DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 20 <-- 20 --> PDF |
La dynamique de l´écoulement dépend de la température, viscosité du gemme et le nombre de canaux résineux en cm2, de meme que leurs diametre. Pour le Pinus Heldreichii est caractéristique que l´intensité de l´écoulement est le plus fort dans le temps, des premieres 16 heures apres l´effectuement de la pique et depuis subitement baisse, (fig. 2). La cristalisation du gemme naissant en partie provient si on lui adjoint du silica-gele, benzole et alcool, de meme si on n´adjoint rien. Si on y ajouté de l´essance de térébenthine de la meme espece du pin, le gemme naissant ne cristalise pas. L´auteur pense que le probleme de la cristalisation est tres compliqué. La perte de la minime quantité de l´essance de térébenthine, chez le gemme naissante (native), de meme que la limitation de l´oxydité, influence sur la consistance de gemme. Dans le baume de Pinus Heldreichii épuré, claire et transparent, l´eau adjointe n´a pas la cristalisation. La figure 3 montre le cristal du gemme native de Pinus Heldreichii. Le colophane de Pinus Heldreichii a le point de départ en fondant est de 49° C. L´essance de térébenthine de Pinus Heldreichii a les caractéristiques, suivantes : Le poids spécifique en 20° C . . . Réfraction (n2 , 0). ........ . . . 0,8576—0,8578 1,472 —1,474 Polarisation («) 2 0Le point de départ du bouillonnemantDistillé a 180° C . . de — 69°47´a—71°82´ 165° C 96% Ce qui signifie que l´essance de térébenthine du Pinus Heldreichii est 1 é v o g y r e. RAZVOJ SMOLARENJA U NR HRVATSKOJ I PROIZVODNJA SMOLE U SVIJETU Ing. D. Radimir D D ok ostale vrsti drveta, koje pored mehaničke prerade i upotrebe u svakidanjem životu stvaraju širo vinsku bazu za našu kemijsku industriju, traže duboka humozna tla, bolja i svježija staništa, pogodnija i ravnija područja, dotle borovi spadaju među najčednije vrsti u pogledu svojih zahtjeva na strukturu i bonitet staništa, na vremenske i klimatske prilike, na geološke i pedološke osebine područja, jednom riječi, borovina može da uspijeva i tamo, gdje ostale šumske vrsti teškom mukom mogu da opstanu i često ugibaju. Bor je dakle pionirska vrsta na golom apsolutnom šumskom tlu. Prirodno da i pojedine vrsti borova imaju svoj optimalni areal rasprostranjenja, tako na pr. primorski, alepski bor i pinjol, najbolje uspijevaju uz |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 21 <-- 21 --> PDF |
morsku obalu i u nizinskim predjelima; obični i crni bor u podbrežju i sredogorju; molika i munika u brdskim krajevima, dok planinski bor kri vulj (klekovina) zaprema najgornju granicu šumske vegetacije naših najvećih planina na prelazu alpinskim pašnjacima i ledenjacima. Jedni vole vapneno drugi opet silikatno tlo. Poznata je stvar, da su danas goli kraški predjeli bili nekada šumom obrasli; prekomjerne sječe, palež i šumski požari, nasilno pretvaranje šumskog zemljišta u pašnjake i poljo privredno tlo, prekobrojno napasivanje stoke, erozija vjetra i spiranje bujica degradirali su kraške terene na sadanje stanje. Ekonomski, socijalni, higijenski, estetski i turistički značaj šuma uopće, a borovih napose, dolazi osobito na golom kršu do naročitog izražaja. Nestanak šuma odrazu je se u oskudici drva, degradaciji zemljišta, smanjenju izdašnosti ili posvemašnjem nestanku izvorskih voda, jakoj i dugotrajnoj suši, razornom djelovanju vjetrova, bujica, brdskih lavina, eroziji i odnašanju plodne zemlje, uništavanju ostalih poljoprivrednih