DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 41 <-- 41 --> PDF |
neki dijelovi C a u s s e s-a i A i g o u a 1-a imaju sada ponovno vrlo lijepe sastojine. Cijeli istok Francuske, od Vogeza do Alpa, kao uostalom i Pireneji, vrlo je bogat šumama; to su visoke bukove šume, zatim srednje šume na stepenastim obroncima planina, a u višim partijama šume jele, bijelog bora, smrče ili ariša. U Alpama, gdje su bujički fenomeni vrlo snažni, izvršena su velika pošumljavanja od prošlog stoljeća do danas. Konačno imamo mediteranski jug, zemlju sunca, bura i suša, zemlju lijepih pejzaža, koja je svjedok čestih pustošenja od požareva, no šumar se ondje uporno bori, da održi šumske površine, pa čak da ih proširi. Takvo je stanje francuskih šuma, a da ne govorimo o sjevernoj Africi, ni o udaljenim prekomorskim departmanima, ni o zemljama francuske unije, koje su bogate vrijednim drvom, ali gdje su uvjeti rada vrlo teški. Tako smo došli do produkata, što ih daju francuske šume. One pokrivaju gotovo 11 miliona hektara površine; od toga su 2/s privatne, a ostalo su komunalne i državne šume. Najveći dio privatnih šuma su srednjeg i niskog uzgojnog tipa, izuzevši ipak Lande, gdje visoke šume primorskog bora pripadaju uglavnom privatnicima. Listopadne šume su regularne, a crnogorične su regularne ili preborne. To obilje srednjih i niskih šuma objašnjava veliku količinu ogrevnog drva u francuskim šumama. Od 25 do 30 miliona godišnje proizvedenih kubnih metara drva, otpada, u stvari, na ogrevno drvo 15 do 20 miliona Selo i dalje upotrebljava drvo za grijanje i pečenje kruha, ali veliki gradovi troše kameni ugljen, elektriku ili plin. Od prošlog je stoljeća potrošnja ogreva u Francuskoj pala. Važno je, dakle, da se smanji proporcija ogrevnog drva, proizvedenog u francuskim šumama. Zato se već nekoliko desetaka godina nastoji srednje šume konvertirati u visoke šume prirodnim ili umjetnim putem, t. j . unošenjem crnogorice u srednje listopadne šume. Osim toga, od sada se javne ustanove trude, da usmjere povećanu količinu ogrevnog drveta prema drugim tržištima, kao na pr. za destilaciju, za kartonažu, za tvornice celuloze, za fabrikaciju lesonit-ploča i t. d. Snabdijevanje Francuske celuloznim drvom vrlo je težak problem. Papir, karton, lesonit-ploče i celuloza, što se troše svake godine u našoj zemlji, iziskuju 5 do 6 miliona kubnih metara drva, prvenstveno četinjača. Prije rada od 1939—1945. Francuska je proizvodila samo 500.000 kubnih metara tog drva. Zahvaljujući kulturama, koje su osnovane u početku ovog vijeka, kao i iskorišćivanju prorednog materijala u teško pristupačnim šumama, sadanja produkcija prelazi milion kubnih metara. Ali mi ipak moramo uvoziti sav ostatak iz inostranstva u obliku drva, (što postaje sve teže i teže) ili u obliku drvenjače, pa dapače i u obliku papira. Da bi se popravilo to stanje, stručne organizacije tvornica papira učinile su golemi napor oko propagande pošumljivanja. Zahvaljujući Nacionalnom šumskom fondu pošumljivanje golih terena se nastavlja; radi se također na unošenju crnogorice u loše niske šume. Svake je godine na taj način osvojeno nekoliko desetaka hiljada hektara. S druge strane, veliki su napori uloženi kako putem tvorničkih laboratorija, tako i putem laboratorija javnih ustanova za bolje iskorišcivanje listača za celulozu. U tom je smjeru važnu ulogu odigrala Visoka škola za fabrikaciju papira u Grenoblu, koja se radi tih istraživanja povezala sa Stanicom za šumske po |