DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ŠUMSKA TAKSA I DIFERENCIJALNA RENTA U ŠUMARSTVU NRH Ing. Bićanić Branko, (Hvar): U U ovom članku bit će razmatrana dva problema: da li šumska taksa kod nas, uz današnje cijene uprave i proizvodnje drveta na panju i uz sadašnje izvozne prilike, može biti negativna, i da li u šumarstvu (državnim šumama NRH) postoji diferencijalna renta. (2) Oba ova pitanja su u zadnje vrijeme u našoj stručnoj štampi višeputa tretirana. Ova razmatranja temelje se na karakteristikama važećeg Cjenika glavnih šumskih proizvoda u NRH (za period 1952 do 1C61 godine), odnosno na podacima iz dokumentacije o izradi ovog Cjenika, kao i na okolnosti, da je uveden novi način prodaje drveta putem dražbe, te na izvjesnim jasno utvrđenim činjenicama, koje utječu na visinu šumske takse i formiranje diferencijalne rente u šumarstvu. Oba problema imaju veliki značaj kako za samo šumarstvo (šumska gospodarstva), tako isto i za poduzeća za iskorišćavanje šuma, te za široke narodne slojeve, kao jednoga od najvažnijih potrošača drveta. I. Pod »šumskom taksom«,1 u suglasnosti sa dokumentacijom Cjenika glavnih šumskih proizvoda u NRH, u ovom članku smatram prodajnu cijenu drveta na panju razrađenu na zone (A, B i C) i razrede troškova izvoza (vrijednosne razrede I—V), po vrstama drveta i sortimentima. Ova »šumska taksa« nije dobivena deduktivnim putem iz prodajne cijene drvnih sortimenata na drvnom tržištu i troškova u eksploataciji šuma, nego induktivnim putem iz prosječnih jednogodišnjih troškova proizvodnje u uzgoju šuma (2.400 mil. dinara) i godišnjeg etata, uz odgovarajući utjecaj različitih troškova izvoza drveta iz pojedinih vrijednosnih razreda, kako se pojavljuju u eksploataciji šuma, kao i uz utjecaj različite strukture etata, te različite ponude i potražnje u pojedinim zonama. Prosječna cijena drveta na panju po 1 m3 u cijeloj NRH iznosi 630 dinara, dočim u zoni A iznosi 775 dinara, u zoni B 530 dinara, a u zoni C 410 dinara. Zonu A, koja je najskuplja, sačinjavaju krajevi između Save i Drave sa Zagorjem, zatim primorski pojas sa otocima i Istrom, zonu C (najjeftiniju zonu), sačinjavaju Lika, te šum. privredna oblast Vel. i M. Kapele, a zonu B ostali krajevi NRH. Prosječna cijena 1 m3 drvne mase na panju u pojedinim vrijednosnim razredima zone A, kako je to navedeno u dokumentaciji Cjenika, uz pretpostavku istog strukturnog sastava u svakom razredu, iznosi: u I. vr. razredu — 1.186 dinara = (775 + 205 + 206) dinara >, II. „ — 980 „ = (775 + 205) dinara >. HI. „ — 775 „ = prosječna cijena 1 m3 u zoni A „ IV. „ — 702 „ = (775 — 73) dinara „ V. „ — 630 „ = (775— [73 + 72]) dinara. 1 Ing. Br. Kraljić u svojoj knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, označava je kao »socijalističku šumsku taksu«, s tim da u konkretnom slučaju sumarni saldo svih objektivnih ekstra-dobiti i ekstra-gubitaka (OED) treba da bude ravan nuli. 517 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Slične su razlike navodno i u ostala dva pojasa (zone). Pošto je prosječna cijena drveta u III. vrijednosnom razredu jednaka prosječnoj cijeni u zoni A, i pošto su razlike između prosječnih cijena drveta na panju u I. i IL, te u II. i III. vrijednosnom razredu približne jednake, a isto tako i razlike između cijena u III. i IV., te u IV. i V. vr. razredu, proizlazi, da postoji slijedeći približni odnos između godišnjih etata u pojedinim vrijednosnim razredima: M. I : M. II = M. V : M. IV M. I : M. V = M. II : M. IV = M. (I + II) : M. (IV + V) = (73 + 72) : : (205 + 206) = 1 :2.82 Osim toga proizlazi, da prosječni troškovi izvoza (bez troškova privlačenja) iz. I. vrijednosnog razreda do mjesta potrošnje iznose oko 100 dinara, iz II. vrijednosnog razreda oko 310 dinara, iz III. vr. razreda oko 515 dinara, iz IV. vr. razreda 590 dinara i iz V. vr razreda oko 660 dinara. — Zapravo troškovi prevoza kretali bi se u