DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Razumije se samo sobom, da je bilo potrebno taj rad prof. Kaudersa nastaviti i kompletirati novom stručnom literaturom poslije Oslobođenja. Taj je rad potaklo Šumarsko društvo B i H i povjerilo ga ing. H. Bujukaliću, koji je obavio velik dio to zadatka. Za razliku od prve, ova bibliografija donosi samo podatke iz područja na domaće šumarske literature, ali je autor uvrstio i cijene knjiga i brošura, gdjegod mogao doći do tih podataka, što svakako ima praktičnu važnost. Osim toga uzgr´ napominjemo, da su izostavljeni neki radovi naših stručnjaka, što je i shvatljivo, kad se uzme u obzir brzina, kojom je zadatak trebalo izvršiti. Brošurica (22 strane) korisno će poslužiti svim naučnim radnicima i praktičarima naše struke. Nadamo se pouzdano, da će nas o desetgodišnjici našeg Oslobođenja drug Bujukalić obradovati novim upotpunjenim izdanjem šumarske bibliografije, koja će biti pandan one prof. Kaudersa. S tim bi poslom trebalo odma h počet i i angažirati naše stručnjake (naročito zato, da se ne bi mimoišla strana stručna literatura o našim prilikama u šumarstvu). Samo takav kolektiva n ra d imao bi uspjeha. Đ. K. P. Novak: KORNJAŠI JADRANSKOG PRIMORJA Među izdanjima Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za 1952. godinu objavljena je i knjiga Petra Novaka, entomologa iz Splita, »Ko rnjaši Jadransko g Primorja. « Ovo djelo značajan je prilog upoznavanja jednog dijela faune, t. j . koleoptera na području Dalmacije i otoka, a u manjoj mjeri i nekih susjednih krajeva (Velebita, susjedne Bosne i Hercegovine i dr.). Najbolje je istražena, kako kaže sam autor u uvodu ovog djela, srednja Dalmacija i veći otoci počam od Cresa na Jug. Ova je knjiga u prvom redu rezultat dugogodišnjeg rada na istraživanju i sakupljanju kornjasa, a zatim na njihovom uzgoju na raznolikom poljoprivrednom, šumskom i drugom bilju po autora knjige. Knjiga je zapravo popis kornjasa (3.500 vrsta, odnosno 4250 vrsta i suvrsta) na označenom dijelu kraškog područja i kao takav može vrlo dobro poslužiti i za praktičke potrebe poljoprivrede i šumarstva. To više, što je materijal svrstan u tri popisa: popis ustanovljenih kornjasa, popis biljaka — drveća, na kojima su kornjaši pronađeni i na kojima su uzgojeni, te popis nalazišta insekata. Sastavni je dio i alfabetski indeks registriranih kornjasa, kao i popis literature (s 156 radova ili knjiga). O svakom navedenom kornjašu unijeti su podaci, gdje je, kada i koliko puta pronađen. Prema tome za mnogog od navedenih kornjasa može se iz ovog popisa utvrditi i njegovo rasprostranjenje, odnosno učestalost. Kod pojedinih se, osim ovih takorekuć suhoparnih podataka, nalaze i neki značajni odnosno osebujniji podaci. Tako na pr. za kornjasa Anoxia matutinaliss. curzolensis Muli, koji se javlja u vinogradima u VI. mj., između ostalog navedeno je i slijedeće: »Leti na večer po vinogradima u posljednjem sumraku ,i to baš točno između 20.45 i 20.55 sati. Ni prije ni kasnije ne može se opaziti ni jedan primjerak, dakle taj kukac leti svega deset časaka.« Ili za B u p r e s t i s c u p r e s s i Cast., tog dosta opasnog štetnika čempresa, a i cedra i koji je rasprostranjen na cijelom kvarnersko-dalmatinskom dijelu kraškog područja, autor navodi i ovo: »U većem broju nađen na deblu u podnevnim satima i uzgojen u drvu Cupressus sempervirens, Thuja orientalis, Juniperus macrocarpa, Cedrus deodara.« Zanimljiv je nalaz Ips typographus-aL.: »Cincar 30. V. 1930. na Fagus silvatica, na 1600 m visine, gdje ima samo bukava, nu nikakvih vrsti četinjača, na kojima inače živi taj kukac. Kako na istoj planina, na visini od 2000 m ima klekovine (Pinus mughus), to je po svoj prilici taj kukac doletio s klekovine na bukvu.« I t. d., i t. d. Ova će knjiga .svakako moći poslužiti i na poslovima zaštite šuma i drveća na naprijed navedenom dijelu kraškog područja, te bi stoga trebala biti sastavni dio knjižice svake šumarije. Ing. O. Piškorić 484 |