DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 27 <-- 27 --> PDF |
(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild , bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih pašir te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina. * Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke, čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongres u geodetskih inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G. do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene, te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje produbljivati. O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG LISTA I PLODA* Ing. Milorad Jovančević Uopšte o lovoru Lauru s nobilis . L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju. Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika, javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovra n (tal. Laurana), * Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno kod Dubrovnika). 25« |