granicama i to: u I. vrijednosnom razredu od 0—207 dinara, u II. vr. razredu od 207—413 dinara, u III. vr. razredu 413—552 dinara, u IV. vr. razredu 552—624 dinara i u V. vr. razredu 624—696 dinara, t. j . troškovi izvoza bi se kretali najviše do cea 700 dinara po 1 m3 drvne mase, bez troškova privlačenja (F-2). Prosječni troškovi izvoza (F-3) cjelokupne drvne mase iznose 515 dinara po 1 m* drvne mase u zoni A. Izvoz drvne mase iz državnih šuma vrši se uglavnom kolima (saonicama), kamionima i šum. željeznicom (koturačem). — Prilikom izrade Cjenika uzeta je u obzir cjelokupna drvna proizvodnja. Prosjenči troškovi izvoza po 1 m3/km šumskom željeznicom iznose oko 18 dinara, kamionom 32 dinara, a kolima oko 40 dinara. Uzimajući u obzir i drvnu masu potrebnu za podmirenje seljačkih domaćinstava, smatram, da tada u zoni A u ukupnom izvozu sudjeluju kola sa cea 55%, kamioni sa cea 10%, a šumske željeznice sa 35°/o. — U tom slučaju prosječni troškovi izvoza u zoni A (za sva prometna sredstva) do mjesta potrošnje iznose oko 31,50 dinara po 1 m:7km. Pošto se sudjelovanje kola u izvozu smanjuje od I. prema V. vr. razredu, a obratno sudjelovanje kamiona i šumskih željeznica se povećava, to troškovi izvoza u I. vr. razredu približno iznose 39 dinara po 1 m3/km, a u V. vr. oko 20 dinara, s tim da troškovi izvoza postepeno padaju od I. prema V. vr. razredu (39- 35- 31,50- 24,5020 dinara po 1 m3/km). Proizlazi, da u zoni A u I. vrijednosnom razredu srednja udaljenost do mjesta potrošnje iznosi oko 2,6 km, u II. vr. razredu oko 9km, u III. vr. razredu oko 16,5 km, u IV. vr. razredu oko 24 km i u V. vr. razredu oko 33 km, — t. j . I. vr. razred obuhvaća pojas šuma, koji je od mjesta potrošnje prosječno udaljen 0—5,8 km, II. vr. razred od 5.8—12 km, III. vr. razred od 12—20 km, IV. vr. razred od 20—28 km i V. vr. razred od 28—39 km. Naravno, da se širina vrijednosnih razreda u naravi stalno mijenja prema tome, koja se prevozna sredstva na dotičnom mjestu mogu primjeniti i s kojim postotkom učešća. Ovi računski podaci o zoni A, koji proizlaze iz samog Cjenika, uglavnom se poklapaju sa stvarnim stanjem u naravi, s tim, da se u zonu A računaju samo krajevi između Save i Drave sa Zagorjem, jer su izvozne prilike u primorskom pojasu s otocima i u Istri drugačije. Prema tome odnos cijena između pojedinih vrijednosnih razreda u zoni A jest pravilan, i odgovara sadašnjim uvjetima i prosječnim troškovima izvoza. Prednji izvod poklapao bi se sa općim mišljenjem, da ni u udaljenim predjelima ne može doći do negativne šumske takse, iako je (što je i naravno) prosječna cijena primijenjena na prosječnu udaljenost, a ne na najudaljenije predjele. Na tom principu razrađen je i važeći Cjenik glavnih šumskih proizvoda NRH (8). Pitanje negativne šumske takse usko je povezano sa stvarnim uvjetima transporta i sa visinom prosječnih izvoznih troškova iz pojedinih vrijednosnih razreda, posebno u svakoj zoni. 518 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Prilikom ovog razmatranja pretpostavljeno je, da su troškovi privlačenja (F-2) u cijeloj zoni (u svima vrijednosnim razredima) približno jednaki, premda su stvarno troškovi privlačenja u daljnjim vrijednosnim razredima prosječno veći nego u bližim, što naredna izlaganja još više potvrđuju. Sada ćemo uzeti u razmatranje zonu C, kao najjeftiniju, sto mora "biti naravna posljedica ne samo drukčije strukture etata i drugih uslova ponude i potražnje, nego također i drugih uvjeta i prosječnih troškova transporta. U zoni C ne sudjeluju sva prevozna sredstva kao u zoni A, a niti sudjeluju sa istim postotkom učešća. — Kola sudjeluju najmanje sa 60%, a kamioni, koturače i dr. najviše sa 40%. . Troškovi prevoza koturačom približno su isti kao i kod prevoza kamionom, t. J. oko 32 dinara po m3/km. Prosječni troškovi prevoza u zoni C iznose 37 dinara po 1 m3/km, odnosno radi već navedenih razloga, oni od I. vr. razreda