DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
dioksida i sunčane radijacije, koje nam priroda kao besplatnu sirovinu i energiju stavlja u neograničenim količinama na raspolaganje pod čednu cijenu ustrajnog rada, što će ga rado hiljade marljivih ruka oduševlje nih omladinskih organizacija žrtvovati na oltar domovine u punom osvje dočenju o neprocjenjivoj koristi, koju time čine i sebi i budućim gene racij ama. «Dan pošum>jivanja», koji se prema klimatskim prilikama održava obično s proljeća i jeseni u svim kulturnim zemljama, gdje se obnovi šuma pridaje osobita važnost, mogao bi se i kod nas uspješno uključiti u program proslave narodnih praznika pionira i omladine (29. i 30. XI. — dan Republike — ili 1. i 2. maj). Potrebno je jedino objasniti mlađim naraštajima značaj šuma, učvrstiti u njima vjeru u uspjeh pravilno postavljenih zadataka i osvjedočiti ih o budućoj koristi šumskog drveća, koie »personificira u svom korjenu životnu snagu, u svom deblu jakost, u svojoj krošnji i lišću svoj ponos, u svom cvatu svoju ljepotu, u plodovima svoju rodnost i obilje», da bi oni zavoljeli šumu i našli u njoj veselja i razonode, ljepote i uživanja, a nadasve zdravlja i bogatstva! Dobra volja, smišljena organizacija, požrtvovnost, ustrajnost, elan i vjera u uspjeh — osobine prirođene našoj omladini — najbolja su garancija, da će se areali borovih šuma postepeno stalno povećavati i time stvoriti čvrsti temelji sve većih mogućnosti potraj ne proizvodnje borove smole u budućnosti. Pri pošumljivanju krša i goleti imati u vidu osnivanje budućih «smolarskih sastojina», te predloženu metodu (M. L. Andersona-Edinburg) umjetnog pošumljivanja i regeneracije u vidu gustih grupa i jedinjenja sadnica različitih kombinacija i struktura u raznim međusobnim razmacima i udaljenostima između centara pojedinih grupa po 3, 5, 9, 13, 16, 21 i 25 sadnica («Spaced-Group Planting*). Ova metoda pruža znatna preimućstva nad uobičajenim načinom pošumljivanja, a značajna je što ostavlja između grupa nezasađenu polovinu površine goleti i time prirodno mnogo ekonomičnija. Od 800 milijuna drvne mase, koliko se cijeni, da se nalazi na 7.5 milijuna ha obrasle površine Jugoslavije, trebalo bi prema podacima Ema, čokla i Pejoskog (šum. list br. 1—3, 1953.) da se privede smolarenju površina od 30—35.000 hektara borovih šuma, da bi podmirili domaću potrebu na kolofonu i terpentinskom ulju. koje smo pred rat uvažali iz inozemstva u vrijednosti od preko 30 miliiuna zlatnih dinara godišnje. Proizvodnja smole već u prvom petgodištu kretala se stalno u porastu, te je u toku 1950. godine mogla podmiriti 60% potrošnje, tako, da je prema podacima Ministarstva vanjske trgovine uvezeno iz inozemstva (USA pretežno) samo 800 tona kolofona i 200 tona terpentinskog ulja. Smolarenje je obuhvatilo 17—20.000 ha sa od prilike 3 milijuna zarezanih bjelenica. Prema predviđanju ing. Pejonskog (šum. list br. 2—3, 1948.) površina borovih šuma za iskorišćavanje smole, trebala je da iznod 10.000 ha sa prinosom od 800 tona sirove smole godišnje na području NR Hrvatske. |