kod otkupa droge po dosada uobičajenim uslovima preuzimao se
sirovi plod po neopravdano nižim cenama u poređenju sa suhim, jer mu
je postotak sasušivanja znatno manji od obračunskog (oko 50%).




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Tab. 4


Težina uzorka Veličina sasušivanja
Red. Datum


Opaska


br. merenja apsol. u gr. rel. u °/0 apsol. u gr. rel u o/0


1 17. XI. 1952. 6000 100.0 0 0.0
2 21. XI. 1952. 5900 98.3 100 1.7
3 25. XI. 1952. 5850 97.5 150 2.5
4 29. XI. 1952. 5700 95.0 300 5.0 3
5 3. XII. 1952. 5650 94.1 350 5.8 a
3


6 7. XII. 1952 5600 93.3 400 6.7
7 11. XII. 1952. 5500 01.6 500 8.3
si


8 15. XII. 1952. 5475 91.2 525 8.8 ra
9 19. XII. 1952. 5400 90.0 600 10.0 & 2
10 23. XU. 1952. 5230 87.1 770 12.8


43 o
11 27. XII. 1952. 5200 86.6 800 13.3


12 31. XII. 1952. 5200 86.6 800 13.3 -a «


12 4. I. 1953. 5200 86.6 800 13.3 2 :5>
14 8. I. 1953. 5000 83.3 1000 16.7
15 12. I. 1953. 4900 81.6 1100 18.3
U


16 16. I. 1953. 5000 83.3 1000


16.7 3
17 20. I. 1953. 4850 82.5 1050
17.5
18 24. I. 1953. 4800 80.0 1200
OT


20.0
19 28. I. 1953. 4800 80.0 1200 20.0 3


20 1. II. 1953. 4800 80.0 1200
20.0
Imajući u vidu vreme od branja lista i ploda (početak sušenja) pa
sve do momenta najnižeg spuštanja apsolutne, odnosno relativne težine
merenih uzoraka, iz prikazanih podataka sledi, da je sušenje lovorovog
lista trajalo u 1951. god. 33, a u 1952. god. 38 dana (prosečno za obe
godine 35 dana). Plod se međutim prosušio do zračno suhog stanja u
prvoj godini istraživanja tokom 64 dana, a u drugoj tokom 68 dana (u
prošeku za obe godine tokom 66 dana). Prema tome prosušivanje lista
se odvije znatno brže nego ploda i to približno dva puta. Kod praktičnih
radova ovo je naročito važno imati u vidu pri određivanju vremena za
berbu, sušenje i otpremu lovorove droge, odnosno za ispunjavanje preuzetih
obaveza u tom smislu, te za realizovanja ugovornih kvantuma
robe.


Tabelarni podaci i grafički prikaz sušenja pokazuju, da lovorov list
pri sušenju oslobađa najviše vlage u toku prvih 15 dana. Usled toga je
krivulja, koja prikazuje tok sušenja lista, u tom delu najstrmija (si. 2).
Za vreme prvih 15 dana oslobodilo se iz lista u 1951. godini 84,8% od
ukupne količine isparene vlage do konca perioda sušenja (52,3% od
težine svežeg lista). U 1952. godini oslobodilo se iz lista u istom vremenskom
razmaku 88,5% od totalne veličine sasušivanja (58% od težine
svežeg lista). Prema tome, lovorov list se najintenzivnije suši u početku,
tačnije tokom prvih 15 dana. Iz tih razloga potrebno je pri su




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 35     <-- 35 -->        PDF

šenju kroz to vreme mešati sirovi list što češće (dva do tri puta dnevno).
U protivnom, naročito ako su slojevi deblji, list se zagrije te promeni
svoju prirodnu boju ili se uplesnivi.


Lovorov list odaje vlagu pri sušenju i posle prvih 15 dana (u 1951.
god. kroz 33, a u 1952. god. kroz 38 dana). Međutim sasušivanje je
kasnije znatno manje i sporije te se do konca perioda sušenja oslobo


%


100


95 51.2. 5U5LNJ[ LOVOMVOG LISTA
90 a u. i%\.qćd.
SS 6 u mz.gad.


8o.


75


63


fes.


55


50


dana.


dilo u 1951. godini još svega 15,2%, odnosno u 1952. godini 11,5% od
ukupne količine isparene vlage. Obzirom na to opasnost od zagrijavanja
lista posle 15 dana sušenja je manja, pa je time i potreba mešanja droge
umanjena.