postepeno padaju do V. vr. razreda (40: 38,50- 37- 35,50- 34 dinara). Širina vrijednosnih razreda u zoni C ne može biti ni u kojem slučaju manja nego u zoni A, jer bi se u protivnom u zoni C moralo uvesti više vrijednosnih razreda. Uz pretpostavku, da su srednje udaljenosti za pojedine vrijednosne razrede do mjesta potrošnje u zoni C jednake kao u zoni A, proizlazi da bi troškovi prevoza a :zoni C iznosili: u I. vr. razredu - 100 dinara po 1 m3 = 60 dinara po 1 prm II. yj — 340 z== i „ ^05 „ „ III. — 610 == , ,, 365 „ „ IV. — 850 = 510 V. jt — 1120 ., „ — 670 „ „ Prema tome, ako šumska taksa izvjesnog drvnog sortimenta u zoni C u III. vrijednosnom razredu iznosi T dinara, a šumska taksa 1 prm prostornog drveta t dinara, tada šumska taksa istog sortimenta u osta lim vrijednosnim razredima treba da iznosi: u I. vr. razr. — (T + 510) din. za 1 m3 = (t -f- 305) din. za 1 prm u II. „ — (T + 270) „ „ = (t + 160) „ U 111. ,. X ,; ff — X* »» » u IV. „ — (T — 240) „ „ = (t —145) „ u V. „ — (T — 510) „ „ =(t-305) „ Proizlazi, da bi na pr. šumska taksa za niže navedene drvne sorti mente u pojedinim vrijednosnim razredima trebala da bude: Buk. p g. obi Celul drvo Ogrev -a o Buk. a. za CL 3 .za rudn. >-^ć 3 "5 t 3 h nor. usk. drvo čet. buk. čet. buk. ur^ir. prag. 1 m3 1 prm d i nar a I 1040 1750 1030 1340 1060 960 860 415 410 350 365 li 800 1520 790 1100 820 720 620 270 265 205 220 III 530 1270 520 830 550 450 350 110 105 45 60 IV 290 1040 280 590 310 210 110 — 35 — 40 — 100 — 85 V 20 800 10 320 40 — 60 — 160 — 175 — 200 — 260 -245 519 Vr. razred Prosjek sva masa |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Dakle, kako se vidi, šumska taksa za ogrev i celulozu je negativna u IV. i V. vrijednosnom razredu, a za buk. rudno drvo i oblovina za uskotračne pragove u V. vrijed. razredu s tim, da je za III. vrij. razred uzeta cijena (šumska taksa) iz važećeg Cjenika glav. šumskih proizvoda za zonu C. Očigledno je, da se malovrijedne drvne sortimente iz udaljenih predjela sa skupnim izvozom same ne isplati izrađivati i izvoziti, nego samo zajedno sa ostalim vrednijim sortimentima, što potvrđuje pozitivni prosjek cijena cjelokupne drvne mase iz svakog pojedinog vrijednosnog razreda. Uz ovakav odnos cijena (šumske takse) između I. i II. vr. razreda, te IV. i V. vr. razreda, te uz pretpostavku, da je odnos godišnjeg etata u navedenim vrij. razredima M. I + II : M. IV -j- V = 1 : 2.82, srednja cijena (šumska taksa) drvne mase na panju po 1 m3 u zoni C ne bi se poklapala sa šumskom taksom po 1 m3 drvne mase u III. vr. razredu (T) din. nego bi se nalazila između T din. i (T—240) din., t. j . između srednje šumske takse po 1 m3 drvne mase u III. i IV. vr. razredu (približno u sredini). Prema tome ni prosječni troškovi izvoza u zoni C, uz ovakvu raspodjelu vr. razreda, ne bi se poklapali sa prosječnim troškovima u III. vr. razredu, nego bi se nalazili između 610 i 850 dinara (oko 730 dinara). Kod prodaje drveta na dražbi putem pismenih ponuda, isklična cijena mora biti određena na temelju kalkulacija po prosječnim cijenama unutrašnjeg tržišta, t. j . deduktivnim putem. Svakako, da ovako utvrđena isklična cijena ne bi smjela biti niža od odgovarajuće šumske takse propisane Cjenikom, ali također, u skladu sa prednjim izvodom, za pojedine manje vrijedne sortimente u udaljenim, teško izvoznim predjelima, mogla bi biti također negativna, s tim da će izklična cijena u svojoj sumi za sve sortimente ipak biti pozitivna. Priznavanje negativne šumske takse za pojedine sortimente ustvari znači obavezivanje kupca, da sve takve sortimente ima izraditi i izvesti. Takvo priznavanje moglo bi se vršiti samo onim kupcima, koji kupuju čitave sječine, radi izrade i izvoza sviju sortimenata. Za vlastito snabdijevanje, t. j . prilikom kupovanja samo pojedinih sortimenata, ne bi se mogla ni u kojem slučaju priznavati negativna šumska taksa. U tom bi , slučaju eventualno moglo doći u obzir besplatno izdavanje one drvne ´ mase, čija je šumska taksa negativna. U prednjem razmatranju pod »mjestom potrošnje« smatrao sam ; samo željezničke stanice i luke (a ne svako veće naselje). U tom se sluj čaju, doduše, pojedinim naseljima, koja se nalaze blizu šuma, a udaljena | su od željezničkih stanica i luka, priznaje jedan prosječno povoljniji po ložaj glede snabdijevanja sa drvetom, ali smatram da je to sa socijalnog .stanovišta opravdano. Naime, pošto društvo (država) takvim naseljima, i pored njihovih jednakih obaveza prema društvu, nije moglo dati jednake pogodnosti glede pristupnosti saobraćajnim sredstvima, svakako bi im moralo za ustuk priznati neke druge olakšice, koje proističu iz položaja njihova naselja, a na račun ostalih naselja. Takva jedna olakšica jest pogodovna šumska taksa za drvo, koje im služi za vlastito snabdijevanje. Priznavanje ovakve pogodovne šumske takse takvim naseljima povećava drvnu masu IV. i V. vr. razreda, a uporedo s tim, povišu je se |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 27 <-- 27 --> PDF |
šumska taksa u I. II. vr. razredu na račun onih naselja, koja se nalaze u blizini željezničkih stanica i luka. Ovakvo stanovište potvrđuje i odnos između god. etata M. I + II : : M. IV. + V = 1 : 2.82. Ako se naime, pod »mjestom potrošnje« ima smatrati svako veće naselje, pa bilo to samo kod prodaje drveta za snabdijevanje pučanstva, tada bi taj odnos morao biti veći u prilog godišnjeg etata iz I. i II. vr. razreda (M. I + II). Da bi postojao pravilan odnos između šumske takse pojedinih vrijednosnih razreda, a istovremeno da bi se izbjegla negativna šumska taksa u IV—V vrijednosnom razredu za pojedine malovrijedne sortimente ili pojedine vrste drveta, bilo bi potrebno prosječnu prodajnu cijenu drveta na panju po 1 m3 povisiti za izvjestan iznos ili u krajnjem slučaju za razliku između prosječnih troškova izvoza po lm 1 u V. vr. razredu i prosječnih troškova izvoza cjelokupne drvne mase. U posljednjem slučaju bila bi prodajna cijena drveta na panju po lm3 (koja je izračunata induktivnim putem) primijenjena na najudaljenije predjele (V. vr. razred). Tada bi međutim šumarstvo u cjelini (drž. šume NRH) ostvarivale veliku ekstra-dobit u obliku diferencijalne rente položaja, i to uglavnom na račun širokih narodnih masa. Očigledno je, da postojanje negativne šumske takse za pojedine malovrijedne sortimente u udaljenim, teško izvoznim predjelima i uz sadašnje uvjete transporta, nije u suprotnosti sa induktivnim načinom njenog ustanovljivanja, odnosno sa autofinanciranjem šumarstva u cjelini u NRH. II. Pitanje »diferencijalne rente« vrlo je važno kod sadašnje organizacije šumarstva u NRH, a usko je povezana kako sa važećim Cjenikom glav. šumskog proizvoda, tako i sa načinom prodaje drveta na panju i sa postojećim sistemom financiranja šumarstva (šumarija). Pod »diferencijalnom rentom« u šumarstvu NRH, smatram razliku između individualne prodajne cijene (šumske takse) jednogodišnje proizvedene drvne mase i društvene (prosječne) prodajne cijene drvne mase na panju, koja je objektivno planirana (predviđena) za proizvodnju po šumarstvu (u uzgoju) u jednoj godini uz postojeće uvjete proizvodnje. Potrebno je ponovno napomenuti, da prosječna prodajna cijena drveta na panju od 630 dinara po 1 m3, nije kao što je to slučaj u poljoprivredi, utvrđena prema najnepovoljnijim uvjetima proizvodnje, nego prema prosječnim uvjetima (troškovima) u NRH, kao što je slučaj u industriji. Šumska taksa po jedinici mjere razrađena je tako, da godišnji sumarni saldo svih pojedinačnih ekstra-dobitaka i ekstra-gubitaka u šumarstvu (uzgoju) treba da bude jednak nuli, ornosno šumska taksa prosječne godišnje proizvodnje (godišnjeg etata) treba da bude jednaka ukupnoj godišnjoj vrijednosti troškova u šumarstvu NRH (2.400 milijuna dinara). Prema tome u principu diferencijalna renta u šumarstvu NRH uz predviđene uvjete ne bi se smjela pojavljivati. Razmotrit ćemo, da li je to stvarno tako, kao i u kojim će se slučajevima ona pojavljivati. