DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Pošto su cijene u važećem Cjeniku glav. šum. proizvoda za NRH
razrađene na bazi prosječnih godišnjih troškova u šumarstvu i prosječne
godišnje drvne mase predviđene za sječu dugoročnim planom, to će se,
u slučaju ako navedena drvna masa nije jednaka po vrsti drveta, količini,
asortimanu i kvaliteti stvarnom godišnjem prirastu, pojavljivati
ekstra-dobici ili ekstra-gubici u obliku pozitivne ili negativne diferencijalne
rente plodnosti ili diferencijalne rente II.


Tako, ako je ta masa za izvjesni postotak »x« količinski veća od
stvarnog godišnjeg prirasta, tada će izračunata jedinična cijena drvne


mase na panju biti preniska za )% od ispravne prosječne (đruU00
+ xl
štvene) prodajne cijene po 1 m3. U tom će se slučaju u šumarstvu NRH
pojavljivati ekstra-gubitak u formi negativne diferencijalne rente plodnosti,
a očitovat će se u smanjenju drvne zalihe bez naplate njene vri-´
jednosti. Ako li je pak ta masa za izvjesni postotak »y« manja od stvarnog
godišnjeg prirasta, tada će dobivena jedinična cijena drvne mase na


panju biti previsoka za i ^1 <7o od ispravne prosječne (društvene)


prodajne cijene po 1 m3. U tom će se slučaju pojavljivati ekstra-dobitak u
obliku pozitivne diferencijalne rente plodnosti, premda ustvari to nije,
a očitovat će se u povećavanju drvne zalihe.


Također postoji vjerojatnost, da će se pojavljivati razlika između
kvalitete i asortimana, predviđenih dugoročnim planom i ostvarene kvalitete
i asortimana (uz pretpostavku redovnog i pravilnog iskorišćavanja
jednogodišnje proizvedene drvne mase — prirasta), a isto tako će se
pojavljivati razlika između planiranog godišnjeg etata po vrsti drveta
i stvarno proizvedene drvne mase po vrsti drveta, što će biti uzrok za
pojavljivanje diferencijalne rente II, odnosno diferencijalne rente plodnosti.
Već prema tome, da li će se uslijed toga pojavljivati ekstra-dobici
ili ekstra-gubici, ta diferencijalna renta bit će pozitivna ili negativna.


Sada da razmotrimo mogućnost pojavljivanja diferencijalne rente
položaja, kao i njenu suštinu.


U kapitalizmu, kod primjene kapitalističke šumske takse (izračunata
deduktivnim putem), diferencijalna renta položaja predstavlja razliku između
troškova izvoza najudaljenije šume (šume sa najskupljim izvozom,
koja se još eksploatira) i konkretne šume, — a očituje se kao razlika
između društvene cijene drveta na panju i individualne vrijednosne
cijene (1), također na panju.


Kod primjene šumske takse (»socijalističke«) iz Cjenika glav. šum.
proizvoda u NRH, diferencijalna renta položaja ne pojavljuje se u ovakvoj
formi.


U NRH, povodom primjene šumske takse iz Cjenika, difer. renta
položaja pojavila bi se u slučaju, ako sumarni saldo svih pojedinačnih
ekstra-dobitaka i ekstra-gubitaka u uzgoju, koji su rezultat povoljnijeg
ili nepovoljnijeg položaja sječina od prosječnog položaja prema mjestu
potrošnje, ne bude ravan nuli, — odnosno diferencijalna renta položaja
jednaka je razlici između individualne prodajne cijene jednogodišnje proizvedene
drvne mase na panju (šumske takse) i društvene (prosječne)
cijene iste mase.