DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
r\ . -. !o J e dio pokusnih ploha osnovan pred 50 godina na taj način, Veći j, da je jedan dio Parka?*rencester bio jskrčen, a na iskrčenoj su površini bile zasađene sadnice različitih vsflfa drveća i različitih starosti. Neke su plohe čiste, a druge su mješovite sastojjro. Na pojedinim se plohama nalaze ove vrste drveća: Listače Broj pokusne plohe Četinjače Broj pokusne plohe Alnus incana Fraxinus americana Fagus sylvatiea Betulus verrucosa Primus serotina Castanea sativa Ulmus americana Carpinus Betulus Tilia platyphyllos Tilia cordata Robinia Pseudacacia Acer platanoides Quercus Robur 6 F 6B 1A, IB, 4A 6B, 10A 5B 6D 6D 6E 10 C, 10 c 10 D. 6C 1 A 7B 4B 10B 10 D Sequoia sempervirens Thuya plicata Chamaecyparis Lawsoniana Chamaecyparis noothatensis Abies Nodmanniana Abies recurvata Abies concolor Abies grandis Larix eurolepsis Larix leptolepsis Pinus nigra var. calabrica Pinus sylvestris Picea asperata Picea abies j 2 A 4 A,8C 4 A, 4B 8A 9A, 6 A 9B 9B 7E 4A 9C 5 A 4B 6 A 5B , ,, 7D 10 A, 2C,3B 2D Quercus petraea 7A Picea sitchensis 3A Većina pokusnih ploha je osnovana 1903. i 1904. godine. Od toga vremena do danas provedene su na plohama kulturne radnje: č:šćenje, prorjeđivanie i kresanje postranih grana (pruning). Kako je točno vođ-ma evidencija o posječenim stablima, Royal Agricultural College u Cirencestru raspolaže vrijednim rezultatima sa svojih pokusnih ploha. Jame s je te rezultate sabrao i publicirao na zgodan i pregledan način. On je za svaku pokusnu plohu dao sistematsk i opis ovim redom: 1. vrsta drveća; 2. površina pokusne plohe; 3. onći opis; 4. svrh a i cil jpokusn e plohe ; 5. gustoća i metoda sadnje; 6. pokusi; 7. obrast; 8. prirast i gospodarenje do siječnja 1951. godine. Radi ilustracije donosimo ovdje samo podatke sa prvog dijela pokusne plohe 1 A (Sub-P!ot 1 A), ad 1) Acer platanoides i Fagus sylvatiea; ad 2) Površina — 0,25 aera; ad 3) Ploha je osnovana 1904. godine sadniom javorovih i bukovih biljaka u smjesi javor 0,33, bukva 0,66. Javorove sadnice bile su visoke 0,9—1,2 metra, a bukove 0,3 do 0,5 metra; ad 4) Cilj te plohe bio j e, da se ustanovi kako uspijevaiu mješovite bukove i javorove sastoiine, koje su podignute umietnim putem istodobnom sadnjom sadnica tih vrsta drveća; ad 5) Gustoća sadnie bila je 4.107 biljaka po aeru, t. j . oko 10.000 biliaka po hektaru. Posađeno je 686 bukovih i 343 javorovih sadnica; ad 6), 7) i 8) 1928. godine, t. j . 24 godine nakon sadnie pokazalo se, da javor mliječ brže raste od bukve i da je potiskuje. Godine 1935., 1946., 1948. i 1950. izvršena su čišćenja. Nakon 46 godina, t. j . 1950. omjer smjese vrsta drveća bio je potpuno obrnut nego u prvim godinama: 1904. 1949. 1950 Bukva 686 77 55 Javor mliječ 343 105 92 Javor mliječ je potisnuo bukvu i stvorio glavnu sastojinu, premda je bukva bila zasađena u dva puta većem procentu nego javor mliječ. 491 |