Lovorov plod suši se nešto ravnomernije. Oslobađanje vlage je
ujednačenije sve do konca perioda sušenja. Za vreme prvih 32 dana
(polovina perioda sušenja) isparilo se kod merenih uzoraka u 1951. god.
prosečno 74,0% od ukupnog kvantuma oslobođene vlage. U 1952. god.
iznosi sasušivanje ploda do polovine perioda sušenja (34 dana) 57,0°/o
od totalne veličine sasušivanja. Iz tih razloga imaju krivulje, koje prikazuju
sušenje ploda, ujednačeniji tok u poređenju sa krivuljama sušenja
lista. Zato je mešanje ploda uglavnom podjednako potrebno za sve
vreme sušenja.




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Grafički prikaz naročito ističe neujednačenost sušenja lovorovog
lista, a donekle i ploda, u 1952. god. Pored opšte kolebljivosti i naglih
promena, naročito je karakteristična promena smera krivulja pri koncu
perioda sušenja. Njihov smer na gore označava povećanje težine prosušenih
uzoraka u odnosu na prethodne dane. Razlog je tome nagla promena
vremena t. j . dolazak, posle suhog vremena, kiša i prevladavanje vlažnih


lOO


513 . 5U5LN|L lOVOMH/Dd DIODA


90


15


dana


O A a

južnih vetrova, čime se povećala zračna vlaga, koju su prosušeni list i plod
apsorbirali i time povećali svoje težine (higroskopska ravnoteža). Tako
se za vreme kiša i južnih vetrova između 17. i 21. novembra 1952. god.
povećala težina prosušenog uzorka za 2.0%. Naprotiv u toku lepog vremena,
naročito za vreme suhih severnih vetrova (bura) droga je redovno
gubila na težini i to ponekad naglo, što prikazuje pad krivulja u tom vremenu.
S tim u vezi, naročito je uočljivo naglo sušenje lista za vreme suhog
vremena između 16. i 18. oktobra 1952. god, kada se samo u toku
nekoliko dana smanjila težina merenog uzorka za 17.6%. Na isti način
mogu se objasniti i ostale manje ili veće, brže ili sporije promene težina
merenih uzoraka lista i ploda, odnosno prikazani tok sušenja droge.


Važno je istaći, da dužim držanjem prosušenog lista i ploda u tankim
slojevima, na suhom i zračnom mestu, oslobađa se postepeno i eterično
ulje što smanjuje kvalitet droge. Otuda postaje ona unekoliko lakša i na




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 37     <-- 37 -->        PDF

kon prosušivanja do zračno suhog stanja, ukoliko se odmah ne preda
otkupnim poduzećima, ne otpremi u destileriju ili na rasprodajno mesto.
Da bi se umanjile štete na kvaliteti koje tom prilikom nastaju, suhi list
i plod se redovno presu ju u vreće ili bale te se tako konzerviraju pa kasnije
otpremaju. No kako se lovorova droga obično preuzima dva do tri
meseca nakon sabiranja (najdalje do konca aprila), to daljnje sasušivanje
(kaliranje) zapravo ne dolazi u obzir za neposredne proizvođače (sakupljače).
Prema tome, navodi u nekim priručnicima, po kojima se od
3 kg. sirovog lovorovog lista dobij a 1 kg. suhog, odnosno od 2 kg sirovog
ploda 1 kg suhog, su neprimenljivi kod preuzimanja droge. Toliki kalo
je previsok i neopravdan kako za list tako i za plod, te prema tome za
neposrednog proizvođača neprihvatljiv.


ZAKLJUČAK


Glavna šumsko-privredna vrednost lovora (L a u r u s n o b i 1 i s L.)
je u iskorištavanju njegovog lista i ploda za razne medicinske i tehničke
svrhe. Za proizvodnju droge dobre kvalitete i za pravilnu nagradu proizvođača
(sakupljača) od važnosti je poznavanje načina te samog procesa
sušenja lista i ploda t. j . postotka sasušivanja, trajanja i toka njihovog
sušenja. Kako su podaci u literaturi oskudni i aproksimativni, vršena su
istraživanja u tom smislu koja su prikazana u tabelama 1, 2, 3, 4 te na
grafikonima (si. 2 i 3)). Ta su istraživanja dala sledeće rezultate:


