DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 41     <-- 41 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Ing. Rosić S.: »NOV SISTEM UREĐENJA BUJICA«


Pod ovim naslovom publicirana je rasprava u Glasniku Šumarskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu br: 1/1952, kao i u separatnim otiscima. Već i u ranijim
publikacijama autora nalazimo na veći broj originalnih tumačenja iz područja uređivanja
bujica, kao i niz prijedloga za modifikaciju pojedinih građevina i metoda rada.
U ovoj pak raspravi prof. Rosić daje cjeloviti sistem uređivanja, kojim bi se prema
njegovom tumačenju moglo uspješnije, brže i ekonomičnije postići zadržavanje nanosa
i smirenje bujičnih područja.


Osnovno je kod toga »novoga sistema uređivanja bujica«, da se specijalno izgrađenim
i postavljenim horizontalnim zidićima smanji specifično dotjecanje vode i regulira
slijevanje s padina te spriječi površinska erozija zemljišta. Zatim se poduzimaju
radovi za reguliranje slijevanja vode u vododerinama te rješava pitanje kaptiranja
podzemnih voda u cilju zaustavljanja nanosa na mjestu njegovoga stvaranja. Tek
poslije tih mjera pristupa se po ovome sistemu pregrađivanju u koritu bujice radi
sprečavanja riječne erozije i zaustavljanja nanosa. Kod toga se u gornjem dijelu korita
primjenjuje tip pregrade, u čijem se trupu osim središnjega otvora sa drenom izgrađuju
još dva otvora sa strane, kroz koje treba da ističe voda uhvaćena u kanalčiće
u zaplavnom prostoru pregrade. Tim napravama u pregradi želi se odvojiti iz vode
krupni nanos i pročišćenu vodu provesti podzemno kroz pregradu, kako bi se smanjio
mlaz vode, koji protječe kroz usta pregrade. Djelovanjem ovakovih pregrada želi se
prvenstveno potpomoći formiranje zaplava od krupnoga nanosa s velikim padom u
koritu, kojim bi voda mogla protjecati maksimalnom brzinom. U donjem toku bujice,
gdje su padovi manji i gdje se korito sastoji od sitnijega nanosa ne će u tolikoj
mjeri biti potrebno odvajanje nanosa iz vode, koja protječe koritom, pa će se stoga
u ovome dijelu moći pregrađivanje izvoditi običnim pregradama. Karakteristično je
za ovu metodu uređivanja to, da se pregrađivanje ne projektuje i ne izvodi postepeno
u etapama (najprije s padom izjednačenja, a iza toga postepo do pada ravnoteže),
već bi se pregrađivanje imalo izvoditi odjedamput počevši od izvora prema ušću i to
odmah pod padom ravnoteže, koji uz uslove opisanoga načina rada može biti dosta
velik.


Rasprava je pisana na popularan način i argumentirana jednostavnim i poznatim
formulama i grafikonima. Šteta, da predloženi metodi rada nisu ilustrirani crtežima,
jer bi to sigurno olakšalo bolje razmijevanje konstrukcije građevina (na pr.
naprave za obrazovanje sipara, kaptiranje podzemnih voda i t. d.).


Ovaj interesantan sistem postavljen je u nastojanju, da bi se omogućilo zadržavanje
nanosa i uređenje bujičnih područja i tamo, gdje nije moguće provesti opsežna
pošumljavanja, od kojih se obično očekuje regulisanje dotjecanja vode i zaštita zemljišta
u slivu. Očito je opisani metod rada u cjelini pogodan za uređivanje manjih
bujičnih područja mladoga razvoja s velikim padom korita, gdje ima krupnijih kamenitih
detrita i nanosa. No pojedini elementi Rosićevoga metoda moći će se korisno
upotrebiti i u drugim prilikama.


Nakon izgradnje predloženih tipova građevina moći će se ekzaktnim opažanjima
i mjerenjima utvrditi, u kojoj će se mjeri i u kojem trajanju ispuniti predviđanja
autorova u pogledu njihovoga djelovanja. No bilo bi veoma korisno, da se pod vodstvom
prof. Rosica projektuju i izvedu u cjelini radovi po opisanom metodu barem
u jednom bujičnom području, jer će povoljna iskustva u praksi biti najbolja preporuka
ove modifikacije sistema uređivanja bujica za širu primjenu.


ing. Ivo Godek




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 42     <-- 42 -->        PDF

