DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 11 <-- 11 --> PDF |
se utvrdi kako se u našim prilikama razvijaju biljke uzgojene iz žira. Posredovanjem našeg konzulata u Rimu dobio je Institut iz Italije 2.5 kg žira nepoznate proviencije i varijeteta. U jednom kg bilo je 400 komada žira. Radi male količine žira, koji je većim dijelom primljen u naklijanom stanju nije se istraživao postotak klijavosti. Prema italijanskim podacima25 klijavost se kreće između 70—80%. Sjetva je izvršena u rasadniku špinut u Splitu na nadmorskoj visini od 18 m, sjeverne ekspozicije blagog nagiba na dvije prostorno odijeljene gredice, žir je posijan na dubljima od 3 cm u redove na razmaku od 20 cm, u razmacima pojedinih sjemenki 15 cm. Sjetva 570 žireva, koji je isklijao, izvršena je u decembru 1950. Posebno je posijano 385 zdravih žireva u januaru 1951. žirevi su počeli nicati početkom aprila te su nicali i tokom čitavog aprila. Od proklijalih žireva bile su klice prikraćene. Biljke su na obim gredicama uzgajane bez zasjene. Razvijale su se normalno i imale su zdrav izgled. Podaci o sjetvi i uzgoju sadnica vidljivi su iz tabele 4. Tabela 4. Prosječna dužina Broj posijanih Broj biljaka 0/ Dan sjetve /u a 6 žireva 1. XI 1951. stabljike u cm biljaka >o — 14. XII. 1950. 570 227 39.8 17.8 40.4 25—27. I. 1951. 385 180 46.8 24.5 44.9 Analiza podataka iz tabele 4 pokazuje da je procenat nicanja manji od postotka klijavosti sjemena, kojeg navodi talijanska literatura. Tu razliku treba pripisati transportu i manipulaciji. Uspjeh sjetve u decembru slabiji je od sjetve u januaru, premda je u decembru sijano samo proklijalo sjeme. To je vjerojatno posljedica niskih temperatura, radi kojih je dio klica uginuo. Razliku u razvoju biljaka tumačimo svojstvima tla. Sjeme je sijano u dvije prostorno odijeljene gredice. Na gredici gdje je sijano u decembru razvoj biljaka je slabiji, jer je tamo skeletoidno smeđe karbonatno tlo manje humizirano i nešto pliće nego na gredici, gdje je razvoj biljaka bio bolji. Razvoj biljaka, naročito njihov rast u visinu, prosječno je bolji od onog u krajevima gdje je plutnjak autohton. Po Camus-u4 jednogodišnje sadnice prosječno su visoke 15 cm; kod nas je postignuta visina od 18 do 24 cm, dakle prosječno 21 cm. Duljina korijena ukazuje na to, da će se i u našim prilikama srčanice morati prikraćivati. Prema tomu treba biljke presađivati u rasadniku i poslije toga saditi na teren. Iz izloženoga možemo zaključiti: 1. Terenska istraživanja introdukcije plutnjaka treba vršiti u Dalmaciji u nižim i zaklonjenim položajima od Brela na jug, na otoku Mljetu i susjednim otocima. Za istraživanje izabrati crvenice, humizirane crvenice i dekarbonatizirana smeđa tla prvenstveno na mjestima makije. Treba izabrati predjele na kojima je floristički sastav što sličniji onomu u prirodnom arealu plutnjaka. |