DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Iz gornjeg proizlazi, da šumska gospodarstva u obalnim zonama republike proizvode 2/3 ukupnog prihoda smole i to: š. G. Viševica 1/5, Š. G. Dalmacija 1/2 od prilike od sveukupne proizvodnje. Stoga, da bismo prikazali što vjernije razvoj iskorišćavanja smole na području ovih šum. gospodarstava, donosimo i odnosne taksacione podatke: šumsko gospodarstvo Površina ha Drvna masa prirast kubik a po ha E t a t sječ a glavni proredni svega m3 Rijeka Drž. Priv. 3.542 900 279.000 20.000 2.800 700 0-8 0-8 4.900 3.800 8.700 Dalmacija Drž. Priv. 13.006 1,3.611 626.000 735.000 33-800 38.100 2-6 2-8 7 550 8.200 10.500 13.500 18.050 21.700 U Kako se može razabrati iz prednjeg pregleda, borove šume našeg Primorja zauzimaju površinu od 31.059 ha sa doduše neznatnom masom od 53.55 m3 po ha prosječno, prirastom od 2.43 m3/ha i etatom od 48.450 rrr. Međutim, intenzivno pošumljavanje od Oslobođenja ovamo, kako sadnjom tako i sjetvom, ograničenje paše reducirajući znatni broj koza, te prirodna regeneracija šuma alepskog bora (naročito gust podmladak pojavio se na površinama postradalim od požara za vrijeme prošlog rata duž cijele obale našeg južnog Primorja i otočja), napokon i privatna inicijativa, koja gleda danas šumu kao izvor bogatstva, povećavaju areale borovih šuma s dana u dan. Ta utješljiva pojava jasno se ocrtava na čitavom obalnom pojasu od Kotora do Trsta, a naj upadni je na potezu Podgo^-Makarska-Baška voda, valjda z razloga, što je šumarski referent KNO-a Makarska ostao permanetno za punih 15 godina na svom položaju, jedinstven slučaj u šumarskoj praksi Hrvatske posljednjih decenija! Razmatrajući razvoj iskorišćenja smole na području Šum. gospodarstva Viševice od 1947. vidimo, da se broj zarezanih bjelenica kretao: 1947. 11.820, 1948. 14.100, 1949. 17.300, 1950. 33.500 i u prošloj godini 40.082. U godini 1950. proizvedeno je sa 6 radilišta svega 23.969 kg smole ili 0.71 kg po bjelenici, uz prosječnu cijenu od 60 dinara kg. Radi slabog razumijevanja lokalnog radništva, nažalost, moralo se radilište u Senjskoj di"azi. gdje je smolareno preko 10.000 stabala, biti napušteno, jer su proizvodni troškovi po kg bili skoro 3 puta veći nego na drugom radilištu (Kremenjak). Obzirom na znatne površine borovih šuma u senjskom kotaru neophodno je potrebno iz uzgojnih i ekonomskih obzira, da se obnovi iskorišćenje borove smole u većim razmjerama, jer bi se time omogućila stalna zarada i onako dosta oskudnog žiteljstva. Proizvodnja smole prošle godine iznosila je 39.139 kg ili 0.976 kg po stablu sa 13 radilišta u vrijednosti od 7,2 milijuna dinara. šumsko gospodarstvo Dalmacija u Splitu povećalo je posljednjih godina znatno proizvodnju smole. U godini 1937. smolarenjem se započelo |