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Pošto su cijene u važećem Cjeniku glav. šum. proizvoda za NRH razrađene na bazi prosječnih godišnjih troškova u šumarstvu i prosječne godišnje drvne mase predviđene za sječu dugoročnim planom, to će se, u slučaju ako navedena drvna masa nije jednaka po vrsti drveta, količini, asortimanu i kvaliteti stvarnom godišnjem prirastu, pojavljivati ekstra-dobici ili ekstra-gubici u obliku pozitivne ili negativne diferencijalne rente plodnosti ili diferencijalne rente II. Tako, ako je ta masa za izvjesni postotak »x« količinski veća od stvarnog godišnjeg prirasta, tada će izračunata jedinična cijena drvne mase na panju biti preniska za )% od ispravne prosječne (đruU00 + xl štvene) prodajne cijene po 1 m3. U tom će se slučaju u šumarstvu NRH pojavljivati ekstra-gubitak u formi negativne diferencijalne rente plodnosti, a očitovat će se u smanjenju drvne zalihe bez naplate njene vri-´ jednosti. Ako li je pak ta masa za izvjesni postotak »y« manja od stvarnog godišnjeg prirasta, tada će dobivena jedinična cijena drvne mase na panju biti previsoka za i ^1 <7o od ispravne prosječne (društvene) prodajne cijene po 1 m3. U tom će se slučaju pojavljivati ekstra-dobitak u obliku pozitivne diferencijalne rente plodnosti, premda ustvari to nije, a očitovat će se u povećavanju drvne zalihe. Također postoji vjerojatnost, da će se pojavljivati razlika između kvalitete i asortimana, predviđenih dugoročnim planom i ostvarene kvalitete i asortimana (uz pretpostavku redovnog i pravilnog iskorišćavanja jednogodišnje proizvedene drvne mase — prirasta), a isto tako će se pojavljivati razlika između planiranog godišnjeg etata po vrsti drveta i stvarno proizvedene drvne mase po vrsti drveta, što će biti uzrok za pojavljivanje diferencijalne rente II, odnosno diferencijalne rente plodnosti. Već prema tome, da li će se uslijed toga pojavljivati ekstra-dobici ili ekstra-gubici, ta diferencijalna renta bit će pozitivna ili negativna. Sada da razmotrimo mogućnost pojavljivanja diferencijalne rente položaja, kao i njenu suštinu. U kapitalizmu, kod primjene kapitalističke šumske takse (izračunata deduktivnim putem), diferencijalna renta položaja predstavlja razliku između troškova izvoza najudaljenije šume (šume sa najskupljim izvozom, koja se još eksploatira) i konkretne šume, — a očituje se kao razlika između društvene cijene drveta na panju i individualne vrijednosne cijene (1), također na panju. Kod primjene šumske takse (»socijalističke«) iz Cjenika glav. šum. proizvoda u NRH, diferencijalna renta položaja ne pojavljuje se u ovakvoj formi. U NRH, povodom primjene šumske takse iz Cjenika, difer. renta položaja pojavila bi se u slučaju, ako sumarni saldo svih pojedinačnih ekstra-dobitaka i ekstra-gubitaka u uzgoju, koji su rezultat povoljnijeg ili nepovoljnijeg položaja sječina od prosječnog položaja prema mjestu potrošnje, ne bude ravan nuli, — odnosno diferencijalna renta položaja jednaka je razlici između individualne prodajne cijene jednogodišnje proizvedene drvne mase na panju (šumske takse) i društvene (prosječne) cijene iste mase. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ni u kojem slučaju dif. renta položaja ne može biti identična sa šumskom taksom (7), — jer društvena cijena drveta na panju ne može biti jednaka nuli. Isto tako ni kapitalistička šumska taksa (izračunata deduktivnim putem) ne može biti identična sa dif. rentom položaja, jer razlika, između troškova izvoza najudaljenije šume i konkretne šume ne predstavlja kapitalističku šumsku taksu, odnosno kapitalistička šumska taksa u najudaljenijoj šumi, koja se još eksploatira, nije jednaka nuli. Način, na koji je sačinjen važeći Cjenik glav. šum. proizvoda kod šumarstva