DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild , bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih pašir te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina. * Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke, čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongres u geodetskih inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G. do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene, te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje produbljivati. O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG LISTA I PLODA* Ing. Milorad Jovančević Uopšte o lovoru Lauru s nobilis . L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju. Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika, javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovra n (tal. Laurana), * Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno kod Dubrovnika). 25« |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 28 <-- 28 --> PDF |
koji je zapravo nastao od talijanskog imena ove vrste (il lauro). Sličnih naziva ima i u dubrovačkom području (Lovorno, U lovorikama. Lovor je i t. d.). Ime ovog tercijernog relikta dobro je poznato ne samo u narodu već i u literaturi, jer je May r po njemu nazvao jedno klimatsko-vegetacijsko područje — Lauretum . Načini iskorištavanja lovora Poput masline i vinove loze, lovor je u starom veku smatran svetim drvetom (Grci su ga bili posvetili Apolonu). Od njega su pravljeni venci, koji su služili kao simbol pobede i slave (lovorov venac). Pripisivana mu SI. 1. Lovorova grančica sa listom i plodom je i naročita uloga u medicini. No važnijeg ekonomskog značaja u to doba lovor nije imao. Tek u savremenom životu postao je on i privredno važna šumska vrsta. Istina njegovo je drvo kratkotrajno i nema važnije tehničke prirnene, te se najčešće u tom pogledu uvršćuje među vrste od manje vrednosti. Upotrebljava se uglavnom samo za ogrev. Međutim, |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 29 <-- 29 --> PDF |
s ekonomskog gledišta je naročito od interesa iskorištavanje sporednih produkata lovora i to lista i ploda. Lovorov list je tražena roba kao na domaćem tako i na stranom tržištu. Upotrebljava se u kućanstvu kao mirodija, pri proizvodnji likera, kao sretstvo protiv insekata, pri spremanju i otpremi suhog voća i t. d. Svezi list služi i kao hrana za koze i ovce (okolina Dubrovnika). Zdravi list, koji je na vreme ubran i pravilno sušen, pretstavlja vrednu tehničku i lekovitu drogu (Foliu m Lauri) . Destilacijom pomoću vodene pare dobij a se iz suhog lista do 3% eteričnog ulja (Oleum Lauri folia r u m). Za tehničke i lekovite svrhe upotrebljava se uglavnom zeleni list lovora. Berba počinje nakon dozrevanja ploda (oktobar) i traje do početka cvatnje (mart). U južno-dalmatinskom području cvate lovor često već polovinom februara te-za berbu lista preostaje oko četiri meseca. List se bere najčešće sa grmova a rede sa stabala, jer je iz praktičnih razloga za berbu prikladnije grmlje. Mlađi list obično bolje zadrži nakon sušenja prirodnu zelenu boju nego stariji. Kako se na, njemu još i rede nađu tragovi plesni to se on više ceni i traži. Sa pojedinih grana kod berbe se može skinuti u jedan mah najviše trećina ukupne količine lista, inače biljke pate. Opalo suho lišće, koga obično ima dosta pod lovorovim stahlima, redovno se ne sakuplja u tehničke, odnosno lekovite