DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 41 <-- 41 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. Rosić S.: »NOV SISTEM UREĐENJA BUJICA« Pod ovim naslovom publicirana je rasprava u Glasniku Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu br: 1/1952, kao i u separatnim otiscima. Već i u ranijim publikacijama autora nalazimo na veći broj originalnih tumačenja iz područja uređivanja bujica, kao i niz prijedloga za modifikaciju pojedinih građevina i metoda rada. U ovoj pak raspravi prof. Rosić daje cjeloviti sistem uređivanja, kojim bi se prema njegovom tumačenju moglo uspješnije, brže i ekonomičnije postići zadržavanje nanosa i smirenje bujičnih područja. Osnovno je kod toga »novoga sistema uređivanja bujica«, da se specijalno izgrađenim i postavljenim horizontalnim zidićima smanji specifično dotjecanje vode i regulira slijevanje s padina te spriječi površinska erozija zemljišta. Zatim se poduzimaju radovi za reguliranje slijevanja vode u vododerinama te rješava pitanje kaptiranja podzemnih voda u cilju zaustavljanja nanosa na mjestu njegovoga stvaranja. Tek poslije tih mjera pristupa se po ovome sistemu pregrađivanju u koritu bujice radi sprečavanja riječne erozije i zaustavljanja nanosa. Kod toga se u gornjem dijelu korita primjenjuje tip pregrade, u čijem se trupu osim središnjega otvora sa drenom izgrađuju još dva otvora sa strane, kroz koje treba da ističe voda uhvaćena u kanalčiće u zaplavnom prostoru pregrade. Tim napravama u pregradi želi se odvojiti iz vode krupni nanos i pročišćenu vodu provesti podzemno kroz pregradu, kako bi se smanjio mlaz vode, koji protječe kroz usta pregrade. Djelovanjem ovakovih pregrada želi se prvenstveno potpomoći formiranje zaplava od krupnoga nanosa s velikim padom u koritu, kojim bi voda mogla protjecati maksimalnom brzinom. U donjem toku bujice, gdje su padovi manji i gdje se korito sastoji od sitnijega nanosa ne će u tolikoj mjeri biti potrebno odvajanje nanosa iz vode, koja protječe koritom, pa će se stoga u ovome dijelu moći pregrađivanje izvoditi običnim pregradama. Karakteristično je za ovu metodu uređivanja to, da se pregrađivanje ne projektuje i ne izvodi postepeno u etapama (najprije s padom izjednačenja, a iza toga postepo do pada ravnoteže), već bi se pregrađivanje imalo izvoditi odjedamput počevši od izvora prema ušću i to odmah pod padom ravnoteže, koji uz uslove opisanoga načina rada može biti dosta velik. Rasprava je pisana na popularan način i argumentirana jednostavnim i poznatim formulama i grafikonima. Šteta, da predloženi metodi rada nisu ilustrirani crtežima, jer bi to sigurno olakšalo bolje razmijevanje konstrukcije građevina (na pr. naprave za obrazovanje sipara, kaptiranje podzemnih voda i t. d.). Ovaj interesantan sistem postavljen je u nastojanju, da bi se omogućilo zadržavanje nanosa i uređenje bujičnih područja i tamo, gdje nije moguće provesti opsežna pošumljavanja, od kojih se obično očekuje regulisanje dotjecanja vode i zaštita zemljišta u slivu. Očito je opisani metod rada u cjelini pogodan za uređivanje manjih bujičnih područja mladoga razvoja s velikim padom korita, gdje ima krupnijih kamenitih detrita i nanosa. No pojedini elementi Rosićevoga metoda moći će se korisno upotrebiti i u drugim prilikama. Nakon izgradnje predloženih tipova građevina moći će se ekzaktnim opažanjima i mjerenjima utvrditi, u kojoj će se mjeri i u kojem trajanju ispuniti predviđanja autorova u pogledu njihovoga djelovanja. No bilo bi veoma korisno, da se pod vodstvom prof. Rosica projektuju i izvedu u cjelini radovi po opisanom metodu barem u jednom bujičnom području, jer će povoljna iskustva u praksi biti najbolja preporuka ove modifikacije sistema uređivanja bujica za širu primjenu. ing. Ivo Godek |
ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 42 <-- 42 --> PDF |
