DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 52 <-- 52 --> PDF |
jt "* , U drugom dijelu prve pokusne plohe (Sub-plot 1 B) učinjen je isti pokus sa Acer pseudoplatanusom i PaSTHS sylvaticom. Ustanoviieno je, da s°*»fjorski javor vlada dru gačije nego javor mliječ u smjesi sa bukvom; bukva je potisnu!"* gorski javor i stvo rila glavnu sastojinu. I Na drugoi pokusnoj plohi podignuta je kultura Seauo;a-e sempervrrons (Sub-Plot 2 A), zatim kultura Tsuga-e heterophylla-e (Sub-Plot 2B), te miešovita kulSH Pi cea-e Ab´es. Pinus nigra-e var. CalahHca. Pmus sylvestris-a (Sub-Plot 2C)^KH^ ustanovi kako te egzote uspijevaju u Engleskoj. Istraživanja na ostalim pokusm´m plohama sličnog su karaktera. Rezultati tih istraž:vania. ne mogu se dakako protegnuti na naše prilike. No sistem esnerimen talmh istraž´vania. koii je donio Jame s u svoioj knjizi, mogao bi poslužiti pokusnim stanicama Šumarskih Instituta kao uzor, kako se s malo troška i na malenoj p v r š i n i od nekoliko hektara mogu postignuti veliki rezultati. D. K 1 e p a c AT/TEN F. I DOEHRING W.. DIE DT´TNGIJNG IN DER FORSTWIRTSCHAFT. (Gnoiidba u šumarstvu) Ze´tschrift f. Pf´anzenernahrung Diingung, Bodenkunde, Bd 59. (104) Heft 2. Berlin 1952. str. 145—157. U Niemfčkoi su usljied opsežnih krčenia šuma, koias u vrešna u prošlim stolie ćima radi dobivanja obradivih površina, oduzeta šumskbi proizvodnii ponaibolia tla. Za uzgajanie šuma preostala su samo takova tla, koia radi svog nepovolinog položaja, plitkosti, velike skeletnosti i nedovoljne razvijenosti ili osobitog siromaštva na hrani vima (tla na glaciialnim pijescima sjevernog njemačkog vrištmskog područia i tla na šarenim piesčarima) nisu prikladna za poljoprivrednu proizvodnju. Sto smatraju gnojidbu jednom od najvažnijih miera melioracije šumskih tala Njemačke. Povećanje proizvodnosti šumskih tala je potreba, koia se u Niemačkoj sve akutnije nameće radi velike potrošnje drveta, koia daleko prelazi godišnii prirast. Gnojidba se u šumarstvu još ni izdaleka toliko ne primienjuie, kao u poljoprivredi. U prošlosti gospodarski momenti nisu omogućavali takovu intezifikaciju šumskog gospodarstva. Kako su danas cijene drvetu, nanose nal´nskom, znatno poskočile, a izgledi su, da će i nadalie biti visoke, to autori smatraju, da nema ekonomskih momenata, koii bi priječili primjenu gnojidbe u šumarstvu. Autori navode mišlienie Siichtinga , da mali opseg melioracija šumskih tala nije uzrokovan samo karakterom šumskog gospodarstva, kod kojeg je opticaj kapitala mnogo sporiji nego u poljoprivredi, već i pogrešno postavljanim i tumačenim pokusima. Kao glavne mjere melioracije šumskih tala treba smatrati mehaničku obradu, gnojenje i zaštitu tla. Dok u poljoprivredi gnojidba ima za čili. da se nadomjeste hraniva, koia se godišnje tlu oduzimaiu, kako bi se posredno dielovalo na prirodu u idućoj vegetacijskoj periodi, u šumarstvu je čili gnoiidbe drugi. Tu se ide u prvom redu za uspostavljenjem odnosno pobolišaniem ram´iih usiova za rast, t. j . gnojenje je tu u prvom redu mjera melioraciie tla, koia će tek ka=niie djelovati na prirod. Stoga u obzir dolaze u prvom redu takova gnojiva, koja djeluju na poboljšanje tla, a to su komposti, zelena gnojidba, mineralna gnoiiva, te mljeveno kamenje. Autori dalje prikazuiu faktore o kojima ovisi primanje hraniva iz tla, te količine hraniva. koie odnose šumske kulture. Oni smatraju, da bukva, smreka, ariš i bor mogu najlakše primati hraniva iz onih tala, kojih se pH u n-KCl kreće oko 5-5.5. Veći aciditet dieluie nepovolino na resorpciju hran´va, kod čega naročito dolazi do izražaia štedno dielovanie otopljenog aluminija. Također i povećanie pH — vrijednosti iznad 5-5,5 djeluje nepovoljno na primanie hraniva, napose fosfora, također i kalija. Ta se činjenica mora napose uzeti u obzir kod kalcifikacije šumskih tala, ako se ne želi doživjeti neuspieh. Mnogi neuspiesi u dosadašniim pokusima gnoienia šumskih kultura imaju se pripisati iednostranom gnoieniu s jedn´m ili dva gnoiiva. Kod tala, koja oskudijevaju hranivima mora se računati s pomanjkanjem više faktora i tek, ako se oni svi meli 492 |