DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U tu svrhu razmotrit ćemo odnose cijena (šumske takse) 1 rn3´ drvne mase na panju između pojedinih vrijednosnih razreda, kao i između pojedinih zona uz odgovarajući utjecaj različitih stvarnih uvjeta i troškova izvoza (transporta), kao i radi različite strukture etata, te potrebe regulisanja potrošnje drveta. Na pr. u zoni C razlika između cijena 1 m3 drvne mase na panju u III. vr. razredu (koje su ostale nepromjenjene) i prosječne cijene u IV/V. vr. razredu, kako to proizlazi iz prednjeg izlaganja, treba da iznosi oko (—375) dinara, a ne (—109) dinara, kako te proizlazi iz dokumentacije Cjenika, — a razlika između prosječne cijene 1 m* drvne mase na panju u III. vr. razredu i prosječne cijene u I/II. vr. razredu treba da bude oko 390 dinara, a ne 308 dinara. Prilikom prodaje drveta putem dražbe, šumarije će dakle u najnepovoljnijem slučaju u I/II. vr. razredu moći ostvariti prosječnu cijenu drveta na panju za oko 82 dinara više od planirane cijene po 1 m3 (šum. takse predviđene po Cjeniku), a u IV/V. vr. razredu pak za oko 266 dinara niže od planirane cijene po 1 m3. Bolje rečeno, ostvarljive prosječne cijene po 1 m3 drveta na panju u I/II. vr. razredu mogu biti za oko 765 dinara više od ostvarljivih prosječnih cijena u IV/V. vr. razredu, a na samo za 417 dinara, kako to proizlazi iz dokumentacije Cijenika, i to bez obzira, đ<* li je ostvarena prosječna cijena 1 m3 drvne mase na panju usljed povećane potražnje: porasla ili ne, samo uz uvjet, da se izvozni troškovi u zoni C nisu promjenili. Usljed ovakove disproporcije između planiranih i ostvarljivih cijena putem dražbe, kod šumarija u zoni C pojavljivat će se razlika između predviđene i ostvarene individualne dif. rente položaja (D R.r), — i to, kod onih šumarija, kod kojih je odnos godišnje proizvedene drvne mase M. I + II : M. IV + V > 266 : 82 = 3.24 : 1, bit će ta DR. r pozitivna, a kod kojih je M. I -j- II : M. IV + V < 3.24 : 1, bit će negativna. Ako usljed povećane potražnje drveta dođe do ostvarenja većih prosječnih cijena, (naravno u svima vr. razredima), tada će se negativna dif. renta položaja u svojim apsolutnim iznosima i po broju šumarija smanjivati, a možda će se kod nekih šumarija pojaviti pozitivna dif. renta položaja namjestoprijašnje negativne. S obzirom da je prosječno M. I ~f II : M. IV. + V = 1 : 2.82, očigledno je, da će po svoj prilici s gornjih razloga sve šumarije u zoni C imati negativnu razliku između stare planirane i nove ostvarene individualne dif. rente položaja (DR. r), što će se očitovati u neostvarivanju njihovih planiranih prihoda, odnosno u njihovom smanjivanju. Ako li usporedimo Cjenik zone A za Cjenikom zone C, tada ćemo doći do slijedećih zaključaka. Razlika u jediničnoj srednjoj cijeni drveta na panju u zoni A (775 din) i zone C (410 dm.) iznosi 365 dinara, — a ta je razlika nastala, kako je to navedeno u dokumentaciji Cjenika, radi različite strukture etata i radi regulisanja potrošnje drveta. Svakako je potrebno razmotriti i utjecaj različitih troškova prevoza {F.2 i F.3) u ovim zonama, a kako izgleda, taj utjecaj kod razrade Cjenika nije ni uzet u obzir. Za dokaz tome služi i činjenica, da se unutar zone A, osim krajeva između Save i Drave sa Zagorjem, nalazi također i primorski pojas sa otocima i Istra, gdje su uvjeti prevoza potpuno različiti, i sličniji uvjetima u zoni C, nego uvjetima koji vladaju u krajevima između Save i Drave. Srednji troškovi izvoza (F-3), kako je to napređ utvrđeno, u zoni C iznose oko 730 dinara, a u zoni A oko 515 dinara po 1 m3, t. j . razlika iz 524 |