svrhe. Lovorov plod je tamno modra boba, koja u supkama i mesnatom ovoju ima masnog ulja (Oleum Lauri) i to znatno više nego kod lišća (do 30%). Rado ga jedu neke ptice (Turdus merula L.5. Inače služi kao tehnička i lekovita droga (Bacca e Lauri) . Sabire se odmah po dozrevanju (kad potamni), obično u oktobru pa nadalje. Ponekad se bobe nađu na granama i nakon cvatnje (april-maj) ali najčešće opadnu do konca februara ili još ranije. One se redovno beru sa grana ali se sakupljaju i sa tla, ukoliko mesnati ovaj nije davno istrunuo i usled toga ulje delimično ili potpuno propalo. Sabrani list i plod se suše na suhim, po mogućnosti toplim mestima. Najpraktičnije je sušenje pri povišenoj temperaturi (sušnice). Kod nas se sušenje obavlja uglavnom po tavanima, na podovima i sličnim mestima. Glavni princip sušenja je da se iz sirove droge otstrani što više vlage a da se pri tom spreči pojava plesni. Za list namenjen za začin naročito je važno da se što više sačuva prirodna zelena boja. Otuda se sušenje droge vrši u tankom sloju, na zračnom i od direktnog sunčevog svetla zaklonjenom mestu. Slojevi droga se što češće mešaju pogodnim oruđem (vile, lopate, grablje i si.) ili rukama. Prosušena droga se sprema u sanduke ili vreće. Kod dužeg zadržavanja suhog lista potrebno je što više smanjiti isparivanje eteričnog ulja, pa se radi toga list presuje u bale i tako otprema u destileriju ili, kao gotova roba, na rasprodaj no mesto. Neka otkupna poduzeća preuzimaju list i plod u sirovom stanju (odmah po sabiranju) pa ih suše u vlastitim prostorijama. Pri tom se sirova droga otkupljuje uz znatno nižu cenu u poređenju sa suhom, jer se uračunava veliki postotak sasušivanja (kaliranja) robe (preko 50%). Tako su pojedina preduzeća »Biljane« plaćala u 1951. god. prosušeni lovorov list najbolje kvalitete 42 dinara, a sirovi 15 dinara po kg, te presušeni plod 24, a sirovi 12 dinara po kg. Diferencija u cenama pravdala se najviše velikim postotkom sasušivanja lista i ploda. |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Problem Kod iskorištavanja sporednih produkata lovora u razne medicinske i tehničke svrhe (i inače), za praksu je od naročite važnosti poznavanje procesa sušenja lista i ploda, Pod ovim se podrazumeva postotak sasušivanja sirove droge, trajanje i tok njenog sušenja. Poznavanje ovih podataka omogućuje pravilno organizovanje i vođenje sušenja te pravilno određivanje otkupne cene sirovom listu i plodu u odnosu na cenu suhe droge. No osim toga, rešenje navedenog pitanja je od interesa i sa teoretske strane, jer su takvi podaci u literaturi retki, nepotpuni i aproksimativni, pa čak i problematični (lit. 3). Iz tih razloga, a podstaknuti sve većim interesom u zadnje vreme za iskorištavanje lovorovog lista i ploda, vršili smo istraživanja u 1951. i 1952. godini, koji se rezultati donose u ovom prikazu. Vlastita istraživanja Materijal i metod rada Od veće količine lista i ploda, sakupljenih u svrhu prodaje, za istraživanje su odmah nakon berbe izdvojeni uzorci (probe), težine 5—10 kg. Berba je obavljena u lovorovoj šumici Arboretuma Trsteno. Nju sačinjavaju uglavnom čiste prirodne sastojine lovora, u kojima su neznatno primešane i druge domaće i strane (pretežno parkovne) vrste drveća i grmlja. Najveća starost lovorovih stabala je 40—50 godina, ali u sastojinama ima i obilje izbojaka i grmlja različite starosti. Nadmorska visina