DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
osnovu kojih su izgrađene. U ovome razmatranju elementi su uzeti iz stvarne prebirne šume. Oni dozvoljavaju, da se odmah konstruiraju razni teorijski normalni tipovi za stanje prije sječe i da se neposredno na njima promatraju promjene njihove strukture i prinosne snage, u zavisnosti od pojedinih elemenata konstrukcije. Autor na temelju razmatranja donosi zaključak o vrijednosti teorijske normalne preborne sastojine prema realnoj, o prosječnom godišnjem zapreminom prirastu normale i t. d. 9. Ing. Dragomir T. Milojković : Istraživanja oblika i zapremnine belog jasena (Fraxinus excelsior L.) u ravnom Sremu. Autor je istraživao oblik i zapreminu bijelog jasena u šumama ravnog Srijema na površini 40.000 ha. U vezi tih istraživanja na 1137 oborenih i detaljno premjerenih stabala bijelog jasena, raslih u čistim i mješovitim (sa hrastom i grabom) sastojinama, izradio je zapreminske tablice i tablice drvne mase debla (vretena stabla), koje prilaže uz članak. 10. Dr. Bogdan Šolaja: Fizičke i hemijske osobine balzama i kolofonijuma borova Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L. sa ličkog Krša. U članku autor iznosi rezultate istraživanja balzama i iz njega izdvojenog kolofonijuma za naš crni i bijeli bor sa ličkog Krša. Rezultati istraživanja odnose se na totalni srednjak kiselinskog broja kolofonijuma za oba bora, neosapunjive supstance, gustinu kolofonijuma, točku smekšanja i si. Autor ističe prednosti američko-njemačke odnosne francuske metode smolarenja obzirom na kolofonijum i njegov kiselinski broj, procenat neosapunjivih supstanca, gustinu i t. d. 11. Ing. Siniša Č. Stanković; dipl. hem. Dobrila Karapandžić i ing. Radomir Senić : Uticaj lagerovanja na kvantitativne promjene eteričnog ulja, /?-karotina i hlorofila u četinama crnog bora (Pinus nigra Arn). Autori su postavili oglede lagerovanja Cetina na otvorenom (terensko uskladištenje) i zatvorenom (magacinsko uskladištenje) prostoru uz postojeće meteorološke uslove. Rezultati pokazuju u takvim okolnostima, da se vlaga četina bitno ne mijenja na otvorenom prostoru, ali zato pada u zatvorenom prostoru nakon 80 dana na veličinu higroskopske. Kod terenskog uskladištenja ne dolazi do bitnih promjena u sastojcima, u naslovu članka navedenim, u vremenu od 55 dana. Poslije toga vremena nastaje stalno smanjenje eteričnog ulja. Tehnološki je dozvoljeno magacinsko uskladištenje četina kroz 40 dana. Ispitivanja autora vrijede pod konkretnim prilikama vremena (jesen, zima) pa se ne mogu smatrati egzaktnim. Ing. Ž. H a j d i n STRANA STRUČNA LITERATURA HENRI PERRIN: SYLVICULTURE, tome premier, Bases scientifiques de la Sylviculture, ed. Ecole Nationale des Eaux et Forgts, Nancy 1952., 318 strana, 49 slika. Od 1916. godine do danas šumarska je struka čekala na znanstveno djelo o francuskom uzgajanju šuma. Prvi tom takvog djela izašao je pod imenom starog profesora P e r r i n a, dakle 36 godina poslije Jolyetovog 1 uzgajanja šuma. I nehotice se pitamo, koji su tome razlozi. Na to pitanje donekle je odgovorio G u i n i e r u predgovoru, što ga je napisao na početku Perrinov a uzgajanja šuma. Guinie r kaže: »Stranac se gdjekad čudi nestašici naših šumarskih publikacija uspoređujući voluminoznu literaturu, koju nam pružaju neke zemlje. Nivo šumarske nauke ne treba kod nas mjeriti težinom štampanog papira. Francuski šumari, koji su više terenski nego kabinetski ljudi, prihvaćaju rado devizu: ,Više raditi nego govoriti.´ 1 Jolyet : Traite pratique de Sylviculture, Paris 1916. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
"Zato treba doći u šume Francuske i ondje ocijeniti njihovo znanje, njihove metode i rezultate, koje su postigli.« Pa ipak smatramo, da je velika šteta, što rezultati na polju francuskog uzgajanja šuma nisu pristupačni šumarskim krugovima ostalih zemalja, jer nije moguće svima upoznati francusko šumarstvo na licu mjesta, na terenu. Možda je to, između ostalog, razlog, zašto su francuske metode tako malo prodrle u ostale evropske zemlje. Na koncu ovog predgovora G u i n i e r se također sjeća Paradovih riječi: »Nema knjige, niti će je ikad biti, koja bi mogla šumara osloboditi od toga, da bude razborit i pažljiv posmatrač prirode.