NRH kao cjeline (drž. šume) u pravilu ne bi dozvoljavao pojavljivanje dif. rente položaja, jer se je kod sastava Cjenika baš išlo za tim, da se dif. renta položaja u šumarstvu kao cjelini ne pojavljuje. Difer. rentu položaja ne prouzrokuje niti okolnost, što su troškovi uprave i proizvodnje drveta (zapravo troškovi transporta) u NRH manji od prosječnih jugoslavenskih troškova (7) sve dotle, dok proizvođači drveta na panju (šum. gospodarstva) prodaju drvo po Cjeniku, jer u tom slučaju odnosnu razliku ostvaruju i koriste poduzeća za iskorišćavanje šuma kao svoj ekstra-dobitak. Međutim, s obzirom na veliku mnogovrsnost i isprepletenost podataka, koji su bili potrebni kod sastava i razrade Cjenika, a s kojim se podacima svakako nije moglo u cijelosti raspolagati, svakako će se pojavljivati dif. renta položaja. Tako na pr., ako između prosječnog god. etata u I. i II. vr. razredu (M. I -f- II) i prosječnog god. etata u IV. i V. vr. razredu (M. IV + V) stvarno ne postoji omjer 1 : 2.82, kakav bi trebao da bude prema dokumentaciji Cjenika, pojavljivat će se dif. renta položaja. Ako se prodaja drvne mase na panju vrši po cijenama Cjenika, a M. I + II : M IV -\- V > > 1 : 2.82, pojavljivat će se sumarni saldo kao ekstra-dobitak, odnosno pojavljivat će se pozitivna dif. renta položaja, a ako je M. I -f- II: M. IV -*+ V < 1 : 2.82, pojavljivat će se negativna dif. renta položaja. Kod prodaje drveta na panju po cijenama Cjenika, u svakoj pojedinoj zoni posebno, odnosno kod svakog pojedinog šum. gospodarstva (šumarije) posebno, pojavljuje se individualna dif. renta položaja. U nekim zonama, odnosno šum. gospodarstvima (šumarijama) ta je dif. renta položaja pozitivna (ekstra-dobici), dočim je u drugim zonama, odnosno Šum. gospodarstvima (šumarijama) ona negativna (ekstra-gubici), — ali suma svih tih individualnih pozitivnih i negativnih dif. renta svih zona (Šum. gospodarstava, šumarija) trebala bi da bude ravna nuli, što će se ustvari vrlo teško dogoditi. — Za svaku zonu (šum. gospodarstvo, šumariju) može se točno ustanoviti visina njene individualne dif. rente položaja, kod prodaje drveta na panju po Cjeniku. Nakon uvođenja prodaje drveta na panju putem dražbe, doći će do promjene ovih individualnih dif. renta položaja, a suma svih tih pozitivnih i negativnih dif. renta položaja više neće biti jednaka nuli . Potrebno je svakako proučiti utjecaj važećeg Cjenika na tržne cijene drvnih sortimenata, odnosno na isklične cijene kod prodaje drveta na panju putem dražbe i na stvaranje individualne dif .rente položaja u šumarstvu (ugoju) u pojedinim zonama (Šum. gospodarstvima, šumarijama), kao i na stvaranje ekstra-dobitaka kod poduzeća za iskorišćavanje šuma (DIP-ova). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U tu svrhu razmotrit ćemo odnose cijena (šumske takse) 1 rn3´ drvne mase na panju između pojedinih vrijednosnih razreda, kao i između pojedinih zona uz odgovarajući utjecaj različitih stvarnih uvjeta i troškova izvoza (transporta), kao i radi različite strukture etata, te potrebe regulisanja potrošnje drveta. Na pr. u zoni C razlika između cijena 1 m3 drvne mase na panju u III. vr. razredu (koje su ostale nepromjenjene) i prosječne cijene u IV/V. vr. razredu, kako to proizlazi iz prednjeg izlaganja, treba da iznosi oko (—375) dinara, a ne (—109) dinara, kako te proizlazi iz dokumentacije Cjenika, — a razlika između prosječne cijene 1 m* drvne mase na panju u III. vr. razredu i prosječne cijene u I/II. vr. razredu treba da bude oko 390 dinara, a ne 308 dinara. Prilikom prodaje drveta putem dražbe, šumarije će dakle u najnepovoljnijem slučaju u I/II. vr. razredu moći ostvariti prosječnu cijenu drveta na panju za oko 82 dinara više od planirane cijene po 1 m3 (šum. takse predviđene po Cjeniku), a u IV/V. vr. razredu pak za oko 266 dinara niže od planirane cijene po 1 m3. Bolje rečeno, ostvarljive prosječne cijene po 1 m3 