kultura i usjeva, te konačnom iseljavanju žitelja sa rođene grude i napuštanju očinske zemlje. Koliko erozija upropasti produktivnog tla, dovoljno je navesti, da samo rijeka Neretva odnese u more svake godine oko 150.000 mu, a rijeka Bojana preko 450.000 m3 plodne zemlje. Kolike ogromne štete trpi od toga narodna privreda, kad je za obnovu i formiranje ispranog humusnog sloja potrebno vrijeme od više decenija i stoljeća! Da bi se predusrele ovakove katastrofalne posljedice devastiranja šuma, koje se sve češće pojavljuju posljednjih godina (ogromne poplave rijeke Mississippi u Americi, poplava rijeka Pada u Italiji, provala nasipa i poplave morske vode u Engleskoj i Holandiji, nezapamćene suše u Indiji, Jugoslaviji i t. d.) i u sve težim razmjerima, došlo se napokon do spoznaje, da jedino obnova šuma, bilo prirodnim bilo vještačkim putem, može uspostaviti poremećenu prirodnu ravnotežu i donekle postepeno usporiti pa i obustaviti proces degradacije i erozije zemljišta. Na području NR Hrvatske imade oko milijun hektara goleti i devastiranih terena (45% sveukupne kraške površine) koje treba meliorirati i pošumiti. Kao pionirska vrsta u obimnoj akciji pošumljivanja, koje se od Oslobođenja ovamo vrši ubrzanim tempom, prvo mjesto zauzima borovina raznih domaćih i stranih vrsti. Samo u godini 1951. pošumljivanja i melioracije na području Hrvatske obuhvatile su površinu od 58.688 ha, na kojima je bilo zasađeno 56,6 miliona sadnica i zasijano 991.029 kg šumskog sjemena sa troškom od 80 milijuna dinara. Prosječno za posljednje petgodište pošumljeno je i meliorirano 47.000 ha, zasađeno 34,3 milijuna sadnica, zasijano 1,25 milijuna kg sjemena i utrošeno 85 milijuna dinara godišnje . Borove sadnice čim se zakorjene ne trebaju neke osobite pomoći; one se hrane same po sebi, one rastu, razvijaju se, cvatu, nose sjeme, razmnažaju se i obnavljaju, te tako stvaraju »vječne šume» tamo gdje ne dopire čovječja ruka! Ali da se pošumi sav goli krš potrebni su napori čitavog naroda. Da proizvedemo ponovo borove šume po našem prostranom primorskom i podbrežnom kršu i nepreglednim goletima uzduž naših obala, dovoljno je da putem pošumljavanja ili sjetve iskoristimo faktore vode, ugljičnog 459 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
dioksida i sunčane radijacije, koje nam priroda kao besplatnu sirovinu i energiju stavlja u neograničenim količinama na raspolaganje pod čednu cijenu ustrajnog rada, što će ga rado hiljade marljivih ruka oduševlje nih omladinskih organizacija žrtvovati na oltar domovine u punom osvje dočenju o neprocjenjivoj koristi, koju time čine i sebi i budućim gene racij ama. «Dan pošum>jivanja», koji se prema klimatskim prilikama održava obično s proljeća i jeseni u svim kulturnim zemljama, gdje se obnovi šuma pridaje osobita važnost, mogao bi se i kod nas uspješno uključiti u program proslave narodnih praznika pionira i omladine (29. i 30. XI. — dan Republike — ili 1. i 2. maj). Potrebno je jedino objasniti mlađim naraštajima značaj šuma, učvrstiti u njima vjeru u uspjeh pravilno postavljenih zadataka i osvjedočiti ih o budućoj koristi šumskog drveća, koie »personificira u svom korjenu životnu snagu, u svom deblu jakost, u svojoj krošnji i lišću svoj ponos, u svom cvatu svoju ljepotu, u plodovima svoju rodnost i obilje», da bi oni zavoljeli šumu i našli u njoj veselja i razonode, ljepote i uživanja, a nadasve zdravlja i bogatstva! Dobra volja, smišljena organizacija, požrtvovnost, ustrajnost, elan i vjera u uspjeh — osobine prirođene našoj omladini — najbolja su garancija, da će se areali borovih šuma postepeno stalno povećavati i time stvoriti čvrsti temelji sve većih mogućnosti potraj ne proizvodnje borove smole u budućnosti. Pri pošumljivanju krša i goleti imati u vidu osnivanje budućih «smolarskih sastojina», te predloženu metodu (M. L. Andersona-Edinburg) umjetnog pošumljivanja i regeneracije u vidu gustih grupa i jedinjenja sadnica različitih kombinacija i struktura u raznim međusobnim razmacima i udaljenostima između centara pojedinih grupa po 3, 5, 9, 13, 16, 21 i 25 sadnica («Spaced-Group Planting*). Ova metoda pruža znatna preimućstva nad uobičajenim načinom pošumljivanja, a značajna je što ostavlja između grupa nezasađenu polovinu površine goleti i time prirodno mnogo ekonomičnija. Od 800 milijuna drvne mase, koliko se cijeni, da se nalazi na 7.5 milijuna ha obrasle površine Jugoslavije, trebalo bi prema podacima Ema, čokla i Pejoskog (šum. list br. 1—3, 1953.) da se privede smolarenju površina od 30—35.000 hektara borovih šuma, da bi podmirili domaću potrebu na kolofonu i terpentinskom ulju. koje smo pred rat uvažali iz inozemstva u vrijednosti od preko 30 miliiuna zlatnih dinara godišnje. Proizvodnja smole već u prvom petgodištu kretala se stalno u porastu, te je u toku 1950. godine mogla podmiriti 60% potrošnje, tako, da je prema podacima Ministarstva vanjske trgovine uvezeno iz inozemstva (USA pretežno) samo 800 tona kolofona i 200 tona terpentinskog ulja. Smolarenje je obuhvatilo 17—20.000 ha sa od prilike 3 milijuna zarezanih bjelenica. Prema predviđanju ing. Pejonskog (šum. list br. 2—3, 1948.) površina borovih šuma za iskorišćavanje smole, trebala je da iznod 10.000 ha sa prinosom od 800 tona sirove smole godišnje na području NR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Međutim proizvodnja smole za proteklih 6 godina kretala se ovako: Proizvedeno 1947 1948 1949 1950 1951 1952 god. Svega I. U Jugoslaviji 288 517 852 1.281 1.661 1.981 tona 6.580 II. U NR. Hrvatskoj 37 66 98 131 160 253 tone 745 Porast ad I. 100 178 295 446 578 690% Porast ad II. 100 179 1 265 357 436 665 1, »TR´.jmVATSKA FWR.JUCOStAVIJA 1846. 47 46 49 5o 31 L952.goi. 1947.48 49 5o 51 1952.50A. Iz prednjeg proizlazi, da se iskorišćavanje smole povećalo u 1949. u Jugoslaviji na trostruko, odnosno u 1952. za skoro sedam puta više nego li prve godine korištenja (1947.). Radi bolje orijentacije samog razvoja smolarenja po pojedinim re publikama odnosno šumskim gospodarstvima iznosim slijedeće podatke: Prema referatu druga Josipa B o s n a r a, predsj ednika Centralnog odbora na savjetovanju privrednih i sindikalnih rukovodilaca Drvne indu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
N. R. 1947 1948 1949 1950 1951 1952 g. Ukupno t Bosna i Herc. 18-7 109 244 507 814-2 876 2.568-9 Crna gora — 7 13 21 19 13 73 0 Makedonija 148 182 210 160 300 402 1.402 0 Hrvatska 37 66 98 131 160 253 745 0 Slovenija 84-5 119,3 105 140 148 145 741-8 Srbija — 34 182 322 220 292 1-0500 Svega FNRJ: 2882 5173 852 1281 1661-2 19810 6.580 7 strije, održanom 2. novembra o. g. u Lovranu, proizvodnja smole, kolofonija i terpentinskog ulja od 1947.—1952. kretala se: 1947. 1948. 1949. 1950. 