DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 33 <-- 33 --> PDF |
SAOPĆENJA JEDNA STOGODIŠNJICA Na ulazu u park-šumu Kormčar na otoku Rabu podigla je rapska općina još 1924. godine spomenik svom šumarskom referentu Pravdoju Beliji. Šuma je Kormčan danas zeleni dragulj otoka Raba, 60 godina stara sastojina bijelog bora na površini od 12 hektara sa nešto čempresa, šmrike i zimzelenih lišćara: crnike, lovora, zelenike, mirče i dr., a pred 60 godina na tom je mjestu bio pašnjak. Belia je podigao i druge borove kulture: Farkanj na 36 ha, Suha Punta na 2 ha, Kalifront-Topale na 4 ha, Vrtić na 3 ha, Lopar na 8 ha i mnoge borove šumice na privatnim posjedima u selu Mundanije I i Loparu. jj Ovaj naš zaslužni šumar rođen je m 2. IX. 1853. g. u mjestancu Malo Žablje §f k-aj Gorice. Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šumarskoj školi u Križevcima Belija Pravdoje 1881. god., a državni praktični ispit položio je 19. IX. 1886. god. u Zagrebu. Iza kratkog službovanja u Drnišu, stupio je u službu na Rabu gdje je ostao 34 godine i umro 16. VII. 1925. god. u 72 godini života. Ova spomen-ploča neka bude znak priznanja ne samo zahvalnih Rabljana, nego i čitavog našeg naroda, koji znade cijeniti plodan rad svojih sinova. Zelene šume otoka Raba ostat će trajan spomenik zaslužnom šumaru Pravdoj u Belij i i svim našim trudbenicima, koji su u tom radu sudjelovali. Ing. B. Nikšić NEŠTO O SMOLARENJU NA OTOKU BRAČU (Odgovor na članak ing. M. Šimića) U >Šufnarskom listu« br. 6/1953 na str. 292—293 otštampan je članak ing. M. Sirnica pod naslovom »Smolarenje u Sloveniji« (Dobra organizacija rada — visok učinak). Pošto su u članku izneseni netočni podaci o smolarenju na otoku Braču u 1952 god., to kao rukovodilac smolarskih radova na tom otoku, smatram, da je potrebno donijeti stvarne i objektivne podatke o ovim radovima, kako stručna javnost ne bi o njima ostala krivo informirana. Potpisani je dostavio ing. Beltramu u Ljubljani pregled naših rezultata na smolarskim radovima u sezoni 1952 god. Međutim, neki su od ovih podataka iz nama nepoznatih razloga tako iskrivljeni, da se o njima dobiva sasvim druga slika. Pored gornjega, počinjena je i s naše strane izvjesna griješka, što smo iz podataka o sveukupnom smolarenju zaboravili izdvojiti podatke o pokusnoj plohi od onih industrijskog smolarenja, pa je to išlo na štetu našega rada. Pored svega rečenoga, smatramo, da je smolarenje na otoku Braču u pomenutom članku gledano kroz slovenačke prilike i iz kancelarije, jer pisac pomenutog članka, koliko je nama poznato, uopće nije vidio niti obišao naša smolarska radilišta. Zato nam se čini presmjelim upoređivatl prilike Slovenačkog krša s otokom Bracem i s njegovim na svaki način devastiranim 527 |