DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
drvnu masu, pa je potpuno suvišno spominjati i govoriti o količin i mase . No i ako se tu radi o proizvodnji maksimalne mase sortimenata, koji sačinjavaju najvredniju drvnu masu na danoj šumskoj površini, to ne znači, da se istovremeno proizvodi i najveća sveukupna drvna masa, kao što to drži ing. Bićanić. Iz navedene formulacije cilja Š. gospodarstva, koju daje ing. B., zatim iz njegova citiranja moje radnje i izlaganja, koja iza toga slijede, zaključujem, da pisac članka vjeruje, da se različitim načinima proređivanja (njegovanja) diže proizvodnja sveukupne drvne mase. Drugim riječima, da se može na danoj šumskoj površini u ophodnji (zrelosti) najvrednije drvne mase proizvoditi ista količina mase, kao i u ophodnji proizvodnje najveće drvne mase. Doduše treba napomenuti, da je među šumarskim stručnjacima vladalo uvjerenje, da se različitim načinima njegovanja (proredama) diže sveukupna proizvodnja drvne mase, što dokazuje i ovaj citat iz spomenutog djela prof. Schadelina1. »U mogućnost podizanja proizvodnje sveukupne drvne mase putem proreda još se danas vjeruje i nagađa. Donekle i s nekim pravom, jer ono ima izvjesnu vjerojatnost za sebe. No to nije naučno dokazano. U svakom je slučaju dizanje proizvodnje drvne mase malo, ako se uporedi sa sigurnom mogućnošću vrlo velikog podizanja vrijednosti (kvalitete)«. Iz ovog se citata vidi, da se prije u šumarskim krugovima stvarno vjerovalo u mogućnost dizanja proizvodnje sveukupne drvne mase putem njegovanja (proreda), kao i to da već prof. Schadelin ne vjeruje u neko jače dizanje kvantiteta drvne mase nego u podizanje kvaliteta putem proreda. Da vidimo sada, do kakvih se rezultata došlo danas po tome pitanju u šumarskoj nauci. Istraživanje toga vrlo važnog problema su vršili njemački šumarski instituti a pogotovu pruski institut. Taj je institut počeo s istraživanjima 1876. god. Do kraja 1945. je raspolagao rezultatima s preko 250 stalnih pokusnih ploha. Na mnogim su plohama istraživanja vođena 50 do 70 godina. Iz istraživanja pruskog šumarskog instituta kao i ostalih njemačkih šumarskih instituta izlazi bez razlike, da njegovanje sastojina nema gotovo nikakva utjecaja na dizanje proizvodnje drvne mase kod određene ophodnje. Dakle proizvodnja sveukupne drvne mase ostaje načelno podjednaka, ma kako se napredno sastojine njegovale (proređivale). Rezultate spomenutih istraživanja donose u svojim radovima: Vanselov´2, Wiedeman3 i t. d. Iz naprijed izloženog izlazi, da se ne može putem njegovanja sastojina (proređivanjem) dizati proizvodnja sveukupne drvne mase, pa se ne će postići tim putem niti proizvodnja najveće drvne mase. Ta će se proizvodnja postići na danoj površini samo onda, ako se gospodari u ophodnji (zrelosti) proizvodnje najveće drvne mase. Ing. Bićanić poput Hartiga određuje Š. gospodarstvu cilj, da se na svim raspoloživim površinama proizvodi u isto vrijeme i najveća i najvrednija drvna masa. No to nije moguće, jer se najveća drvna masa može proizvoditi u ophodnji (zrelosti) proizvodnje najveće drvne mase, a najvrednija drvna masa u ophodnji najvrednije drvne mase. Te se dvije ophodnje ne podudaraju, ako narodna privreda ili društvo treba za podmirenje potreba sortimente jakih i različitih dimenzija i kvaliteta, kako sam to u svojoj radnji dokazao. Prema tome cilj Š. gospodarstva, kako ga formulira (stilizira:) ing. Bićanić po Hartigu, predstavlja suprotnost i ne da se realizirati. M. Plavšić 1 Ibd, str. 62. 2 Vanselov: Einfiihrung in die Forstliche Zuwachs-und Ertragslehre, III. Aufl. Franfurt a. M. 1948. 3 Wiedemann: Ertragskundliche und Waldbauliche Grunlagen der Forstwirtschaft, I., II., III. dio, Frankfurt a. M. 1950—1951. Budući da je do toga djela teško doći upućujem na prikaz ing. Šafara u Š. L. 1951. str. 211. 534 |