DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 24     <-- 24 -->        PDF

I. G. N. (Service de la photogrammetrie) izvršio aerofotogrametrijsko
snimanje spomenutih područja. Pri izradi tih karata, na bazi aerofotosnimaka,
sudjeluje, pod rukovodstvom Ing. Georges-a P o i vill i e r s-a
člana Francuske akademije nauka, razmjerno velik aparat (oko 2.000
stručnjaka sa preko 40 automatskih stereoinstrumenata). Aerosnimanje
bi se imalo ponoviti periodički svakih 10 godina sa svrhom revizije nove
karte, koja bi definitivno trebala biti dovršena u toku 30 godina, šumarski
stručnjaci Francuske našli su se pred gotovom činjenicom. Bogata
kartografska podloga — aerofotosnimci — cijele Francuske nisu
više iluzija. Treba se odlučiti da li će se ti snimci koristiti u šumarstvu
Francuske, u kojim sve područjima rada i u kojem opsegu.
Revue forestiere frangaisebr. 11-1953. posvećen je primjeni
fotogrametrije u šumarstvu. U sedam članaka sa ukupno 14 fotograma,
4 stereograma, 7 crteža, te popisom 75 objavljenih rasprava i
članaka, iznose se opći pogledi na primjenu fotogrametrije u šumarstvu,
bazirani djelomično na stranim iskustvima (SAD, Njemačka), te rezultati
vlastitih istraživanja i radova.


Iz članka J. Bout i n-a, koji pored ostalog donosi nekoliko teoretskih
tumačenja o korištenju aerosnimaka, jasno se vidi koliko je važan
kontakt šumarskih stručnjaka sa geodetskom operativom, koja izvodi
aerosnimanja. Ovdje je naime naglašeno da rezultati nekih aerosnimanja
u Francuskoj, obzirom na mjerilo ili sezonu snimanja, ne će moći
potpuno zadovoljiti potrebe šumarstva. Dodir šumarske struke i službe
aerosnimanja, koji bi trebao postojati, morao bi dati jasno na znanje,
da li je i šumarska struka zainteresirana na tako opsežnim državnim
radovima, te iste prema mogućnostima i na odgovarajući način projektirati
i izvesti. Utjecaj sezone snimanja demonstriran je sa nekoliko
fotograma. Dva od tih sa područja šume Bu s san g (Vogezi) instruktivno
pokazuje utjecaj sezone snimanja na dešifriranje šumarskog sadržaja.
Jedan od tih je ljetni snimak iz 1951. godine, a drugi jesenski iz
1944 godine. Snimak sadrži područje bukovih i crnogoričnih sastojina
(smrča, jela). U toku godina od 1945. do 1950. u tim crnogoričnim sastojinama
uslijedila je invazija potkornjaka. Crnogorične sastojine stajale
su u ljetu 1951. godine gotovo bez iglica. Ljetni je snimak (1951.) otkrio
te površine unutar bukovih sastojina baš kao što to čini jesenski snimak
iz 1944. godine u kome se crnogorične sastojine ističu unutar bukovih
sastojina bez lišća ili sa požutjelim lišćem. Ljetni fotogram sa područja
šume d´A m a n c e jasno pokazuje predjele mlađih sastojina, starijih
sastojina sa slabom proredom, te starih sastojina (zrelih za sječu) u
kojima se provodi prirodno pomlađenje. Jedan zimski snimak (bez snijega)
sastojina lišćara i četinjara daje uvid u stabalne skupine bora, te
dobar uvid na tlo.


Kartiranje vegetacije


Aerosnimci promatrani stereoskopski daju zornu i kompleksnu trodimenzionalnu
sliku dotičnog područja. Neki tipovi vegetacije mogu se,
bar unutar područja pojedinih optičkih modela, promatrati i studirati
ne samo individualno, sami za sebe, nego i cjelovito u vezi sa fenomenima
okoliša. Prof. Pau l Re y donosi ključ za fotogrametrijsku identifikaciju
vegetacije na bazi njene stereoskopske fizionomije. Argumenti
su za taj ključ: