DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 3 <-- 3 --> PDF |
man MW®»xgam v „ . RI.OVA0 SUMARSt! LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 77 NOVEMBAR GODINA 1953 PROCES POMLAĐIVANJA JELE I BUKVE U HRVATSKIM PRAŠUMAMA J. Šafar, Zagreb O O d svih gospodarskih šuma tipična preborna šuma jele-bukve po obliku i sastavu najbliža je prašumi. Stoga proučavanje stanja i razvitka prašume mnogo može pomoći da se bolje objasne izvjesne pojave u prebornim šumama i da se utvrde izvjesne biološke pravilnosti i zakonitosti ili bar učvrste dosadašnje spoznaje o njenoj dinamici. Naročito je to važno u slučajevima, kad se za izvjesne procese ne može dovoljno sigurno prosuditi, jesu li nastali više pod indirektnim utjecajima gospodarskih faktora šumske proizvodnje ili su pretežno uvjetovani prirodnim faktorima. Ta razmatranja kao i neke pojave, opažane u bosanskim prašumama i u hrvatskim prebornim šumama (9), bili su poticaj, da se komparativno na temu prašuma-preborna šuma donekle razjasni problem nedovoljnog podmlađivanja jele u mnogima našim prebornim šumama. Taj problem nije nov niti je ograničen samo na republiku Hrvatsku. On se pojavljuje na području čitave naše države i u prebornim i u jednodobnim šumama jele-bukve. Na taj problem ukazuju i mnogi inozemni stručnjaci Srednje Evrope. U vezi s time je često i problem invazije bukve u području šuma jele i smreke. Prema tome ovaj problem nije samo biološki nego on sadrži i vrlo važno gospodarsko značenje. Napose u našoj državi, gdje je omjer četinjača prema listačama s ekonomskog gledišta razmjerno nepovoljan, navedeni kompleksan problem sačinjava jedan od najvažnijih zadataka i operative i nauke. Zato je potrebno, da se sa što više strana analizira i osvijetli u svrhu što pravilnijeg rješenja. Historijski profil Gospodarske šume u Jugoslaviji nisu toliko iskvarene osnivanjem monokultura i unošenjem alohtonih vrsta drveća kao mnoge šume Srednje Evrope. No ipak one su znatno degradirane eksploatacionim sječama, smjesa po vrstama drveća se mnogo izmijenila, pa gdjekad nastaje pitanje: kakav bi prirodan sastav po vrstama drveća te šume imale, da u njima nisu bile vršene neracionalne sječe. Vrlo často se to pitanje nameće, kad se proces prirodnog pošumljavanja dovoljno ili nikako ne razvija u smjeru, kojim bi se što bolje namirivale gospodarska potreba na odleđenim vrstama drveća u budućnosti. Takvo pitanje nerijetko iskrsava pri prirodnoj cbnovi naših prebornih šuma. Ono će se kasnije, u vezi s intenziviranjem uzgojnih radova, sve 441 |