sastojina iz kojih je sabiran list i plod je 50—60 m, a nalaze se nedaleko do morske obale, na smeđe karbonatnom tlu flišne podloge (lit. 4). Izvagani uzorci lista i ploda stavljeni su na drveni pod tavanske prostorije. List je razastrt u slojevima debljine do 10 cm, a plod također u slojevima debljine do 5 cm. Sasušivanje je praćeno merenjem i evidentiranjem težine svakog pojedinog uzorka, i to za list uglavnom svaki drugi a za plod svaki četvrti dan. Prilikom izmere težine, droga je dobro mešana radi ujednačavanja sušenja i sprečavanja ugrijavanja lista i ploda poradi ispuštanja vlage. Izmera je vršena sve dok težina uzoraka nije postala uglavnom konstantna, odnosno dok nije počela duže da oscilira oko iste visine (zračno suho stanje). Merenje je vršeno sa tačnošću od 5 gr. Rezultati i osvrt Numerički podaci sušenja lovorovog lista prikazani su u tabelama 1 i 3, a ploda u tabelama 2 i 4. Podaci tabele 1 i 2 odnose se na istraživanja u 1951., a tabele 3 i 4 na istraživanja u 1952. godini. Grafički prikaz sušenja sadrži si. 2, a ploda si. 3. Iz tabelarnih podataka se razabire, da je prosečna težina svih merenih uzoraka lista spala pri sušenju u 1951. godini najniže na 52,3%, a u 1952. godini na 56,0% (prosečno za obe godine na 54,1%). Najniža granica do koje se spuštala relativna težina pojedinih proba lista u 1951. godini je 52,0%. Prema tome, maksimalno prosečno sasušivanje lista iznosi za 1951. god. 47,7% prvobitne težine (kod nekih proba 48,0%), a za 1952. god. 44,0%. U prošeku za obe godine iznosi sasušivanje 45,8%. |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
6S CT- 0? CO oc ~4 CM On 4c 00 to O CD OO ^4 Ol Oi t-00 NO p" so NO to t-O 00 to NO KO Ö oo 0) OO OO ^J On Oo -CO ^Jl Oi OO ,— o 00 Ol 4^ f r *"" X X X x X X x X y. y X X X X X X X X 3 a 3 IO CO CD Oi Oi Oi On On On Oi IS. Oo Oi On Oi Oi Kl hu NO NO to to IO to to to N) to NU to to to to to NO KO IO OO NS NO NO to NO to to K) NO oo Oo Oo OO Oo 4i 4c cOo OO Oo Oo OO On on en --4 —j >-4J o to 4-Ol CD to Oi ^ 4c -.1 ^4 Oo Ü0 OO Oö 4* 4--^4 *. to o CD CD to CO O o o o o o o o o o o O C O o o o o o o .3 S - Ol o» on On On en On On On en rr Oi Ol ^4 ~4 00 00 CO o c M NO NO NO NO to to 4». CD 00 © to 00 KO CD CO ~4 o o o a. o o ~4 -J. *~4 O O ~-J O Ol ^4 O -4 Oo oo ° ´ o o e o Na NO NO NO NO KT NO to Kn to KQ to NO OO Oo OO Oo hJ>. 4c 00 be 4-OO 4c 00 4-4> On Cn ^4 00 1.1 On 00 NO On -I -~4 O 4c a ^4 IX CD CO! CFS 4i Ol NO ^4 Ol o *. o o o o h-H N c Oi Oi Ol On On Oi On On ox Oi Ut On Ol en ^4 ^4 OO CD o «t H KD No IO OO NO uo to 4c On -4 Ol CO oo to to oo Oi 4-o o JL --4 -~4 -~4 OO C Oo ^4 © 00 ^4 er: ^4 Oo Oo ^4 o Oo -~4 o o O n NO Kl NO NO NO NO NO NO K) NO NO Oo OO OO Oo 4e-hfc-C T3 Oo 09 09 09 4-4c 4c 4c On u* OO C50 CD CO ^4 ~j ^4 O -4 O oi K) Üi to Ol 00 cro --I O O O o OO O* OO O O O o oo CO CD © o o e N< 1> 3 (Ol On Or On On on on On On Oi Üi Oi Ol CD *~4 ~4 00 CD o 1 c, NO NO NO OO to Oo Oo 4-Or Ol Oi ex to CO On oo to o c-. o o JL ^1 ~4 ^4 00 ~4 OO Oo ^4 OO -J ^4 O ^4 00 OO ~4 o O o O CO NO to NO NO 1-0 NS NO NO NO NO N> NO to OO Oo OO OO M> 4c l-i 00 00 bo OO OS OO Oo 4-On Oi 00 (1 NO ^4 4> ~4 ^4 ^4 ~-4 Oo Oi Cn OO CD »-1 *00 4 *. CD U NO -00 O (0 o o CO © o o CO CD On CO co o 5 H o o o o o e o , , w < — o , o Oi Or» (71 On On On On On On On t^ Oi Ol CD -4 ^4 CO ^ ^t NO JO JO NO to to NO 4-On Ol O´: ^1 to 00 to ^4 4i to o o CL c—i ^4 -4 O ^4 ^4 ~4 --4 oo ^4 -J Oo Ol ^4 oo CO O o o o o NO NO NO to to to to to to to 00 Oo OO oo Oo 4> 4c 00 Oo OO Oo 4-Oo 4c 4-On O Ol CD to Oi 4c 4c Oo -4 O CO On 4-CO o oo CD Ol o on o O O o o © o O O «i O o o O o o o e apsol u gr. < On NO NO On I O On I O On 4 c On NO On OO O r U . On O l On GO CJ< o OO t o O l C l —4 c_-^ 1 0 0 1— . OO ^ 4 CO 4 ^ o o Co H , CL o © O o © -J Oo OO ~ 4 ~ 4 en o *4 - Oo oo Oo O o O NO Oo Ox oo NO 4 c On CO NO 4 NT 0 0 O i t o O l NO Oo *-l o> on NO 0 0 NO bo *-J O l On No 00 NO OO 0 0 t o On NO t o t o 0 0 4 c On o o t o NO o> eji On 4 * oi t o On t o O l On °? NO O i CD l o O l ~ 4 O l t o mi—i oj . NO CD OO t o On CO CD t o CO 1—1 CD OS JOCO 0 0 OO CO CD CO *0i oo o O l "~4 OO On oo OO 4 c —4 CO On Oo 4> CO O i 4Č 4 i— ´ CO Oo 4 c O o o o Ö B ´ S -i n a a -5 ?o ^ s2 ä-U u NO NO OO 4C NO t o 4 c NO -—i oo t o o o i NO CT OO 4> CO -J 4 CD O CXi OO (X1 u-O O 1—i C O 0 0 * CD t o CO 4 * en CD CD O l O i 4 ^ NO coo t o o aeg ^ § » < ^ 4 ^ ~ 4 CM ^ 4 ^ 4 -J t o °>~ 4 t o 4 c ~ 4 * * 4 c OO 0 0 4 c On t o 4 OO CD 4 c t o 4 c 4>i—´ CL 4 O 4 - Oo o , t o OO O Oo t o CO O l t o i—´ On H-4 4 01 0 1 OO o o a c, o a . o fc3 . P 3 |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 32 <-- 32 --> PDF |
30 |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Tab. 3 Red, br. Datum mere nj a Težina apsol. u gr. uzorka rel. u °/0 Veličina apsol. u gr. sasušivanja rel. u % Opaska 1 2 4, X. 1952. 6. X. 1952. 10000 9600 100.0 96.0 0 400 . 0.0 4.0 T3 O 3 8. X. 1952. 8900 89.0 1100 11.0 »o 4 10. X. 1952. 8500 85.0 1500 15.0 O 5 12. X. 1952. 8220 82.2 1780 17.8 o 6 14. X. 1952. 8200 82.0 1800 18,0 rt 7 16. X. 1952. 8100 81.0 1900 19.0 s 8 18. X. 1952. 6340 63.4 3660 36.6 O 9 20. X. 1952. 6280 62.8 3720 37.2 o 10 11 22. X. 1952. 24. X. 1952. 6280 6280 62.8 62.8 3720 3720 37.2 37.2 Q-. L Ti 12 26. X. 1952. 6280 62 8 3720 37.2 3 13 28. X. 1952. 6240 62.4 3760 37.6 14 30. X. 1952. 6230 62.0 3800 38.0 tn 15 1. XL 1952. 6200 62.0 3800 38.0 _rt 16 17 3. XI. 1952. 5. XI. 1952. 6000 5800 60 0 58.0 4000 4200 40.0 42.0 |5c 18 7. XI. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 rt 19 20 9. XI. 1952. 11. XI. 1952. 5700 5600 57.0 56.0 4300 4400 43.0 44.0 > -3 bO 21 13. XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 cTi 22 15, XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 rt Ti 23 17. XI. 1952. 5600 56.0 4400 44.0 8 24 19. XI. 1952. 5700 57.0 4300 43.0 25 21. XI. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 rt 26 3. XII. 1952. 5800 58.0 4200 42.0 Tt i—} Pri sušenju lovorovog ploda spala je prosečna težina svih uzoraka u 1951. god. najniže na 80,2% (probe br. II na 79,0%). U narednoj godini smanjila se težina merenog uzorka najviše na 80,0%. Iz ovog sledi, da sasušivanje ploda iznosi prosečno za sve uzorke u 1951. godini najviše 19,8% (probe br. II, 21,0%), a u 1952. godini 20,0%. Prema tome, u prošeku za obe godine iznosi sasušivanje 19,9%. Kompariranjem dobijenih podataka se vidi, da pri sušenju do zračno suhog stanja, lovorov list kalira znatno više nego plod — (130%). Obzirom na to, nemože se kod preuzimanja sirove droge uračunavati isti postotak sasušivanja za list i plod, što je u dosadašnjoj praksi redovno činjeno. Kod otkupa droge po dosada uobičajenim uslovima preuzimao se sirovi plod po neopravdano nižim cenama u poređenju sa suhim, jer mu je postotak sasušivanja znatno manji od obračunskog (oko 50%). |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tab. 4 Težina uzorka Veličina sasušivanja Red. Datum Opaska br. merenja apsol. u gr. rel. u °/0 apsol. u gr. rel u o/0 1 17. XI. 1952. 