1951. Smola 287 517 849 1263 1660 tona Kolofonij 309 447 616 1140 1226 „ Terpentin 84 113 160 246 263 „ Međutim za posljednje dvije godine uvezeno je iz inozemstva: 1950 1951. Smole — 92 tone Kolofonij uma 800 828 „ Terpentinskog ulja 200 95 „ Ij gornjeg se jasno vidi, da treba usavršavati tehniku smolarenja i zavoditi nove metode efikasnije i ekonomičnije, kako bi se domaćom proizvodnjom gornjih artikala mogla podmirivati nesamo potreba naše domaće industrije, koja je u punom razvitku, već i suvišak izvoziti u susjedne zemlje, te time u vanj sko-trgovačkoj razmjeni prikupiti strane devize. Razvoj iskorišćavanja smole na području NR Hrvatske: humsko gospodarstvo 1947 1948 1949 1950 1951 1952 g. Ukupno tona Bjelovar 9 15-6 21-7 281 26 9 28 48 12978 Qospic 5 65 12-3 21-3 212 21-85 90-45 Rijeka 96 11-5 161 24 33 3930 133-50 Spit 10 6 306 44-4 53 5 710 154 98 365-08 Zagreb 25 1 8 37 4 5-6 8-50 2610 Svega: 36-7 660 982 1308 160-1 253-11 744 91 okr. 745 t |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Iz prednjeg se vidi, da je proizvodnja smole u prošloj godini u poredbi sa 1937. god. povećana za skoro sedam puta. Prema najnovijim podacima uređajnih elaborata na području NRH imade 41.822 ha borovih šuma sa drvnom masom od 2,575.000 kubika odnosno 62 nr/ha i godišnjim prirastom od 103.200 m3 ili 2.47 m3/ha. Prirast Sječni etat Površina Drv. rnasa 3 Po vlasništvu Ukupno m ha kubika m3 m3/ha glavni proredni Državni sektor 26.140 1,693.000 60.200 2 30 19.950 21.600 41.550 Privatni sektor 15 682 882.000 43.000 274 9.950 15.200 25.150 Svega 41.822 2,575.000 103 200 247 29.900 36.800 f 6.700 Iskorišćavanjem smole i balzama bavili su se još stari narodi, a intenzivnim smolarenjem i preradom smole u kolofon i terpentinsko ulje prednjačili su Francuzi i Amerikanci pred više stoljeća. Međutim sa iskorišćavanjem smole u industrijske svrhe započelo se u nas istom od Oslobođenja i ova se grana privrede od onda sve više razvija. Akoprem je akademik Ugrenović još pred 25 godina iznio svoje stručno mišljenje o smolarenju (šum. list br. 2, 1928) i u martovskom broju iste godine) «Smolarenje u Francuskoj — prinos unapređenju smolarenja u Jugoslaviji«) iscrpno referirao o zašumljenju živog pijeska i goleti u Francuskoj, o uređenju i iskorišćenju tamošnjih borovih šuma, o tehnici somolarenja i naučno istraživalačkom radu i u Glasniku za šumske pokuse zagrebačkog fakulteta iz god. 1937. donio detaljne i precizne rezultate o šumarsko-tehničkim istraživanjima o smolarenju crnog i bijelog bora, akoprem su se ovim pitanjem pozabavili mnogi naši stručnjaci (šacki: Opiti o smolarenju u Poljskoj — Š. L. br. 5, 1928. — Neidhard: Pokušaj teorijsko-financijskog razmatranja o smolarenju — š. L. br. 4, 1930 — D. Petrović: Uređivanje smolarskih šuma — š. L. br. 10, 1939. i mnogi drugi, ipak su se u šumarsko lovačkom kalendaru (pod Uporabom šuma — nuzgredni užici — 7 (smolarenje str. 159, 1930. g..) iznosile posve neosnovane i oprečne tvrdnje: »Sa smolarenjem se ne smije početi prije 80. god. dobi sastojine, a traje 8—15 god.« .. . »Stabla iz kojih se izvadila smola, nisu više sposobna za tehničku porabu, nego se mogu upotrebiti za gorivo ili za dobivanje drvne celuloze.« Prirodno, šumari sa takvim predrasudama nisu mogli pristupiti ovoj grani privrede, te su tokom decenija ostali tako mnogi »mrtvi kapitali« neiskorišteni. O tome najbolje svjedoče podaci o iskorišćenju drveta i smole u borovim šumama Francuske (Landes) za period od 1920.—1924. godine: prihodi od iskorišćavanja drveta 3 074.000 franaka, a prihod i od iskorišćavanja smole 5 504.000 franc, franaka. Sa svim tim vršeni su za vrijeme okupacije pokusi smolarenja u Istri u šumi Kornerija, općine Grižnjan, na površini od 78 hektara kao i u Bizovici kod Trsta radi industrijskog iskorišćavanja tamošnjih vještačkih kultura u površini od 10.000 ha. Pokusi smolarenja vršani su po francuskoj i modificiranoj njemačkoj metodi. Širina bjelenice po francuskoj |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
