DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Na temelju malobrojnih podataka za smreku moglo se opaziti, da se
njen pomladak naseljuje pod sklopom bukve manje nego pod sklopovima
krošanja bukve i jele s pojedinačnom smrekom. Mladi smrekov naraštaj
češće se pojavljuje zajedno sa jelovim pomlatkom, ali većinom pojedinačno.


Gospodarsko značenje


Iako prašuna ne može biti i nije ideal, kojemu treba da teži gospodarska
šuma, ipak mnogi procesi razvitka prirodne šume te njen sastav sačinjavaju
jednu od glavnih polaznih točaka u uzgojnim principima, na kojima
je izgrađeno savremeno shvaćanje o uzgajanju šuma. Izvjesne biološke
zasade imaju isto značenje i istu vrijednost za gospodarsku šumu kao
i za prašumu, mada struktura, tekstura** i način regeneracije u gospodarskoj
šumi imaju i moraju imati mnogo širi okvir, koji ovisi i o prirodnim
i o gospodarskim faktorima šumske proizvodnje podjednako.


Razmatrajući s toga gledišta proces i problem prirodnog podmlađivanja
u prebornoj šumi jele-bukve, ukazuje nam se naročito ova paralela.
Ako se sklop sastojine mnogo i naglo progali (u prašumi vihorom, gromom
te ugibanjem i rušenjem stabala, u gospodarskoj šumi sječom, zarazama!
vjetrom), tada snažno nadire bukva čitavim slojevima. Budući da
je bukva u mješovitoj šumi dobra služiteljica ali loša gospodarica te je
najjači biotski takmac jeli, na okupirano područje bukve čedna jela ne
može mnogo prodrti. Ona (prema njenim biološkim svojstvima) mora čekati,
sve dok njen konkurent svojim krošnjama ne napusti prizemni prostor
i započne svoje brojno stanje umanjivati. U takvoj fazi međusobne
borbe jeli pogoduju mnogi ekološki faktori, nadire pod bukvu te postepeno
i sigurno zadire u gornje sastojinske prostore.


Jelov mladi naraštaj u gospodarskoj šumi i u prašumi jele-bukve najviše
se pojavljuje u grupama. Ako se te grupe prigodom sječa ne poštede
odnosno kad se kod neobzirnih eksploatacionih sječa nesavjesnim obaranjem
unište, tada još više dolazi u pitanje podmlađivanje jele u prebornim
šumama. Odviše i naglo otvoren sklop u zajednici Fagetu m abiete t
o s u m jela teško podnosi, jer zahtijeva znatne količine zračne vlage, pa
joj za podmlađivanje najbolje odgovaraju ekološke okolnosti u manjim rupama
sastojinskog sklopa. Da bi se dakle moglo povećati i osigurati učešće
mladog naraštaja jele, sklop krošanja ne smije biti progaljen, jer u
protivnom slučaju mnogi ekološki činioci pogoduju biološkim svojstvima
bukve te ona tada zahvaća i mnogo veće površine prostranim slojevima.
U daljnjoj fazi razvitka spajaju se pojedini odijeljeni slojevi i nastaju
preborne sastojine s dva sloja krošanja, od kojih gornji sačinjavaju jela
i bukva a donji uglavnom čisti sklop bukve. Ako se neracionalno i neplanski
gospodari, postepeno bukva gotovo posve ovlada nad okupiranim područjem
i jela uzmakne (mnoge sastojine u Lici) ; ako se uzgojni zahvati
koncentriraju u korist jele i pogotovo ako se jela i umjetno podmlađuje,
tada omjer smjese postaje za tu vrstu sve povoljniji.


Biološka svojstva obih vrsta drveća vrlo su si bliza. Ona su ipak tako
i toliko različita, da već i razmjerno male razlike u postupku sa sastojinom,
napose u sklopu, ekološki utječu na biološku prevlast u rasprostranjivanju
mladog naraštaja jedne ili druge vrste. Ako se sklop umjereno


** tekstura = omjer smjese.