DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
U Hrvatskoj je jasenova pipa zapažena skoro u svim mješovitim šumama hrasta lužnjaka, brijesta i jasena, t. j . u nizinskim šumama Posavine i Podravine, a sporadično dolazi i izvan tih šuma na pojedinačnim jasenovim stablima. Tako je na pr. na jednom solitarnom jasenu u blizini Bregane u Sloveniji početkom mjeseca svibnja ove godine primijećeno intenzivno žderanje ličinaka jasenove pipe. Osim toga štetnik dolazi i na poljskom jasenu (Fraxinus angustifolia, Vahl.), koji je u našim šumama često izmiješan s običnim jasenom. Što se tiče šteta na maslinama, kod nas u Primorju i Dalmaciji, o tome još nemamo nikakvih podataka sa terena. Poznato je jedino to, da se štetnik kao vrsta i tamo nalazi. NOVAK (6) spominje, da je našao kornjaše u mjesecima travnju, svibnju i lipnju, i to osim na maslini još i na crniki (Quercu silex, L.) i zeleniki (Phyllirea media, L.) OPIS BIOLOGIJE PREMA LITERATURI U domaćoj literaturi zabilježeno je o jasenovoj pipi svega nekoliko kratkih, podataka KOVAČEVIĆ, 5; SPAIĆ, 10). Strana je literatura u tom pogledu bogatija, a štetnik se nalazi u svakom entomološkom udžbeniku. Međutim postoje među raznim autorima vrlo velike razlike u mišljenjima čak i o osnovnim pitanjima iz biologije jasenove pipe, osobito što se tiče broja generacija te stadija i mjesta prezimljavanja PRELL (8) navodi mišljenje JUDEICHA (8), koji se prvi počeo baviti ovim problemom, promatrajući napadnute jasene u okolici Tharandta u Saskoj, da se u jednoj godini razvija više generacija. Do sličnog zaključka došao je i PERAGALLO (8) u južnoj Francuskoj s tom razlikom, što njegova opažanja nisu vezana na jasen,, nego na maslinu. Nasuprot tome BOAS (8) je za Dansku utvrdio samo jednu generaciju godišnje. PRELL zaključuje, da tako velike razlike sigurno nisu klimatski uvjetovane, budući da se planinska klima Saske i morska klima Danske veoma malo razlikuju. On je i sam vršio istraživanja u tom pravcu i to upravo na istom području gdje i JUDEICH, ali je dobio sasvim druge rezultate. Ustanovio je, da jasenova pipa ima jednogodišnju generaciju, a životni joj je ciklus točno onakav, kako ga je BOAS opisao za Dansku (citirano prema PRELLU): »Razvijeni insekt izlazi koncem lipnja ili početkom srpnja iz kukuljice, zatim se malo hrani, ali uskoro nestaje, t. j . odlazi vrlo rano u zimsko skroviste, vjerojatno u zemlju, pa slijedećeg proljeća nanovo izlazi, da se opet malo hrani, odloži jaja i ugine. Ličinke se izlegu iz jaja u svibnju, hrane se samo nekoliko tjedana, ali vrlo intenzivno, zakukulje se (obično na tlu) i poslije kratkog mirovanja kukuljice javlja se razvijeni insekt.« Što se tiče tvrdnje PERAGALLA o trostrukoj generaciji PRELL misli, da je u ovom slučaju moglo lako doći do zabune, jer se zbog dugog života kornjaša, ponovljeno odlaganje jaja može zamijeniti s drugom generacijom, ili da pipe na jasenu i na maslini nisu ista vrsta. U literaturi ipak prevladava mišljenje o dvostrukoj ili trostrukoj generaciji godišnje (ESCHERICH, 4; NÜSSLIN, 7; BARBEY, 1; CECCONI, 2; DELLA BEFFA, 3 i dr.). Pitanje prezimljavanja također još nije potpuno razjašnjeno. Prema NÜSSLINU štetnik prezimljuje kao imago u pokrovu tla, dok BARBEY i ESCHERICH navode, da još nije sa sigurnošću utvrđen stadij i mjesto prezimljavanja jasenove pipe. Rezultat laboratorijskog uzgoja jasenove pipe Radi točnog ustanovljenja generacija, kao i trajanja pojedinih stadija razvitka jasenove pipe, vršio sam, paralelno s opažanjima na terenu, i laboratorijsko uzgajanje štetnika. 8. travnja, dakle u vrijeme kada su kornjaši u šumi kopulirali i odlagali jaja donesen je veći broj konjaša u laboratorij i stavljen na mlade jasene, koji su još ranije u tu svrhu presađeni u sanduke. Kornjaši su |