drveta na panju u I/II. vr. razredu mogu biti za oko 765 dinara više od ostvarljivih prosječnih cijena u IV/V. vr. razredu, a na samo za 417 dinara, kako to proizlazi iz dokumentacije Cijenika, i to bez obzira, đ<* li je ostvarena prosječna cijena 1 m3 drvne mase na panju usljed povećane potražnje: porasla ili ne, samo uz uvjet, da se izvozni troškovi u zoni C nisu promjenili. Usljed ovakove disproporcije između planiranih i ostvarljivih cijena putem dražbe, kod šumarija u zoni C pojavljivat će se razlika između predviđene i ostvarene individualne dif. rente položaja (D R.r), — i to, kod onih šumarija, kod kojih je odnos godišnje proizvedene drvne mase M. I + II : M. IV + V > 266 : 82 = 3.24 : 1, bit će ta DR. r pozitivna, a kod kojih je M. I -j- II : M. IV + V < 3.24 : 1, bit će negativna. Ako usljed povećane potražnje drveta dođe do ostvarenja većih prosječnih cijena, (naravno u svima vr. razredima), tada će se negativna dif. renta položaja u svojim apsolutnim iznosima i po broju šumarija smanjivati, a možda će se kod nekih šumarija pojaviti pozitivna dif. renta položaja namjestoprijašnje negativne. S obzirom da je prosječno M. I ~f II : M. IV. + V = 1 : 2.82, očigledno je, da će po svoj prilici s gornjih razloga sve šumarije u zoni C imati negativnu razliku između stare planirane i nove ostvarene individualne dif. rente položaja (DR. r), što će se očitovati u neostvarivanju njihovih planiranih prihoda, odnosno u njihovom smanjivanju. Ako li usporedimo Cjenik zone A za Cjenikom zone C, tada ćemo doći do slijedećih zaključaka. Razlika u jediničnoj srednjoj cijeni drveta na panju u zoni A (775 din) i zone C (410 dm.) iznosi 365 dinara, — a ta je razlika nastala, kako je to navedeno u dokumentaciji Cjenika, radi različite strukture etata i radi regulisanja potrošnje drveta. Svakako je potrebno razmotriti i utjecaj različitih troškova prevoza {F.2 i F.3) u ovim zonama, a kako izgleda, taj utjecaj kod razrade Cjenika nije ni uzet u obzir. Za dokaz tome služi i činjenica, da se unutar zone A, osim krajeva između Save i Drave sa Zagorjem, nalazi također i primorski pojas sa otocima i Istra, gdje su uvjeti prevoza potpuno različiti, i sličniji uvjetima u zoni C, nego uvjetima koji vladaju u krajevima između Save i Drave. Srednji troškovi izvoza (F-3), kako je to napređ utvrđeno, u zoni C iznose oko 730 dinara, a u zoni A oko 515 dinara po 1 m3, t. j . razlika iz 524 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
među prosječnih troškova izvoza u ovim zonama iznosi oko 215 dinara, po 1 m3. — Osim toga, u zoni C prosječni troškovi privlačenja dosta su veći nego u zoni A (u krajevima između Save i Drave sa Zagorjem). Troškovi privlačenja (privlačenje koturačom, kolima, vuča konjima, sanjkanje i tumbanje) u zoni A po 1 m3/km drvne mase iznose oko 260 dinara, a u zoni C (za vuču konjima, sanjkanje i iznošenje samaricama) oko 480 din, po 1 m´Vkm drvne mase. Uz pretpostavku, da je u zoni A i zoni C jednaka srednja daljina privlačenja (vjerojatno je u zoni C veća) i da iznosi oko 1 km, tada je prosječna razlika u troškovima privlačenja (F-2) između zone C i zone A oko 220 dinara po 1 m3 drvne mase. Ukupna dakle razlika u troškovima prevoza (F.2 i F.3) između zone C i zone A iznosi oko 435 dinara po 1 m3 drvne mase. Osim toga potrebno je uzeti u obzir i razliku u cijeni koja će nastati radi različite ponude i potražnje u ovim zonama. Pošto razlika između prosječnih cijena 1 nv´1 drvne mase na panju po Cjenicima u zoni A i zoni C iznosi samo 365 dinara, to će sve, šumarije zone A (u krajevima između Save i Drave sa Zagorjem) ostvarivat pozitivnu razliku između planirane i ostvarene individualne dif. rente (DR. r), dočim će kod šumarija u zoni C, a isto tako u zoni B, te u primorskom pojasu sa otocima i u Istri ta razlika (DR. r) biti negativna. Prema tome sve šumarije u zoni A (u krajevima između Save i Drave sa Zagorjem) kod