6000 100.0 0 0.0 2 21. XI. 1952. 5900 98.3 100 1.7 3 25. XI. 1952. 5850 97.5 150 2.5 4 29. XI. 1952. 5700 95.0 300 5.0 3 5 3. XII. 1952. 5650 94.1 350 5.8 a 3 6 7. XII. 1952 5600 93.3 400 6.7 7 11. XII. 1952. 5500 01.6 500 8.3 si 8 15. XII. 1952. 5475 91.2 525 8.8 ra 9 19. XII. 1952. 5400 90.0 600 10.0 & 2 10 23. XU. 1952. 5230 87.1 770 12.8 43 o 11 27. XII. 1952. 5200 86.6 800 13.3 12 31. XII. 1952. 5200 86.6 800 13.3 -a « 12 4. I. 1953. 5200 86.6 800 13.3 2 :5> 14 8. I. 1953. 5000 83.3 1000 16.7 15 12. I. 1953. 4900 81.6 1100 18.3 U 16 16. I. 1953. 5000 83.3 1000 16.7 3 17 20. I. 1953. 4850 82.5 1050 17.5 18 24. I. 1953. 4800 80.0 1200 OT 20.0 19 28. I. 1953. 4800 80.0 1200 20.0 3 20 1. II. 1953. 4800 80.0 1200 20.0 Imajući u vidu vreme od branja lista i ploda (početak sušenja) pa sve do momenta najnižeg spuštanja apsolutne, odnosno relativne težine merenih uzoraka, iz prikazanih podataka sledi, da je sušenje lovorovog lista trajalo u 1951. god. 33, a u 1952. god. 38 dana (prosečno za obe godine 35 dana). Plod se međutim prosušio do zračno suhog stanja u prvoj godini istraživanja tokom 64 dana, a u drugoj tokom 68 dana (u prošeku za obe godine tokom 66 dana). Prema tome prosušivanje lista se odvije znatno brže nego ploda i to približno dva puta. Kod praktičnih radova ovo je naročito važno imati u vidu pri određivanju vremena za berbu, sušenje i otpremu lovorove droge, odnosno za ispunjavanje preuzetih obaveza u tom smislu, te za realizovanja ugovornih kvantuma robe. Tabelarni podaci i grafički prikaz sušenja pokazuju, da lovorov list pri sušenju oslobađa najviše vlage u toku prvih 15 dana. Usled toga je krivulja, koja prikazuje tok sušenja lista, u tom delu najstrmija (si. 2). Za vreme prvih 15 dana oslobodilo se iz lista u 1951. godini 84,8% od ukupne količine isparene vlage do konca perioda sušenja (52,3% od težine svežeg lista). U 1952. godini oslobodilo se iz lista u istom vremenskom razmaku 88,5% od totalne veličine sasušivanja (58% od težine svežeg lista). Prema tome, lovorov list se najintenzivnije suši u početku, tačnije tokom prvih 15 dana. Iz tih razloga potrebno je pri su |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 35 <-- 35 --> PDF |
šenju kroz to vreme mešati sirovi list što češće (dva do tri puta dnevno). U protivnom, naročito ako su slojevi deblji, list se zagrije te promeni svoju prirodnu boju ili se uplesnivi. Lovorov list odaje vlagu pri sušenju i posle prvih 15 dana (u 1951. god. kroz 33, a u 1952. god. kroz 38 dana). Međutim sasušivanje je kasnije znatno manje i sporije te se do konca perioda sušenja oslobo % 100 95 51.2. 5U5LNJ[ LOVOMVOG LISTA 90 a u. i%\.qćd. SS 6 u mz.gad. 8o. 75 63 fes. 55 50 dana. dilo u 1951. godini još svega 15,2%, odnosno u 1952. godini 11,5% od ukupne količine isparene vlage. Obzirom na to opasnost od zagrijavanja lista posle 15 dana sušenja je manja, pa je time i potreba mešanja droge umanjena. Lovorov plod suši se nešto ravnomernije. Oslobađanje vlage je ujednačenije sve do konca perioda sušenja. Za vreme prvih 32 dana (polovina perioda sušenja) isparilo se kod merenih uzoraka u 1951. god. prosečno 74,0% od ukupnog kvantuma oslobođene vlage. U 1952. god. iznosi sasušivanje