DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 12     <-- 12 -->        PDF

2. Sjeme treba nabaviti najprije iz sjevernih nalazišta plutnjaka u
Italiji. Prvenstveno treba pokušati sa varijetetima var. crinita, var. fagifolia,
var. brevisquama, var. microphyla, var. subcrinata, var. integrifolia.
3. Radi uspješnog uzgoja plutnjaka treba prema potrebi primjenjivati
agro-tehničke mjere, jer će se plutnjak u našim prilikama morati uzgajati
kao kultivirana biljka.
4. Orijentacioni uzgoj sadnice plutnjaka u rasadnicima pokazao je
da se one kod nas mogu uzgojiti jesenjom i ranom proljetnom sjetvom
žira. Razvoj sadnica je dobar; one u prvoj godini postizavaju visinu od
18—24 cm. Duljina korijena ukazuje da će se korijen morati prikraćivati.
On ujedno pokazuje, da se unošenje plutnjaka ima prvenstveno istraživati
na dubokim tlima.
Literatura


1. Anić M.: Dendrologija, Šumarski priručnik I: Zagreb 1946., s. 506.
2. Anić M.: Nekoliko misli u prilog unapređenja naše šumske produkcije, Šum.
list 1951., s. 54. i 55.
3. Battandier: Mere et Trabut, Bulletin Soc. Bat. Fr., LXL, Paris 1914., s. XCIV.
4. Camus A.: Les Chenes; Encyclopedie economique de Sylviculture VI. P. Che
valier, Paris 1936—1938. s. 483—485, 486—489, 495, 500—501.
5. Crnković M.: Iz Istre, Šum. list 1882., s. 201.
6. Fiori A.: Gli ibridi della sughera, L´Alpe, Milano, 1930. s. 388.
7. Fiori A.: Nuova flora analitica d´ltalia, I., s. 366.
8. Gojtan Stj.: Hrast plutnjak ili surva, Šum. list 1938., s. 321—323.
9. Gračanin M.: Pedologija III., Zagreb 1951., s. 102.
10.
Gračanin Z.: Pedološka studija Arboratuma Trsteno, Jug. akademija, Zagreb,
1952.
11.
Hayek: Prodomus florne penisulae balcanicae, I., Berlin-Dalhem 1933., s. 72.
12. Hempel G. i Wilhelm: Bäume und Sträucher des Waldes, IL, Wien 1886.,
s. 80—82, 13.
13.
Hire D.: Plutnjak i pluto, Šum. list 1903., s. 249—261 i 308—318.
14. Hire D.: Revizija hrv flore, Rad Jug. akademije 1903—1912., s. 230.
15.
Markgraf F.: Eine neue Höhenstuffenkarte der Vegetation in Albanie´..., Bericht
über das Geobotanische Forschunsinstitut Rubel in Zürich, Zürich 1949.
s. 109—118.
16.
Horvat A.: Prilog proučavanju uzgoja japanskog tunga (Aleurites cordata
B.) u Južnoj Dalmaciji (Prethodni izvještaj), Split 1952., rukopis, s. 12.
17.
Izvještaj o vodenim talozima, vodostajima i količinama vode za 1939. godinu,
Geofizički zavod, Zagreb, 1940.
18.
Kovačević M.: Temperatura zraka, Zemljopis Hrvatske, I. dio, Zagreb 1942.,
s. 184, 198, 218.
19.
Margetić F.: Oborina, Zemljopis Hrvatske, I. dio, Zagreb 1942. s. 252, 253.
20.
Pavari A.: Selvicoltura, Manuale delFagronomo, Roma 1941., s. 471.
21.
Petračić A.: Osvrt na članak: Hrast plutnjak ili surva, Šum. list 1938.
s. 323—324.
22.
Rikli M.: Das Planzenkleid der Mittelmeerländer, Bem 1943, s. 21, 23, 25,
171, 173.
23.
Radišić J.: Quercus suber L. Chene liege), Šum. list 1940., s. 111—167.
24.
Schubert R.: Geologija Dalmacije, Matica dalmatinska, Zadar 1909., s. 13, 14.
25.
Tassinari G.: Manuale dell´agronomo, Roma 1941. s. 483.
26. Venerosi N.: La Sughera, L´Alpe, Milano, 1930., s. 315.
27. Visiani R.: Flora dalmatica: Lipsiae 1842., s. 208.
28.
Radimir D.: O mogućnosti uzgoja plutnjaka (Qureus suber), Š. L. 1952 br. 8.