»DOMAĆA STRUČNA ŠTAMPA« GLASNIK br. 6/1953 Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, str. 248, sadrži ove naučne radove: 1. Dr. M. Knežević : Grafički način određivanja rasporeda gaterskih testera (Spanunga). Potreba i nestašica drveta zahtijevaju povećanje kvantitativnog iskorišćenja drveta na pilanama. Jedna od mjera u tome pravcu je ispravno određivanje spanunga gaterskih pila. Autor je u jednom svom ranijem radu prikazao, kako se određuje španung maksimalnog kvantitativnog iskorišćenja, gdje je uz teoretske rezultate dao za potrebe prakse pojednostavljeni računski metod. Da se izbjegnu izvjesna manja računanja, a donekle i poznavanje teoretske osnove spanunga, autor je u svom radu iznio konstrukciju i primjenu njegovog grafičkog metoda i grafikona. Ovaj metod izrađen je za potrebe prerade četinara i standardne dimenzije dasaka, ali ne isključuje primjenu grafikona i za ostale vrste drveta, iako je tu bolji računski metod. 2. Ing. Vladislav P o p o v i ć: Razmeravanja debla i racionalno iskorisćavanje drveta pri izradi nekih šumskih sortimenata. Za razmjeravanje debla autor računski obrađuje nekoliko alternativa razmjeravanja pa zaključuje, da je maksimalno iskorisćavanje paraboloidne oblovine kružnog ili eliptičkog presjeka postignuto onda, ako se trupljenje izvrši na dijelove koji su međusobno potpuno jednaki po duljini. Uz obradu pitanja autor donosi zaključak i o maksimalnom iskorišćenju oblovine prilikom izrade francuske i bukove dužice i vesala. 3. Ing. Jovan Pavić : Uticaj kvalitete brušenja gaterskih testera na potrošnju snage za rezanje. Na temelju razmatranja i vlastitih pokusa autor donosi zaključak da gaterske pile, čija se sječiva poslije oštrenja obrađuju turpijom (prevlačenjem) troše manje snage za rezanje, dulje rade bez ponovnog oštrenja i dulje traju. 4. Ing. Nada Lukić : O nekim svojstvima parene i neparene bukovine Majdanpečke Domene. Autor iznosi rezultate vlastitog ispitivanja nekih fizičkih i mehaničkih svojstava neparene i parene bukovine iz Majdanpečke Domene, vrši upoređivanje sa stranim podacima pa na temelju dobivenih razlika ukazuje na potrebu daljnjeg ispitivanja procesa parenja bukovine i ispitivanja bukve sa ovog područja. 5. Ing. Anđelko Milovanović : Pokušaj impregnacije drveta u dubećem stanju. Autor daje prethodno saopćenje o pokusima impregnacije stabala u dubećem stanju metodom bušenja rupa razne dispozicije. U žilištu i ubrizgavanjem antiseptičnih sredstava CuSOi i ZnCh. Dobiveni rezultati daju podstrek za daljnja ispiti vanja budući da antiseptik iako za sada nedovoljno, vidljivo prodire i do 7 m visine debla. 6. Ratko Timotijević : Prilog obradi problema vratila (šublja). Upotreba trupaca za izradu vratila je neekonomička. Ako se ipak moraju tzra đivati onda je najbolje odgovarajuće trupce cijepati na 5 jednakih cjepanica. Autor iznosi rezultate izračunavanja najvećeg procenta iskorišćenja kod točno određenog ucrtavanja profila šubija u kružne isječke kod cilindričnog i kod konusnog oblika trupca. Dobiveni procent veći je od do sada u praksi ostvarivanog, a kod takovog načina veći je i radni učinak. 7. Ing. Ljubomir P e t r o v i ć: Određivanje racionalnog tipa vagona naš^h šumskih željeznica na osnovu koeficijenta tare i koeficijenta iskorišćavanja nosivosti. Autor ističe teškoće u saobraćaju šumskih željeznica u slučaju, kad su vagoni raznih konstrukcija. S tim u vezi razmatra svojstva raznih tipova vagona pa zaključuje da je u izboru najracionalnijeg tipa vagona odlučna veličina koeficijenata u naslovu navedenih. Daje prednost vagonima trupičarima pred vagonima platoima. 8. Dr. žarko M i 1 e t i ć: Dalja istraživanja prinosne snage teoriske normalne prebirne sastojine. Autor nastavlja raniji rad na teorijskim normalama prebirne šume radi ispitivanja promjene strukture i prinosile snage uslovljene promjenama elemenata na |