prodaje drveta na panju putem dražbe, nalaze se u povlaštenom položaju pred svima ostalim šumarijama u NRH. Ako se prodaja drveta na panju vrši po važećem Cjeniku, iz istih razloga nalaze se kupci drveta na panju (DIP-ovi, seoska domaćinstva) u krajevima između Save i Drave sa Zagorjem u povlaštenom položaju pred takvim kupcima u ostalim krajevima NRH, za što nema opravdanja. Ne usklade li se šumske takse između pojedinih zona (krajeva) i pojedinih vrijednosnih razreda sa stvarnim prosječnim troškovima prevoza (F.2 i F.3) u svakoj ozni (kraju) odnosno vrijedn. razredu, uzimajući pri tom u obzir razliku u ponudi i potražnji, doći će do toga, da će se naročito u zonama B i C vršiti sječe uglavnom samo u bližim (I, II i III) vr. razredima, dočim će drvne mase u IV., a naročito u V. vr. razredu ostajati dijelom ili u cijelosti neprodane (neiskorištene). — Kao rezultat toga biće postepeno snizivanje stvarne vrijednosti drvnih zaliha u šumi, odnosno njihovo stalno postepeno udaljavanje od saobraćajnih sredstava. Usklađivanje šumske takse između pojedinih krajeva NRH i pojedinih vr. razreda iziskuje potreba stvaranja što jednoličnijih uslova prodaje drveta na panju, odnosno što jednoličnijih uslova snabdijevanja pučanstva (seoskih domaćinstava) sa drvetom u svima krajevima (zonama) NRH, šumarijama i vrijednosnim razredima. Ovo je bio samo jedan pokušaj utvrđivanja dif. renta, koji međutim nije baziran na svima potrebnim i točnim podacima, pošto pisac članka s njima nije raspolagao u dovoljnoj mjeri, ali mu je svrha da ustanovi, da dif. rente kod prodaje drveta na panju po važećim Cjenicima stvarno postoje, te da je potrebno poduzeti mjere, s kojima će biti što više onemogućeno njihovo pojavljivanje, da se tako odstrane sve one negativne posljedice, koje njihova pojava stvarno prouzrokuje. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 32 <-- 32 --> PDF |
LITERATURA: 1. Kralji ć Branko : Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva. — Zagreb, 1952. 2. Prokopljević Nenad: Prilog pitanju strukture cijena drveta na panju* — »Šumarstvo« broj 6/1950 — Beograd. 3. Prokopljević Nenad: Oblici i vrste radova u šum. proizvonji. — »Šumarstvo « broj 3/52 — Beograd. 4. Prokopljević Nenad: Diferencijalna renta u šumarstvu. — »Šumarstvo « broj 5/52 — Beograd. i>. Prokopljevi ć Nenad : Osvrt na članak »Diferencijalna renta položaja u šumarstvu«. — Šum. list broj 10—11/52. 6. Prokopljević Nenad: O nekim ekonomskim kategorijama i odnosima, u šumarstvu. — »Šumarstvo« broj 3/53 — Beograd. 7. Prokopljević Nenad: Još o pojmu dif. rente položaja. — Šum. list broj 6/53. 8. Špirane c Mirko : Diferencijalna renta položaja u šumarstvu. Šum. list broj 8/1952. 9. Špirane c Mirko : O pojmu »diferencijalne rente položaja«. — Šum. list broj 3/1953. ZUSAMMENPASSUNG Sogenannte »negative Forsttaxe« kommt fiir die einzelnen, minderwerten Holzaortimente, in entfernten und schwer zuganglichen Gegenden vor — wenn man dia Taxe nach der deduktiven Methode kalkuliert. Aber das Bestehen der negativen Forsttaxe ist audi nicht im Gegensatze mit der induktiven Art ihrer Berechnung, Oder mit der Autofinanzierung der Forstwirtschaft in NRH als Gesamtheit. Nach der Methode der Preisberechnung der jetzt geltenden Tarifen in NRH, in der Forstwirtschaft als Gesamtheit miisste in der Regel keine Diffenrentiallrentheerscheinen. Trotzdem wird sich Differentiallrenthe, und besonders die Diffenrentiallrenthe der Lage, bei dem Taxenverkaufe jedoch zeigen, aber noch mehr wird die Holzindustrie in Gegenden zwischen Save und Drave mit Zagorje die Extraprofite realisieren. Bei dem Versteigerungverkaufe wird die Differentiallrenthe noch grosser sein, besonders fiir Forstwirtschaften (Forstereien) zwischen Save und Drave. Es ist notwendig die Massgaben zu unternehmen, um die Erscheinung der Differentiallrenthen bei dem Stockverkaufe nach den Tarifen, zu eliminieren. |