DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
5. Na jednog radnika otpalo je prosječno 1.000 stabala. Ako se uzme u obzir rijedak obrast i raštrkanost stabala za molarenje, onda to nije mali broj. Po članku M. S. u Sloveniji otpada na 1 radnika 960 borova. 6. Prosjek po jednoj bjeljenici iznosio je 0,59 kg. 7. Smola je plaćena radnicima po 58,23 din. za 1 kg. Ova cijena dobivena je na temelju slijedeće kalkulacije: Uz prosječni predviđeni prinos od 0,7 kg po 1 stablu (točnije po 1 bjeljenici) i za 1.100 stabala (kako je bilo planirano), radnik treba da kroz smolarsku sezonu od 6 mjeseci izda 770 kg smole. Za to razdoblje, radeći svaki dan uz propisno radno vrijeme od 8 sati i uz nadnicu od 287,43 din. (uključujući ovdje i vrijednost bonova) radnik je imao da primi 44.839 dinara. Dijeljenjem ovog iznosa sa planiranom količinom smole od 770 kg po 1 radniku, dobivena je gornja cijena od 58,23 dinara (faktično su radnici radili 8 mjeseci, što znači da je cijena smoli trebala po ovoj kalkulaciji biti još viša). Prema tome, po M. S. izračunata zarada 1 smolarskog radnika na Braču nije 5.000 dinara mjesečno, već 7.473 dinara, a za 6 mjeseci rada 44.839 dinara. Kad bi smolarski radnik u Sloveniji proizvodio onoliko koliko njegov drug na Braču, onda bi, a po cijeni koju mu plaća Silvaprodukt, zaradio svega 4.277 dinara mjesečno. Naravno, da bi kod veće proizvodnje smole i kod nas cijena ovoj bila niža, što je slučaj kod smolarenja na alepskom boru. Međutim, ove cijene ne mogu ići ispod nekog stanovitog minimuma, jer na dalmatinskom kršu moramo voditi račmna i o socijalno-ekonomskim momentima. Sada da istaknemo neke značajnije razlike između našeg i slovenačkog smolarenja : 1. Iako se i kod nas i u Sloveniji smolari ista vrsta bora, razlika je u odlikama. Na Braču se smolari Pinus nigra var. dalmatica, a u Sloveniji Pinus nigra var. .austriaca. 2. Iako je u geografskom pogledu Brač u povoljnijem položaju, postoji razlika u nadmorskim visinama. Na Braču se smolarska radilišta crnog bora nalaze na platou čija je nadmorska visina oko 600 m, a u Sloveniji (Dutovlje) na oko 320 m. Naše sastojine izložene su jakim udarima vjetrova (bure i juga). 3. Naše sastojine su jako devastirane sječom, stalnim pašarenjem i steljarenjem, a bura i borov prelac, te ponegdje potkornjaci i horizontalno uslojeno kamenje uzrokuju daljnje pogoršanje osobina ovih sastojina. Podstojno rašće sastoji se kod nas uglavnom od samog Juniperus oxycedrusa, i gotovo bez podmlatka. Naprotiv je na Slovenskim smolarskim radilištima podmlađivanje sastojina osigurano, dapače se vrši, kako smo informirani, i izmjena vrsta, t. j . pretvorba čistih borovih sastojina u mješovite. 4. Konačno, a što je po našem mišljenju bitno, u Sloveniji se smolari na mrtvo, a kod nas na živo. Površine naših bjeljenica su slijedeće: širina maximum 10 cm, visina 45—50 cm i dubina maximum 0,75 cm. U Sloveniji širina bjeljenica iznosi 2/3 opsega stabla koje se smolari, a visina 20—25 cm. Mi smolarimo stabla prsnog promjera od 30 cm na više i naše su bjeljenice u svim debljinskim stupnjevima jednake. U Sloveniji to nije slučaj. Uporedimo sada za Slovenačke prilike najnepovoljniji slučaj, t. j . promjer od 30 cm, dok je to za nas od manje važnosti, jer su nam bjeljenice sve jednake i jer se na svakom stablu otvara samo 1 bjeljenica. Dakle, maksimum površina naše bjeljenice je 500 cm2. Slovenačka bjeljenica na stablu prsnog promjera 30 cm iznosi računski ovako: Promjeru od 30 cir, odgovara opseg od 94 cm. Pošto je bjeljenica široka 2/3 opsega znači, da joj je širina 62 cm. Visina slovenske bjeljenice je oko 20—25 cm, što znači, da joj je u najnepovoljnijem slučaju površina 1240 cm2 odnosno 1550 cm2. Prinos smole u Dutovlju (NR Slovenija) bio je na 1.050 stabala 2.000 kg ili prosječno po 1 stablu 1,90 kg, a to je najbolje smolarsko radilište crnog bora u Sloveniji. (Napominjemo, da je po M. S. prosječni prinos svih smolarskih radilišta crnog bora 1,4 kg). Znači, površina slovenačke bjeljenice je u najgorem slučaju 2,48 puta veća od one naše. Pomnožimo sada naš planirani prinos smole po jednoj bjeljenici (a ne 529 |