ploda do polovine perioda sušenja (34 dana) 57,0°/o od totalne veličine sasušivanja. Iz tih razloga imaju krivulje, koje prikazuju sušenje ploda, ujednačeniji tok u poređenju sa krivuljama sušenja lista. Zato je mešanje ploda uglavnom podjednako potrebno za sve vreme sušenja. |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Grafički prikaz naročito ističe neujednačenost sušenja lovorovog lista, a donekle i ploda, u 1952. god. Pored opšte kolebljivosti i naglih promena, naročito je karakteristična promena smera krivulja pri koncu perioda sušenja. Njihov smer na gore označava povećanje težine prosušenih uzoraka u odnosu na prethodne dane. Razlog je tome nagla promena vremena t. j . dolazak, posle suhog vremena, kiša i prevladavanje vlažnih lOO 513 . 5U5LN|L lOVOMH/Dd DIODA 90 15 dana O A a južnih vetrova, čime se povećala zračna vlaga, koju su prosušeni list i plod apsorbirali i time povećali svoje težine (higroskopska ravnoteža). Tako se za vreme kiša i južnih vetrova između 17. i 21. novembra 1952. god. povećala težina prosušenog uzorka za 2.0%. Naprotiv u toku lepog vremena, naročito za vreme suhih severnih vetrova (bura) droga je redovno gubila na težini i to ponekad naglo, što prikazuje pad krivulja u tom vremenu. S tim u vezi, naročito je uočljivo naglo sušenje lista za vreme suhog vremena između 16. i 18. oktobra 1952. god, kada se samo u toku nekoliko dana smanjila težina merenog uzorka za 17.6%. Na isti način mogu se objasniti i ostale manje ili veće, brže ili sporije promene težina merenih uzoraka lista i ploda, odnosno prikazani tok sušenja droge. Važno je istaći, da dužim držanjem prosušenog lista i ploda u tankim slojevima, na suhom i zračnom mestu, oslobađa se postepeno i eterično ulje što smanjuje kvalitet droge. Otuda postaje ona unekoliko lakša i na |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
kon prosušivanja do zračno suhog stanja, ukoliko se odmah ne preda otkupnim poduzećima, ne otpremi u destileriju ili na rasprodajno mesto. Da bi se umanjile štete na kvaliteti koje tom prilikom nastaju, suhi list i plod se redovno presu ju u vreće ili bale te se tako konzerviraju pa kasnije otpremaju. No kako se lovorova droga obično preuzima dva do tri meseca nakon sabiranja (najdalje do konca aprila), to daljnje sasušivanje (kaliranje) zapravo ne dolazi u obzir za neposredne proizvođače (sakupljače). Prema tome, navodi u nekim priručnicima, po kojima se od 3 kg. sirovog lovorovog lista dobij a 1 kg. suhog, odnosno od 2 kg sirovog ploda 1 kg suhog, su neprimenljivi kod preuzimanja droge. Toliki kalo je previsok i neopravdan kako za list tako i za plod, te prema tome za neposrednog proizvođača neprihvatljiv. ZAKLJUČAK Glavna šumsko-privredna vrednost lovora (L a u r u s n o b i 1 i s L.) je u iskorištavanju njegovog lista i ploda za razne medicinske i tehničke svrhe. Za proizvodnju droge dobre kvalitete i za pravilnu nagradu proizvođača (sakupljača) od važnosti je poznavanje načina te samog procesa sušenja lista i ploda t. j . postotka sasušivanja, trajanja i toka njihovog sušenja. Kako su podaci u literaturi oskudni i aproksimativni, vršena su istraživanja u tom smislu koja su prikazana u tabelama 1, 2, 3, 4 te na grafikonima (si. 2 i 3)). Ta su istraživanja dala sledeće rezultate: 1. Pri sušenju do zračno suhog stanja sirovi lovorov list gubi od svoje težine oko 45% a plod oko 20%. 