DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
.šatori) sastavljali uređajne elaborate u suradnji s upraviteljima šumarija. Autor ističe, da uređajni elaborat ne smije biti odviše krut, ali se ne bi smio u svojim osnovnim linijama mijenjati, osim u izuzetnim prilikama, koje mogu nastupiti. On navodi Francusku, kao primjer, gdje se uređajni elaborati respektiraju. U toj zemlji, kaže Brasnett , uređajne elaborate za državne šume potvrđuje predsjednik republike i oni imaju karakter zakona za dotičnu šumu za koju su sastavljeni. U cilju uređivanja tropskih šuma dana je u knjizi receptura u formi jedne sheme. Svaka je točka te sheme posebno u knjizi razrađena. Zatim su navedene gotovo sve poznate njemačke i francuske metode, koje čovjek može naći i u ostalim udžbenicima o uređivanju šuma. Zato ćemo se ovdje ograničiti samo na Brandisov u metodu, koja je u evropskoj literaturi najmanje poznata. Brandisov u metodu ćemo objasnfti na jednom primjeru: U nekoj tropskoj Sumi Burm e tikovina čini najvredniju vrstu drveća. Ostale vrste drveća u toj šumi ne dolaze u obzir za prodaju. Tikova stabla, koja su deblja od 67 cm prsnog promjera smatraju se zrelima z% sječu. Toj dimenziji zrelosti odgovara prosječna dob sječe od 150 godina. Ophodnjica je duga 30 godina. Struktura je tikovine u toj šumi ovakva: TABELA BR. \ Prsni Debljinski promjer N, T f N,Xf razred cm broj stabala godine broj stabala; I. >67 31.580 — 0 95 30 000 II. 57-6 7 21.175 26 0-85 18.000 III. 43-5 7 38.570 37 0-70 27.000 IV. 29-4 3 64.000 32 0-50 32.000 V. 14 — 29 112.000 30 0-25 28.000 2 = 267.325 2 = 125 2 = 135.000 U tabeli br. 1 (N() označava sadašnji broj stabala u pojedinim debljinskim razredima! (T) označava vrijeme, koje je potrebno, da stabla iz jednog razreda pređu u drugi. No sva stabla iz jednog debljinskog razreda ne će preći u drugi radi prirodne i umjetne selekcije; (f) označava faktor, kojim treba pomnožiti sadašnji broj stabala, da bismo dobili broj stabala, koja će postići dimenziju zrelosti. Iz spomenute tabele vidimo, da će od 235.745 stabala postignuti dimenziju zrelosti samo njih 105.000, a to će reći po prilici 50%. Zbog toga se obračun temelji samo na stablima iz zadnje kolone tabele br. 1. Što se događa na koncu prve ophodnjice? Budući da je vrijeme prelaza stabala drugog debljinskog razreda 26 godina, to znači, da će u toku prve ophodnjice od 30 godina sva stabla II. debljinskog razreda preći u I. razred. Pored toga će još neka stabla iz III. razreda doprijeti u I. razred. Prema tome će u I. debljinski razred doći u toku prve ophodnjice: a) 18.000 stabala iz II. razreda 27 000 b) —=,=— x4 = 2.920 stabala iz III. razreda ukupno . . 20.920 stabala u 30 godina ili godišnje 697, t. j . okruglo 690 stabala. |