DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Da bi se moglo užiti godišnje 690 stabala zrelih za sječu uz ophodnjicu od 30" godina, treba da u prvom debljinskom razredu postoji drvna zaliha od 10.350 stabala : 690 stabala X 30 godina\ 2 / U prvom debljinskom razredu imamo 30.000 stabala. Prema tome raspolažemoviškom od 30.000 — 10.350 = 19.650 stabala. Uz pretpostavku, da ćemo taj višak užitiu toku dvije ophodnjice, dobivamo ovaj godišnji etat glavnog prihoda: Et = 670 + — ^ = i.oi7 stabala I. razreda Višak iznad potrebne drvne zalihe može se obračunati i na drugi način. Iz navedene tabele vidimo, da ima svega 105.000 stabala tanjih od 67 cm p. p. Od tih stabala godišnje će prosječno doći u I. debljinski razred 840 stabala 1=—:«=—I. Za trajno godišnje uživanje 840 stabala zrelih za sječu potrebno je imati u I. debljinskom ra zredu drvnu zalihu od: 840 stabala x — ~ = 12.600 stabala. Prema tome se u I. debljinskom razredu ukazuje višak od 30.000 —12.600 = 17.400 stabala. Ako ćemotaj višak užiti u toku od dvije ophodnjice, onda dobivamo ovaj godišnji etat glavnog prihoda: E2 = 690 + ^~ = 980 stabala I. razreda. 60 Kod prvog uređivanja šuma, kad još ne raspolažemo pouzdanim podacima, poželjno je, da se ovako izračunati etat zaokruži na niže. Ali ne treba zaboraviti, da kod tog zaokruživanja na niže ne treba ići predaleko, jer suviše umjereno uživanje šume koči prirodnu regeneraciju šume i smanjuje šumsku produkciju. Radi lakšeg doznačivanja izračunatog etata obično se navodi, koliki se postotak zrelih stabala može doznačiti. U navedenom primjeru na početku ophodnjice u I. debljinskom razredu ima 30.000 stabala. U 30 godina doći u taj razred 20.920 stabala. 20.920 Na taj način će se naći za vrijeme doznake svega 30.000 + —-=— = 40.460 stabala. Ako usvojimo godišnji etat od 900 stabala, onda bi u toku od 30 godina imali doznačiti 27.000 stabala ili 66%. To znači, da se na sječini prilikom doznake ima svakotreće stablo deblje od 67 cm ostaviti za regeneraciju. Kako vidimo po Brandisovo j se metodi etat izračunava po broju stabala. Taj se etat dade preračunati u kubne ili kvadratne metre. Tako je na pr. u gospodarskoj osnovi od 1929. za MU DIVISION of BURMA, etat bio izražen temeljnicom. Brandisova nas metoda podsjeća na staru rusku metodu po kojoj je etat u prebornoj šumi bio jednak kvocijentu između broja stabala zrelih za sječu i broja godina ophodnjice. Brandisova je metoda vrlo slična staroj francuskoj metodi po broju stabala u prebornim jelovim šumama. U tim je šumama bilo dopušteno posjeći 7 stabala godišnje po hektaru. U Njemačkoj su postojale analogne metode, ali su relativno brzo zamijenjenemetodama po masi i prirastu, koje su poznate pod imenom »Massenteilungsmethoden«. Brandisov a metoda u svojoj biti dosta nalikuje tim metodama, koje su se sastojale u tome, da se postojeća drvna masa stabala zrelih za sječu, uvećana za prirast u toku jedne ophodnjice, dijelila brojem godina ophodnjice. U trećem dijelu knjige, koji obuhvata oko 1/3 cijelog udžbenika, autor je obradio razvoj uređivanja šuma u zapadnoj Evropi. Počeo je površinskom metodom »tire et aire« u Francuskoj, a završio kontrolnom metodom u Švicarskoj. Prikazane su i njemačke metode. Uređivanje šuma norveških zemalja doneseno je u najgrubljim crtama. |