DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
"Zato treba doći u šume Francuske i ondje ocijeniti njihovo znanje, njihove metode i rezultate, koje su postigli.« Pa ipak smatramo, da je velika šteta, što rezultati na polju francuskog uzgajanja šuma nisu pristupačni šumarskim krugovima ostalih zemalja, jer nije moguće svima upoznati francusko šumarstvo na licu mjesta, na terenu. Možda je to, između ostalog, razlog, zašto su francuske metode tako malo prodrle u ostale evropske zemlje. Na koncu ovog predgovora G u i n i e r se također sjeća Paradovih riječi: »Nema knjige, niti će je ikad biti, koja bi mogla šumara osloboditi od toga, da bude razborit i pažljiv posmatrač prirode.« P e r r i n je bio profesor uzgajanja šuma na Visokoj šumarskoj školi u Nancyju 21 godinu. On je našim šumarskim stručnjacima dobro poznat po svojim člancima, koji su prevedeni i publicirani u «Šumarskom listu.«2 P e r r i n je 1932. godine upoznao naše šume o kojima je u nekoliko navrata pisao3 i o kojima je govorio studentima šumarstva u Nancyju ilustrirajući im pomoću diapozitiva pojedine sastojine iz naših slavonskih hrastovih šuma. Stekavši veliko iskustvo u svojoj zemlji i u inostranstvu, P e r r i n je nakon dugogodišnjih vlastitih istraživanja napisao djelo o uzgajanju šuma. Prva knjiga tog djela publicirana je na početku ove godine, a obrađuje znanstven e osnove uzgajanja šuma. Druga je knjiga namijenjena gospodarenju šumama, a treća se odnosi na umjetno pošumljavanje. Predviđa se, da će druga i treća knjiga izaći iz štampe u toku 1954. godine. Prva se knjiga dijeli na četiri poglavlja. To su: šumarska ekologija, šumske sastojine, pojmovi iz šumarske ekonomike i uređivanje šuma i djelovanje ekoloških faktora. Prvo poglavlje obuhvata 200, drugo 30, treće 15, a četvrto 40 stranica. U prvom poglavlju autor obrađuje šumsku vegetaciju u vezi s klimatskim, edafskim i biotskim faktorima. Rezultati mladih prirodnih nauka (fitocenologije, genetike i pedologije) došli su do punog izražaja u tom poglavlju. No Per r in je uspio ostati uzgajivač ; on se nije izgubio ni u fitocenologiji, ni u pedologiji ili genetici, nego je od tih nauka sakupio ono, što je šumaru potrebno. Tako na pr. prizemno rašće koristi autor između ostaloga za utvrđivanje reakcija tla, te donosi ovu tabelu: TABELA BR. 1 Aira flexuosa Vaccinium myrtillus Calluna vulgaris Vaccinium uliginosum o S3 Carex pilulifera Vaccinium vitis idaea O Erica tetralix Blechnum spicant _o i Erica cinerea Osmunda regalis IO Erica scoparia Pteris aquilina 2 ^o Luzula maxima Lycopodium sp. o li Luzula vernalis Cladina sp. 1-1 33 Maianthemum bifolium Hypnum Schreberi > a. Molinia coerulea Leucobryum glaucum Rhododendron ferrugineum Sphagnum sp. Senecio viscosus 2 Per r in H.: Šume i šumarstvo Francuske, šumarski list 1932., str. 1—5. 2 Per r in H.: Principi i metode francuske silvikulture, Šumarski list 1932., str. 65—72. 2 Per r in H.: Francuske mediteranske šume, Šumarski list 1932., str. 138—142. 3 Per r in H.: Impressions forestieres de Yougoslavie, Revue des Eaux et Forets, Paris 1932. str. 471., 561. i 647. |