»DOMAĆA STRUČNA ŠTAMPA«


GLASNIK br. 6/1953 Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, str. 248,


sadrži ove naučne radove:
1. Dr. M. Knežević : Grafički način određivanja rasporeda gaterskih testera
(Spanunga).
Potreba i nestašica drveta zahtijevaju povećanje kvantitativnog iskorišćenja
drveta na pilanama. Jedna od mjera u tome pravcu je ispravno određivanje spanunga
gaterskih pila. Autor je u jednom svom ranijem radu prikazao, kako se određuje
španung maksimalnog kvantitativnog iskorišćenja, gdje je uz teoretske rezultate dao
za potrebe prakse pojednostavljeni računski metod. Da se izbjegnu izvjesna manja
računanja, a donekle i poznavanje teoretske osnove spanunga, autor je u svom radu
iznio konstrukciju i primjenu njegovog grafičkog metoda i grafikona. Ovaj metod
izrađen je za potrebe prerade četinara i standardne dimenzije dasaka, ali ne isključuje
primjenu grafikona i za ostale vrste drveta, iako je tu bolji računski metod.


2. Ing. Vladislav P o p o v i ć: Razmeravanja debla i racionalno iskorisćavanje
drveta pri izradi nekih šumskih sortimenata.
Za razmjeravanje debla autor računski obrađuje nekoliko alternativa razmjeravanja
pa zaključuje, da je maksimalno iskorisćavanje paraboloidne oblovine kružnog
ili eliptičkog presjeka postignuto onda, ako se trupljenje izvrši na dijelove koji su
međusobno potpuno jednaki po duljini. Uz obradu pitanja autor donosi zaključak i o
maksimalnom iskorišćenju oblovine prilikom izrade francuske i bukove dužice i vesala.


3. Ing. Jovan Pavić : Uticaj kvalitete brušenja gaterskih testera na potrošnju
snage za rezanje.
Na temelju razmatranja i vlastitih pokusa autor donosi zaključak da gaterske
pile, čija se sječiva poslije oštrenja obrađuju turpijom (prevlačenjem) troše manje
snage za rezanje, dulje rade bez ponovnog oštrenja i dulje traju.


4. Ing. Nada Lukić : O nekim svojstvima parene i neparene bukovine Majdanpečke
Domene.
Autor iznosi rezultate vlastitog ispitivanja nekih fizičkih i mehaničkih svojstava
neparene i parene bukovine iz Majdanpečke Domene, vrši upoređivanje sa stranim
podacima pa na temelju dobivenih razlika ukazuje na potrebu daljnjeg ispitivanja
procesa parenja bukovine i ispitivanja bukve sa ovog područja.


5. Ing. Anđelko Milovanović : Pokušaj impregnacije drveta u dubećem
stanju.
Autor daje prethodno saopćenje o pokusima impregnacije stabala u dubećem
stanju metodom bušenja rupa razne dispozicije. U žilištu i ubrizgavanjem antiseptičnih
sredstava CuSOi i ZnCh. Dobiveni rezultati daju podstrek za daljnja ispiti
vanja budući da antiseptik iako za sada nedovoljno, vidljivo prodire i do 7 m visine
debla.


6. Ratko Timotijević : Prilog obradi problema vratila (šublja).
Upotreba trupaca za izradu vratila je neekonomička. Ako se ipak moraju tzra
đivati onda je najbolje odgovarajuće trupce cijepati na 5 jednakih cjepanica. Autor
iznosi rezultate izračunavanja najvećeg procenta iskorišćenja kod točno određenog
ucrtavanja profila šubija u kružne isječke kod cilindričnog i kod konusnog oblika
trupca. Dobiveni procent veći je od do sada u praksi ostvarivanog, a kod takovog
načina veći je i radni učinak.


7. Ing. Ljubomir P e t r o v i ć: Određivanje racionalnog tipa vagona naš^h šumskih
željeznica na osnovu koeficijenta tare i koeficijenta iskorišćavanja nosivosti.
Autor ističe teškoće u saobraćaju šumskih željeznica u slučaju, kad su vagoni
raznih konstrukcija. S tim u vezi razmatra svojstva raznih tipova vagona pa zaključuje
da je u izboru najracionalnijeg tipa vagona odlučna veličina koeficijenata u naslovu
navedenih. Daje prednost vagonima trupičarima pred vagonima platoima.


8. Dr. žarko M i 1 e t i ć: Dalja istraživanja prinosne snage teoriske normalne
prebirne sastojine.
Autor nastavlja raniji rad na teorijskim normalama prebirne šume radi ispitivanja
promjene strukture i prinosile snage uslovljene promjenama elemenata na