1. Pri sušenju do zračno suhog stanja sirovi lovorov list gubi od
svoje težine oko 45% a plod oko 20%.
2. Da bi se svezi list lovora prirodno prosušio do zračno suhog stanja
potrebno je sušiti ga na pogodnom mestu oko 35 dana a plod oko
66 dana.
3. Pri sušenju oslobađa lovorov list najviše vlage u toku prvih
15 dana (oko 86%), a plod približno ravnomerno do kraja perioda sušenja.
LITERATURA


1. Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig, 1911.
2. Ani ć M.: Dendrologija, Šum. priručnik I., Zagreb, 1946.
3. Benzinge r F.: Ljekovito bilje, Zagreb, 1950.
4. Gračani n Z.: Pedološka studija Arboretuma Trsteno, Jug. akad. znan.
i umjet. — Institut za eksperimentalno šumarstvo (posebni otisak iz 25. knjige Prirodosl.
istraživanja), Zagreb, 1952.
5. H or vat A.: O važnosti uzgoja lovora, Šum. list god. LXXV, Zagreb, 1951.
6. Kuša n F. Ljekovito bilje, Zagreb, 1938.
7. M a n c e a u P.: Matiere medicale, tome I, cinquieme ed.
8. M arre t L.: Les fleurs de la cöte d´ Azur, Paris, 1926.
9. Petrači ć A.: Uzgajanje šuma I. dio, Zagreb, 1925.
10. Winte r F.: Parfumerie und Kosmetik, zweite Auflage, Wien, 1932.
ÜBER DEN GEBRAUCH UND DIE TROCKNUNG DER BLÄTTER UND DER


FRÜCHTE DES LORBEERBAUMES
ZUSAMMENFASSUNG


Von forstlich — ökonomischem Standpunkte, der Wert des Lorbeerbaumes liegt
haupsächlich in der Nutzung seiner Blätter und Früchte in der Medizin und Technik.
Für die Produktion von Drogen guter Qualität ist es notwendig den Prozess der
Trocknung der Blätter und der Früchte zu kennen. Der Autor hat in dem obigen




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Artikel zuerst die Art des Sammelns und der Bereitung der Droge und dann die
Rezultate seiner eigenen Untersuchungen im Bezug auf dem Prozent der Austrocknung,
Dauer der Trocknung und den Prozess der Trocknung der Blätter und Früchte
beschrieben. Die Versuche sind realisiert im Arboretum Trsteno, und in den Tabellen
1, 2, 3, 4 und Graphikonen (Fig. 2 u. 3) vorgestellt. Aus diesen Versuchen folgt:


1. Bis zum lufttrockenen Zustande, die frischen Lorbeerblätter verlieren cca 45%
und die Früchte cca. 20% ihres Gewichtes.
2. Damit man die frische Lorbeerblätter bis zum natürlichen lufttrockenen Zustande
trocknen könnte, notwendig ist es die Lorbeerblätter auf einem günstigen Orte
cca. 35 Tage und die Früchte cca. 66 Tage trocknen.
3. Die Lorbeerblätter verlieren die meiste Feuchtigkeit in den ersten 15 Tagen
(cca. 86%) und die Früchte annähernd gleichmässig bis zur Ende der Trocknung.
SAOPĆENJA


NOVO ORUĐE ZA ČIŠĆENJE ŠUMSKIH KULTURA I MLADIKA


Zupčasti srpićasti kosir na dugoj držalici racionalizatorsko je oruđe za čišćenje


uglavnome novih i mlađih šumskih kultura te mladika po biološkim načelima. Njime
oslobađamo ugrožene sadnice odnosno
prirodni podmladak te ujedno očuvamo
buduću podstojnu sastojinu od
nosno pomoćne vrste drveća. Njime
intervenišemo samo u neposrednoj
okolini sadnice ili stabljike ili pak
oslobađamo samo vršiku budućeg
stabla (prevršivanje i okresivanje).
Novo oruđe upotrebljavamo
ovako: Ispružena ruka produlji se za
jedan metar, to jest sa drvenom
držalicom, koja ima na kraju pričvršćen
do 0.50 kg težak čelični kosir.
Sa obiju strana oštrice nalaze se
po 2—3 oštra zupca. Prvi zupci (oni
pokraj držalice su glavni; s njima
zahvatamo ispod kupine, maline, paprati
i t. d. Potezom k sebi sa lakoćom
odsiječemo iza zubaca zahvaćene
stabljike i mladice (izdanke), a sa
stražnja 2 zupca u ukrivljenom vrhu
oštrice potpuno otkinemo i odbacimo



Zupčasti srpićasti kosir.
36