DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
mercapto — benzo — thiazol i 8 — oxychinolin — benzoaat (vidi raniji referat potpisanog o radu Horsfalla); 3. Traže se resistenti biotipovi i križanci ispitujući desetke tisuća biljaka američkih brestova. Neke su biljke bile vrlo resistentne, ali su, nažalost, neotporne na nekrozu floema. Mozai k brijesta . Virusna bolest, nastaju manje vještičine metle i odumiranje grana. Listovi pokazuju lako žutilo, žutilo uz srednje rebro ili klorotičnu pjegu. Prenosi se samo transplantacijom. Kora nema simptoma. Kružni rak. Također virusna bolest brijesta. Kora dobiva krugove, koji se vide i na drvu, kad skinemo koru. Listovi nekrotične pjege. Prenosi se transplantacijom kore, prirodni vektor nije poznat. Zasada raširena samo u jednom rasadniku. Bakterioz a brijesta . Uzrokuje ju Erwinia nimipressuralis. Unutrašnjost drveta dobiva tamno-smeđu boju. Stvara se mnogo plina radi fermentacije bakterija, visok tlak (60 funti na kv. inč), a u oboljelom se dijelu drveta skuplja sok. Postoji li rana, sok se cijedi, a na njega se nasele mnoge bakterije, kvasci i gljivice. Osuši li se sok ostaje bijela pruga na kori. Dolazi u Illinoisu. I druge vrste drveća pokazuju te simptome. Zakržljalost iglica u Pinus echinata. Napada i P. taeda. Pojedina stabla ugibaju. Rast je grana kraći, postrane su grančice uspravne i kad posve odrastu. Iglice su kraće i žute. Iz tla ispod oboljelih stabala je izolirana Phytophthora cinnamoni u 41.7% slučajeva, a ispod zdravih parcela 4,6%. Iz korijena nije još izolirana, ali je umjetna infekcija bila pozitivna. Stoga se misli, da je Ph. c. uzročnik bolesti. Bolesne iglice sadrže manje N i Ca. Dodavanjem N može se smanjiti intezitet bolesti, pa čak ako tlo ima i dovoljno N. Stoga se pretpostavlja, da Ph. c. čini drvetu poteškoće u resorpciji N. Sušenj e breze . Na sjeveroistoku SAD i u Kanadi ugibaju breze, a da još nije ustanovljen patogeni organizam. Smatra se, da je uzrok obaranje starijih stabala, uslijed čega dolazi do velikih promjena stanišnih prilika. Međutim, u Kanadi se suše breze i u netaknutim šumama. U malo je slučajeva ustanovljen virus, ali po dosadašnjem shvaćanju on nije uzrok sušenju. Vještičin e metle , uzrokovane virusom, česte su na bagremu i orahu. Dolazi do odumiranja grana. Različite bolesti borova. U zapadnom dijelu SAD dolazi Cronartium harknessii, uzrokujući nabrekline na Pinus vrstama. Napada i P. silvestris, te autorica upozorava na mogućnost prenosa u Evropu iz američkih rasadnika. Na P. virginiana uzrokuje Fusarium lateritium var. pini rak i gumozu. Dolazi i na P. palustris i P. caribea, koji služe smolarenju. I ova gljiva napada P. silvestris i postoji mogućnost prenosa u Evropu. Cronartium ribicola napada u SAD sve peteroigličave vrste bora. Čitavi rad usmjeren u traženju otpornih biotipova P. Strobusa. Neki su nađeni, ali sjemenom ne prenose to svojstvo. Nađeni su rezistentni biotipovi Ribes vrsta i ti se sada propagiraju, jer se tako sprečava životni ciklus te heterecijske rđe. Bolest i topole . Rak uzrokuje Hypoxylon pruinatum, osobito na siromašnijim tlima. Radi se na pronalaženju rezistentnih biotipova unutar američkih vrsta topola. U Connecticutu napada topole Septoria musiva i Dothichiza populea, te se svi biotipovi, rezistentni na Hypoxylon, ovdje ispituju protiv ove dvije bolesti. Interesantno je, da biotipove, otporne na Hypoxylon napada Septoria u jačoj mjeri, nego obične individue (ovi samo nose pjege na listu, a u rezistentnih uzrokuje ista gljiva rak). Rad na utvrđivanju rezistentnih biotipova protiv Dothichizae još nije završen. Rakaste tvorevine najčešće uzrokuju Nectria galligena i Strumella corynoidea. Na kraju ističe da mnoge od tih bolesti još ne dolaze u Evropi i naglašava važnost karantinske službe, osobito što se tiče hrasta odnosno Chalarae quercinae. Preporuča nizozemske otporne linije i križance brijesta poslati u SAD, da se ispita njihova otpornost na nekrozu floema. Za evropske je prilike preskupo tretirati brijestove sa DDT, jedino pojedina naročito vrijedna stabla. U radnji je navedena literatura, koja obrađuje spomenute bolesti, a u kojima se mogu naći detaljniji podaci o svakoj od njih. j)r Josip Kišpatić |