DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 33     <-- 33 -->        PDF

SAOPĆENJA


JEDNA STOGODIŠNJICA



Na ulazu u park-šumu Kormčar na
otoku Rabu podigla je rapska općina još
1924. godine spomenik svom šumarskom
referentu Pravdoju Beliji.


Šuma je Kormčan danas zeleni dragulj
otoka Raba, 60 godina stara sastojina bijelog
bora na površini od 12 hektara sa nešto
čempresa, šmrike i zimzelenih lišćara:
crnike, lovora, zelenike, mirče i dr., a pred
60 godina na tom je mjestu bio pašnjak.


Belia je podigao i druge borove kulture:
Farkanj na 36 ha, Suha Punta na 2 ha,
Kalifront-Topale na 4 ha, Vrtić na 3 ha,
Lopar na 8 ha i mnoge borove šumice na
privatnim posjedima u selu Mundanije I
i Loparu. jj


Ovaj naš zaslužni šumar rođen je m


2. IX. 1853. g. u mjestancu Malo Žablje §f
k-aj Gorice. Šumarstvo je studirao na
Gospodarsko-šumarskoj školi u Križevcima
Belija Pravdoje


1881. god., a državni praktični ispit položio
je 19. IX. 1886. god. u Zagrebu. Iza kratkog
službovanja u Drnišu, stupio je u službu na Rabu gdje je ostao 34 godine
i umro 16. VII. 1925. god. u 72 godini života.


Ova spomen-ploča neka bude znak priznanja ne samo zahvalnih Rabljana, nego
i čitavog našeg naroda, koji znade cijeniti plodan rad svojih sinova. Zelene šume
otoka Raba ostat će trajan spomenik zaslužnom šumaru Pravdoj u Belij i i svim
našim trudbenicima, koji su u tom radu sudjelovali.


Ing. B. Nikšić


NEŠTO O SMOLARENJU NA OTOKU BRAČU


(Odgovor na članak ing. M. Šimića)


U >Šufnarskom listu« br. 6/1953 na str. 292—293 otštampan je članak ing. M.
Sirnica pod naslovom »Smolarenje u Sloveniji« (Dobra organizacija rada — visok
učinak). Pošto su u članku izneseni netočni podaci o smolarenju na otoku Braču u
1952 god., to kao rukovodilac smolarskih radova na tom otoku, smatram, da je potrebno
donijeti stvarne i objektivne podatke o ovim radovima, kako stručna javnost
ne bi o njima ostala krivo informirana.


Potpisani je dostavio ing. Beltramu u Ljubljani pregled naših rezultata na smolarskim
radovima u sezoni 1952 god. Međutim, neki su od ovih podataka iz nama nepoznatih
razloga tako iskrivljeni, da se o njima dobiva sasvim druga slika. Pored
gornjega, počinjena je i s naše strane izvjesna griješka, što smo iz podataka o sveukupnom
smolarenju zaboravili izdvojiti podatke o pokusnoj plohi od onih industrijskog
smolarenja, pa je to išlo na štetu našega rada. Pored svega rečenoga, smatramo,
da je smolarenje na otoku Braču u pomenutom članku gledano kroz slovenačke prilike
i iz kancelarije, jer pisac pomenutog članka, koliko je nama poznato, uopće nije
vidio niti obišao naša smolarska radilišta. Zato nam se čini presmjelim upoređivatl
prilike Slovenačkog krša s otokom Bracem i s njegovim na svaki način devastiranim


527