DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
/ r E. B i a g i n i: Radunate di caccia grossa Braccate al cinghiale in Maremma e in Sardegna — Skupni lov na divlje svinje u Mar em Hi u Sfflrdini j i. ´ m P. G. Bujatti : Pastorizia transumante e pastorizia stanziale nelle montagne appenniniche — Prolazni izgon stoke i stalno pašarenje na a Jfife ninskim planinama. *** F. Scalambretti: Le fontane di Camaldoli — Izvor-česme u Camandoli. \ E. Allegri: Piante rampicanti delle montagne — Planinske povijuše. Jedina tipična planinska povijuša je prekrasna pavit (Clematis alpina) koja raste na planinama preko 1000 m n/m. roda Ranunculaceae. Postoje 150 do 200 vrsta odomaćenih povijuša u umjerenim zonama sjev. hemisfere (Fagetum-Picetum), a u baščama se odgaja Clematis montana porijeklom sa Himalaje raznobojnog cvata. G. N.: Uccelli da proteggere: la nocciolaia — lještarka, ptica koja treb a zaštite . Navode se mjere potrebne za zaštitu ove vrsti ptica iz Fam. Corvic1" --Gen. Nucifraga: Nucifraga caryocalactes. Aktuelni problemi: Najnovije studije šumskih područja Italije. La fešta degli alberi 1952 — Slava šumskog dana u Rimu, kojoj su prisustvovali 13.000 omladinaca, i podjela nagrada 1952. Vijesti iz prakse: — Praktični podaci o proizvodnji kestenovih panjača na padinama brda Moscova. Izvozne planinske ceste manjeg značaja. Šumarske prilike u inostranstvu: Kongres FAO na bli žnje m istok u od 13—20. XII. 1952. Razvoj pošumljavanja u Islandu. Bibliografski pregled. — Prodaja drveta na panju i drvnih proizvoda na dražbi. Cijene glavnih šumskih proizvoda postavno autostrada. Broj 2. L. S u s m e 1: Capacita produttiva delle specie legnose — Proizvod na sposobnost raznih vrsti drveća. Polazeći sa odnosa težine suhog i volumena svježeg drveta kao indeksa proizvodnosti vrsti pisac upoređuje tri jednodobne čiste sastojine smrče, topole i eukaliptusa, odnosnom ophodnjom od 150, 15 i 12 godina te navodi omier prosiečnoj? prirasta volumena od 1 : 2.9 : 3.6, a omjer prirasta suhe tvari od 1 : 2.8 : 5. Za vrijeme ophodnje od 150 godina prve vrsti sječa zrele topolove šume vrši se 10, a eukaliptusa 12.5 puta tako da se u istom vremenskom periodu proizvede kod prve vrsti drveta 4.000, kod druge 11.000, a kod treće 19.000 metričkih centi suhe tvari. Dok se u smrčevim sastojinama do 20—25 godine-kad počinju obično prve prorede-ne iskorišćuje uopće drvo, u topolicima i eukaliptusovim šumama za to vrijeme su već svršena.ili skoro da se završe dva proizvodna ciklusa i sasječeno je toliko drveta koliko smrčeva šuma može dati istom kroz sto godina. A. Sanmarchi: La previsione del tempo in montagna — Prognoza vremen a n a planini . Po pregledu historijskog razvitka meteoroloških nauka u pogledu prognoze vremena pisac ukratko navada metode dosad primienjivane i naglašuje da pažljivo posmatranie fenomena uz stoljetna praktična upustva mogu katkada bolje poslužiti od znanstvenih metoda. R. Morandini: II pino uncinato nei rimboschimenti — Pošumljavanje planinskim borom. P. Gatteschi: Una moria di piantine di Eucalyptus in vivaio — Propadanje sadnica eukaliptusa u rasadniku, uslijed zaraze gljive Botrytis cinerea. T?. Fozzer: De vulpe — O lisici. Razno: Slike jednog šumara. Iz nrakse: Christenov hipsometar. Br. 3. C. Pili a: Alcune considerazioni sull´ alluvione — Neka razmatranj a o poplavama . Preglednim prikazom brošura F. Fabiani-a o ogromnim poplavama 1951. god. a naročito onim u dolini Pada ispituje pisac prirodne faktore, kori |