DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 21 <-- 21 --> PDF |
morsku obalu i u nizinskim predjelima; obični i crni bor u podbrežju i sredogorju; molika i munika u brdskim krajevima, dok planinski bor kri vulj (klekovina) zaprema najgornju granicu šumske vegetacije naših najvećih planina na prelazu alpinskim pašnjacima i ledenjacima. Jedni vole vapneno drugi opet silikatno tlo. Poznata je stvar, da su danas goli kraški predjeli bili nekada šumom obrasli; prekomjerne sječe, palež i šumski požari, nasilno pretvaranje šumskog zemljišta u pašnjake i poljo privredno tlo, prekobrojno napasivanje stoke, erozija vjetra i spiranje bujica degradirali su kraške terene na sadanje stanje. Ekonomski, socijalni, higijenski, estetski i turistički značaj šuma uopće, a borovih napose, dolazi osobito na golom kršu do naročitog izražaja. Nestanak šuma odrazu je se u oskudici drva, degradaciji zemljišta, smanjenju izdašnosti ili posvemašnjem nestanku izvorskih voda, jakoj i dugotrajnoj suši, razornom djelovanju vjetrova, bujica, brdskih lavina, eroziji i odnašanju plodne zemlje, uništavanju ostalih poljoprivrednih kultura i usjeva, te konačnom iseljavanju žitelja sa rođene grude i napuštanju očinske zemlje. Koliko erozija upropasti produktivnog tla, dovoljno je navesti, da samo rijeka Neretva odnese u more svake godine oko 150.000 mu, a rijeka Bojana preko 450.000 m3 plodne zemlje. Kolike ogromne štete trpi od toga narodna privreda, kad je za obnovu i formiranje ispranog humusnog sloja potrebno vrijeme od više decenija i stoljeća! Da bi se predusrele ovakove katastrofalne posljedice devastiranja šuma, koje se sve češće pojavljuju posljednjih godina (ogromne poplave rijeke Mississippi u Americi, poplava rijeka Pada u Italiji, provala nasipa i poplave morske vode u Engleskoj i Holandiji, nezapamćene suše u Indiji, Jugoslaviji i t. d.) i u sve težim razmjerima, došlo se napokon do spoznaje, da jedino obnova šuma, bilo prirodnim bilo vještačkim putem, može uspostaviti poremećenu prirodnu ravnotežu i donekle postepeno usporiti pa i obustaviti proces degradacije i erozije zemljišta. Na području NR Hrvatske imade oko milijun hektara goleti i devastiranih terena (45% sveukupne kraške površine) koje treba meliorirati i pošumiti. Kao pionirska vrsta u obimnoj akciji pošumljivanja, koje se od Oslobođenja ovamo vrši ubrzanim tempom, prvo mjesto zauzima borovina raznih domaćih i stranih vrsti. Samo u godini 1951. pošumljivanja i melioracije na području Hrvatske obuhvatile su površinu od 58.688 ha, na kojima je bilo zasađeno 56,6 miliona sadnica i zasijano 991.029 kg šumskog sjemena sa troškom od 80 milijuna dinara. Prosječno za posljednje petgodište pošumljeno je i meliorirano 47.000 ha, zasađeno 34,3 milijuna sadnica, zasijano 1,25 milijuna kg sjemena i utrošeno 85 milijuna dinara godišnje . Borove sadnice čim se zakorjene ne trebaju neke osobite pomoći; one se hrane same po sebi, one rastu, razvijaju se, cvatu, nose sjeme, razmnažaju se i obnavljaju, te tako stvaraju »vječne šume» tamo gdje ne dopire čovječja ruka! Ali da se pošumi sav goli krš potrebni su napori čitavog naroda. Da proizvedemo ponovo borove šume po našem prostranom primorskom i podbrežnom kršu i nepreglednim goletima uzduž naših obala, dovoljno je da putem pošumljavanja ili sjetve iskoristimo faktore vode, ugljičnog 459 |