2. Da bi se svezi list lovora prirodno prosušio do zračno suhog stanja potrebno je sušiti ga na pogodnom mestu oko 35 dana a plod oko 66 dana. 3. Pri sušenju oslobađa lovorov list najviše vlage u toku prvih 15 dana (oko 86%), a plod približno ravnomerno do kraja perioda sušenja. LITERATURA 1. Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig, 1911. 2. Ani ć M.: Dendrologija, Šum. priručnik I., Zagreb, 1946. 3. Benzinge r F.: Ljekovito bilje, Zagreb, 1950. 4. Gračani n Z.: Pedološka studija Arboretuma Trsteno, Jug. akad. znan. i umjet. — Institut za eksperimentalno šumarstvo (posebni otisak iz 25. knjige Prirodosl. istraživanja), Zagreb, 1952. 5. H or vat A.: O važnosti uzgoja lovora, Šum. list god. LXXV, Zagreb, 1951. 6. Kuša n F. Ljekovito bilje, Zagreb, 1938. 7. M a n c e a u P.: Matiere medicale, tome I, cinquieme ed. 8. M arre t L.: Les fleurs de la cöte d´ Azur, Paris, 1926. 9. Petrači ć A.: Uzgajanje šuma I. dio, Zagreb, 1925. 10. Winte r F.: Parfumerie und Kosmetik, zweite Auflage, Wien, 1932. ÜBER DEN GEBRAUCH UND DIE TROCKNUNG DER BLÄTTER UND DER FRÜCHTE DES LORBEERBAUMES ZUSAMMENFASSUNG Von forstlich — ökonomischem Standpunkte, der Wert des Lorbeerbaumes liegt haupsächlich in der Nutzung seiner Blätter und Früchte in der Medizin und Technik. Für die Produktion von Drogen guter Qualität ist es notwendig den Prozess der Trocknung der Blätter und der Früchte zu kennen. Der Autor hat in dem obigen |
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Artikel zuerst die Art des Sammelns und der Bereitung der Droge und dann die Rezultate seiner eigenen Untersuchungen im Bezug auf dem Prozent der Austrocknung, Dauer der Trocknung und den Prozess der Trocknung der Blätter und Früchte beschrieben. Die Versuche sind realisiert im Arboretum Trsteno, und in den Tabellen 1, 2, 3, 4 und Graphikonen (Fig. 2 u. 3) vorgestellt. Aus diesen Versuchen folgt: 1. Bis zum lufttrockenen Zustande, die frischen Lorbeerblätter verlieren cca 45% und die Früchte cca. 20% ihres Gewichtes. 2. Damit man die frische Lorbeerblätter bis zum natürlichen lufttrockenen Zustande trocknen könnte, notwendig ist es die Lorbeerblätter auf einem günstigen Orte cca. 35 Tage und die Früchte cca. 66 Tage trocknen. 3. Die Lorbeerblätter verlieren die meiste Feuchtigkeit in den ersten 15 Tagen (cca. 86%) und die Früchte annähernd gleichmässig bis zur Ende der Trocknung. SAOPĆENJA NOVO ORUĐE ZA ČIŠĆENJE ŠUMSKIH KULTURA I MLADIKA Zupčasti srpićasti kosir na dugoj držalici racionalizatorsko je oruđe za čišćenje uglavnome novih i mlađih šumskih kultura te mladika po biološkim načelima. Njime oslobađamo ugrožene sadnice odnosno prirodni podmladak te ujedno očuvamo buduću podstojnu sastojinu od nosno pomoćne vrste drveća. Njime intervenišemo samo u neposrednoj okolini sadnice ili stabljike ili pak oslobađamo samo vršiku budućeg stabla (prevršivanje i okresivanje). Novo oruđe upotrebljavamo ovako: Ispružena ruka produlji se za jedan metar, to jest sa drvenom držalicom, koja ima na kraju pričvršćen do 0.50 kg težak čelični kosir. Sa obiju strana oštrice nalaze se po 2—3 oštra zupca. Prvi zupci (oni pokraj držalice su glavni; s njima zahvatamo ispod kupine, maline, paprati i t. d. Potezom k sebi sa lakoćom odsiječemo iza zubaca zahvaćene stabljike i mladice (izdanke), a sa stražnja 2 zupca u ukrivljenom vrhu oštrice potpuno otkinemo i odbacimo V´ Zupčasti srpićasti kosir. 36 |