« P e r r i n je bio profesor uzgajanja šuma na Visokoj šumarskoj školi u Nancyju 21 godinu. On je našim šumarskim stručnjacima dobro poznat po svojim člancima, koji su prevedeni i publicirani u «Šumarskom listu.«2 P e r r i n je 1932. godine upoznao naše šume o kojima je u nekoliko navrata pisao3 i o kojima je govorio studentima šumarstva u Nancyju ilustrirajući im pomoću diapozitiva pojedine sastojine iz naših slavonskih hrastovih šuma. Stekavši veliko iskustvo u svojoj zemlji i u inostranstvu, P e r r i n je nakon dugogodišnjih vlastitih istraživanja napisao djelo o uzgajanju šuma. Prva knjiga tog djela publicirana je na početku ove godine, a obrađuje znanstven e osnove uzgajanja šuma. Druga je knjiga namijenjena gospodarenju šumama, a treća se odnosi na umjetno pošumljavanje. Predviđa se, da će druga i treća knjiga izaći iz štampe u toku 1954. godine. Prva se knjiga dijeli na četiri poglavlja. To su: šumarska ekologija, šumske sastojine, pojmovi iz šumarske ekonomike i uređivanje šuma i djelovanje ekoloških faktora. Prvo poglavlje obuhvata 200, drugo 30, treće 15, a četvrto 40 stranica. U prvom poglavlju autor obrađuje šumsku vegetaciju u vezi s klimatskim, edafskim i biotskim faktorima. Rezultati mladih prirodnih nauka (fitocenologije, genetike i pedologije) došli su do punog izražaja u tom poglavlju. No Per r in je uspio ostati uzgajivač ; on se nije izgubio ni u fitocenologiji, ni u pedologiji ili genetici, nego je od tih nauka sakupio ono, što je šumaru potrebno. Tako na pr. prizemno rašće koristi autor između ostaloga za utvrđivanje reakcija tla, te donosi ovu tabelu: TABELA BR. 1 Aira flexuosa Vaccinium myrtillus Calluna vulgaris Vaccinium uliginosum o S3 Carex pilulifera Vaccinium vitis idaea O Erica tetralix Blechnum spicant _o i Erica cinerea Osmunda regalis IO Erica scoparia Pteris aquilina 2 ^o Luzula maxima Lycopodium sp. o li Luzula vernalis Cladina sp. 1-1 33 Maianthemum bifolium Hypnum Schreberi > a. Molinia coerulea Leucobryum glaucum Rhododendron ferrugineum Sphagnum sp. Senecio viscosus 2 Per r in H.: Šume i šumarstvo Francuske, šumarski list 1932., str. 1—5. 2 Per r in H.: Principi i metode francuske silvikulture, Šumarski list 1932., str. 65—72. 2 Per r in H.: Francuske mediteranske šume, Šumarski list 1932., str. 138—142. 3 Per r in H.: Impressions forestieres de Yougoslavie, Revue des Eaux et Forets, Paris 1932. str. 471., 561. i 647. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
o Convallaria maialis Senecio Fuchsii ** i Epilobium spicatum Teucrium scorodonia i 2 i Luzula albida Vinca minor Vi *r Melampyrum pratense Hypnum loreum 2 Melampyrum silvaticum Hypnum splendens I II abo Oxalis acetosella Hylocomium triquetrum Mnium undulatum 35 Prenanthes purpurea Rubus idaeus Polytrichum sp. Aira coespitosa Glechoma hederacea o Allium ursinum Hedera helix *! Anemone nemorosa Hieracium murorum o Anemone hepatica Impatiens noli me tangere "« Anthriscus silvestris Lamium galeobdolon t-i Angelica silvestris Melica uniflora 3 r^. Asarum europaeum Melica nutans OJ Asperula odorata Mercurialis perennis 1 "-> c ili Atropa belladona Milium effusum Brachypodium wj silvaticum Mulgedium alpinum o se If Carex sylvatica Paris quadrifolia 2 33 Carex digitata Primula elatior ft Circaea lutetiana Pulmonaria officinalis XI Corydallis sp. Rubus sp. CO Pestuca silvatica Sanicula europaea O Picaria ranunculoides Scrofularia nodosa t-i 1 1 Fragaria vesca Stachys silvatica ;> Geum urbanum Utrica dioica Geranium robertianum Viola silvatica Osim francuskih autora Flahauta, Guiniera, Hickela, Rola, Gaussena, Duchaufour a i dr., nalazimo u tom poglavlju i ostala imena, kao što su Cajanđer, Brau n-B lanquet, lablokoff, Burger, Opperman, Kvapil, Nemec i dr. Između mnogih zanimljivih partija u prvom poglavlju skrećemo pažnju na onaj dio (stranica 157.—159.), gdje autor govori o dobi sječe pojedinih vrsta drveća, navodeći podatke o dimenziji zrelosti i odgovarajućoj dobi zrelosti za francuske šume: TABELA BR. 2 Komunalne i državne šume Privatne šume Vrste drveća Dob sječe god. Prsni promjer cm Dob sječe god. Prsni promjer cm Hrast lužnjak i kitnjak 150 — 200 60 — 70 120—150 45-6 0 Bukva 120—150 50 — 60 100—120 40—50 Jela 120 — 150 50 — 70 100 — 120 40 — 50 Smreka 150—180 50 — 60 120— 150 40 — 50 Primorski bor 50— 80 35 — 45 35— 50 30 — 35 Bijeli bor 60—150 30 — 50 40— 60 25—35 Ariš 150 — 200 45 — 60 120—150 40 — 50 539 |