DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Dakle, kako se vidi, šumska taksa za ogrev i celulozu je negativna u IV. i V. vrijednosnom razredu, a za buk. rudno drvo i oblovina za uskotračne pragove u V. vrijed. razredu s tim, da je za III. vrij. razred uzeta cijena (šumska taksa) iz važećeg Cjenika glav. šumskih proizvoda za zonu C. Očigledno je, da se malovrijedne drvne sortimente iz udaljenih predjela sa skupnim izvozom same ne isplati izrađivati i izvoziti, nego samo zajedno sa ostalim vrednijim sortimentima, što potvrđuje pozitivni prosjek cijena cjelokupne drvne mase iz svakog pojedinog vrijednosnog razreda. Uz ovakav odnos cijena (šumske takse) između I. i II. vr. razreda, te IV. i V. vr. razreda, te uz pretpostavku, da je odnos godišnjeg etata u navedenim vrij. razredima M. I + II : M. IV -j- V = 1 : 2.82, srednja cijena (šumska taksa) drvne mase na panju po 1 m3 u zoni C ne bi se poklapala sa šumskom taksom po 1 m3 drvne mase u III. vr. razredu (T) din. nego bi se nalazila između T din. i (T—240) din., t. j . između srednje šumske takse po 1 m3 drvne mase u III. i IV. vr. razredu (približno u sredini). Prema tome ni prosječni troškovi izvoza u zoni C, uz ovakvu raspodjelu vr. razreda, ne bi se poklapali sa prosječnim troškovima u III. vr. razredu, nego bi se nalazili između 610 i 850 dinara (oko 730 dinara). Kod prodaje drveta na dražbi putem pismenih ponuda, isklična cijena mora biti određena na temelju kalkulacija po prosječnim cijenama unutrašnjeg tržišta, t. j . deduktivnim putem. Svakako, da ovako utvrđena isklična cijena ne bi smjela biti niža od odgovarajuće šumske takse propisane Cjenikom, ali također, u skladu sa prednjim izvodom, za pojedine manje vrijedne sortimente u udaljenim, teško izvoznim predjelima, mogla bi biti također negativna, s tim da će izklična cijena u svojoj sumi za sve sortimente ipak biti pozitivna. Priznavanje negativne šumske takse za pojedine sortimente ustvari znači obavezivanje kupca, da sve takve sortimente ima izraditi i izvesti. Takvo priznavanje moglo bi se vršiti samo onim kupcima, koji kupuju čitave sječine, radi izrade i izvoza sviju sortimenata. Za vlastito snabdijevanje, t. j . prilikom kupovanja samo pojedinih sortimenata, ne bi se mogla ni u kojem slučaju priznavati negativna šumska taksa. U tom bi , slučaju eventualno moglo doći u obzir besplatno izdavanje one drvne ´ mase, čija je šumska taksa negativna. U prednjem razmatranju pod »mjestom potrošnje« smatrao sam ; samo željezničke stanice i luke (a ne svako veće naselje). U tom se sluj čaju, doduše, pojedinim naseljima, koja se nalaze blizu šuma, a udaljena | su od željezničkih stanica i luka, priznaje jedan prosječno povoljniji po ložaj glede snabdijevanja sa drvetom, ali smatram da je to sa socijalnog .stanovišta opravdano. Naime, pošto društvo (država) takvim naseljima, i pored njihovih jednakih obaveza prema društvu, nije moglo dati jednake pogodnosti glede pristupnosti saobraćajnim sredstvima, svakako bi im moralo za ustuk priznati neke druge olakšice, koje proističu iz položaja njihova naselja, a na račun ostalih naselja. Takva jedna olakšica jest pogodovna šumska taksa za drvo, koje im služi za vlastito snabdijevanje. Priznavanje ovakve pogodovne šumske takse takvim naseljima povećava drvnu masu IV. i V. vr. razreda, a uporedo s tim, povišu je se |