DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Rittef-Studnička H., Das Calluneto-Ericetum in Bosnien (Calluneto-Ericetum
u Bosni) Osterr. Botan. Zeitschrift Bd. 100, Heft 1/2, Wien 1958.


< Crnjuša (Erica carnea) i vrijesak (Calluna vulgaris) dvije su
vrste iz porodice Ericacea, koje redovito dolaze na tlima sasma oprečnih svojstava.
Eric a carne a dolazi pretežno na tlima neutralne do slabo alkalične reakcije.
Callun a vulgari s vezana je naprotiv na jako kisela, hranivima oskudna tla.
One su u tolikoj mjeri vezane na takova tla, da ih se smatra važnim indikatorima
tla, da ih se smatra važnim indikatorima svojstava šumskih tala.


Tim je neobičnije da one katkada rastu zajedno, izmiješane na istoj površini.
U Bosni je takove slučajeve prvi zabilježio Bec k na planinama Vranići i Štitu
povrh paleozojskih škriljaca. Autorica je našla takve Calluno-Ericetum e
povrh pješčenjaka, paleozojskih škriljaca i serpentina.


Istražujući svojstva tla i sastav takovih mješovitih sastojina autorica je došla
do zaključka, da su one prelazni stadij, koji se razvija uporedo sa zakiseljavanjem
tla. Na strmim serpentinskim i dolomitnim obroncima, gdje ne može doći do razvoja
deblje naslage tla, već se usljed erozije tlo stalno pomlađuje, nalazi se samo Erica .
Na ravnijim terenima, gdje je moguće nakupljanje deblje naslage tla i intenzivnija
podzolizacija pojavljuje se uz Eric u i Calluna . No ipak se na takovim terenima
tlo iz područja korjenove mreže obiju vrsta znatno razlikuje, riapose po svojstvima
adsorpcijskog kompleksa. Sadržaj baza u adsorpcijskom kompleksu daleko je
veći u području korjenove mreže Ericae . Prema stupnju zasićenosti adsorpcijskog
kompleksa pripada tlo po Erieo m u smislu klasifikacije po M. Graca n
i n u među umjereno podzolirana, a pod C a 11 u n o m među jako podzolirana tla.


Eric a doduše podnosi još umjereno podzolirana tla, no ona se iz takovih
mješovitih sastojina razmjerno brzo gubi; autorica je zabilježila na jednoj takovoj
plohi gotovo potpun nestanak crnjuše u razdoblju od 15 godina.


Ing. Zlatko Gračanin


Plair T. B., A Forest Land Capability Classification (Klasifikacija terena
prema prikladnosti za šumarstvo). Soil Science Society of America. Proceedings
vol. 16, No. 3 (1952.) p. 316.


Autor predlaže, da se sva šumska tla prema prikladnosti za šumsku proizvodnju
podijele u četiri razreda. Prvi bi razred (A) obuhvatio visoko produktivna šumska
tla, kod kojih postoji mala opasnost za oštećenje tla erozijom´ i samo neznatna
ograničenja u izboru načina gospodarenja. Četvrti bi razred (D) obuhvatio tla s veom-i
velikim rizikom, tla male plodnosti ili tla s takvim uvjetima, usljed kojih su proizvodni
troškovi, nerazmjerno veliki. Drugi i treći (B i C) razred obuhvatili bi tla
srednjih svojstava; dijele se na nekoliko podrazreda.


Razvrstavanje u razrede i podrazrede vrši autor na temelju boniteta i stupnja
nagiba po slijedećoj shemi:


Na g b u %
Bonitetni razred
0 — 30 30 — 60 I 60 - 90 > 90
Visok I.—II. At B, c, D
Srednji III.—IV. B2 B3 c2 D
Nizak V.—VI. c3 c4 i Q, D
Vrlo nizak VI— D D D D


i.