metodi iznašala je 9 cm za jača i 8 cm za tanja stabla, a dubina zareza, 1.0 odnosno 0.8 cm. Visina zareza iznosila je 1.5 cm, tako da je bjelenica poslije 48 zareza koncem sezone bila prosječno 65 cm visoka. Zarezivalo se 5 puta u aprilu, 6 puta u maju, 10 puta u junu, 11 puta u julu, 10 puta u augustu i 6 puta u septembru mjesecu. Po njemačkoj metodi zarezivano je odozgo na niže »na živo-dugoročno« sa 1/3 opsega i »na mrtvo-kratkoročno« sa 2/3 opsega stabla. Pokusna površina obuhvatala je 100 stabala, 50 slabije razvijenih od 23—36 cm. pr. pr. (I. grupa) 50 stabala jačih od 32—35 cm. pr. promjera (II. grupa). Sabiranje smole na posunoj plohi vršeno je svakog prvog u mjesecu posebno za tanju i posebno za jaču grupu stabala, te je dalo slijedeće rezultate: Mjeseca Sabrano sm"Ie za 1. grupu pr./st. grama svega kg Za II. grupu pr./st. grama svega kg Sveukupno po St. grama svega kg aprila 60 30 80 4-0 70 70 maja 108 5-4 144 7-2 126 12-6 juna 168 8-4 238 119 203 203 jula 136 68 200 10´0 168 - augusta 138 6-9 232 11-6 185 16-8 septembra 66 3-3 101 5 05 83-5 18-5 Ukupno 676 338 995 49 75 835-5 8-35 83-55 K tome se ima pribrojiti izvjesna količina strušca, koji je sabiran 1. jula i 2. oktobra i to: 3.50 kg za I. i 5.0 kg za II grupu = 8.5 kg. Upoređujući postignute rezultate u Korneriji u količini od 1.095 kg prosječno po stablu jače grupe II. sa prinosima postignutim u Francuskoj od najmanje 1.5 kg po stablu odnosno u Austriji od 2.5—2.8 kg po stablu prosječno, ovi veći rezultati imaju se pripisati u Austriji dubljem zarezivanju (1.5—2 cm) i većoj širini bjelenice (15 cm), u Francuskoj mnogo povoljnijoj klimi i trajanju sezone od 8 mjeseci, dok se u Korneriji smolarilo samo 6 mjeseci (300 m nadmorske visine) i pod lošim klimatskim okolnostima, na crnom boru. Osim toga se u Francuskoj smolari primorski bor uglavnom sa posebnim fiziološkim i anatomskim osebinama. Prosječni prinosi smolarenja u Francuskoj od 400—500 kg po hektaru odnosno 1.5—3.0 kg po stablu registriraju se u sastojinama, koje su naročito za smolarenje bile uzgajane — kao glavu vrst prihoda onih šuma — i svojevremeno proređivane ostavljajući kao glavnu sastojinu 200—250 stabala široko razvijene krošnje. Isti prinos po ha dalo bi 370—460 stabala, računajući po stablu 1.1 kg prosječno i u Istri, međutim u Korneriji bilo je prema izmjeri tadanjeg šumarskog upravitelja u Motovunu ing. Sprynara 734 do 820 borovih stabala po hektaru. Oprečnost pogleda smolara, koji sa manjeg broja stabala bolje razvijenih iskorišćava više smole i uzgajivača, koji u gustom sklopu sasto |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 27 <-- 27 --> PDF |
jine nazire bolju zaštitu tla i brže stvaranje humusa, dovodi često do nesuglasica. Međutim valjano gospodarenje borovim sastojinama na temelju pravilno razrađenih uređajnih osnova može da uskladi oba gledišta time, što će u postepenom prorjeđivanju sigurno povećati proizvodnju drvne mase i doprinos smole, a da ujedno time ne dovede u pitanje sigurnu zaštitu tla i progresivno stvaranje humusnog zemljišta. Treba imati na umu, da se jedino ranim i češćim proredama i otvaranjem sastojine omogućuje veći priliv svijetla i topline, a time stvaraju i povoljni uslovi za razvoj i opstanak mikroorganizama — stvaralaca humusa. Smola je crnog bora proizvedena u Korneriji, prema nalazu prof. Palazzo, fluidna i bogatija terpentinskim uljem od one primorskog bora. jer manje hlapi i sporije oksidira; smola crnog bora još i pod kraj sezone bolje teče od smole primorskog bora. Naprotiv, smola primorskog bora s proljeća je navodno bolja od one sabrane preko ljeta, makar pri toplijem vremenu lakše curi, ali pri jakoj temperaturi s druge strane mnogo isparava i brže inkrustira, a osim toga ima da prođe sve dalji put do lončića, približavajući se kraju sezone i biva sve siromašnija na eteričnom ulju, tom najvrednijem sastojku smole. Da bi se to spriječilo, preporučilo se premještanje lončića polovinom sezone, ali ekonomičnost ove mjere treba da utvrdi točna kalkulacija. Sadržaj eteričnog ulja stalno je opadao tokom sezone: u IV. mj. 21.8%, u V. mj. 21.6%, u VI. mj. 21.2%, dok je pri premještenom lončiću ostao nepromijenjen na 21% permanentno do konca sezone. Dok je borova smola u Francuskoj sadržavala 18% terp. ulja, 70% kolofona, 10% vode i 2% nečistoća, smola proizvedena u Korneriji imala je 21% terp. ulja, 75% kolofona i 4% nečistoća i vode. Smola alepskog bora, koji po površini zauzima prvo mjesto u našim primorskim krajevima, sadrži još više terpentin. ulja (prosječno 23.4%). Obzirom na brži rast, češći i obilniji urod sjemena, lakše prirodno pomlađivanje, a nadasve obilniji prinos smole (šumarija Pula postigla je 3.150 kg smole po stablu i sezoni) i sposobnost upotrebe balzama u histološkim i bakteriološkim laboratorijima mjesto uvaženog kanadskog balzama (Dr. Varićak; Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb, 1947.), umjesno bi bilo što više propagirati alepski bor u svim obalnim zonama. Drugo pokusno smolarenje vršilo je za vrijeme okupacije poduzeće »Istok« u šumskom kompleksu »Topolje« i »Borje« šumarije Sv. IvanŽabno KNO Križevci Šumarskog gospodarstva Bjelovar. Broj borovih stabala, koje su se u šumi »Topolje« smolarili »na mrtvo« iznosio je 335 sa 1.647 bjelenica, a onih u šumi »Borje« zarezivanih »na živo« 7.785 stabala sa 9.664 bjelenice. Prinosi i troškovi smolarenja bili su slijedeći: Ukupno Terp. Balzama Strušca Kolofona Godina smole ulja Troškovi kilograma 2 258.1R6-—Kn 1941—1945 20.812 3.996 24.808 2.893 19.168 116.436 -IMn |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Istom po oslobođenju pristupilo se pokusnom i uporedo industrijskom iskorišćavanju smole, te je godine 1947. zarezano 58.784 bjelenice na 53.898 borovih stabala. Troškovi proizvodnje iznosili su na radilištu »Borje-Križevci« 33.14 dinara (kg, na Supetru-Brač dinara 45.45, u području »Senjska Draga« 76.07 dinara, a u šumskom kompleksu »Đurđevački pijesci« 51.50 dinara po kg sirove smole. Ukupno je proizvedeno 36.661 kg smole ili 0.60 kg) stablu. U godini 1948. smolareno je na 9 radilišta 61.875 stabala sa 84.700 bjelenica i proizvedeno je 65.960 kg smole odnosno 1.06 kg (st. ili 0.77 kg) kari sa troškom od 2,789.000 dinara (vidi tablicu sumarnog pregleda) ili 42.28 dinara po kg smole. Sumarni pregled doznačenih borovih stabala, zarezanih bielenica, sabrane smole te proizvodnih troškova u radnoj sezoni 1948. godine. ja -6 Područie Ha Dozn ´č. stabala Zare7ano bjelenica Proizvedeno smoie ro met. stablu hekt Svega Troškov i po kg Svega komad a kilogram a Dinar a 1. Krermnjak 50 ha 6.000 6.300 Slov. 1 05 105 6.280 33 209 000-— 2. ^eni. Draga 397 ha 7.725 7.800 »» 0 69 13 5360 108-— 564.200-— 3. Bosiljevo 120 ha 1.680 1.800 J» 107 15 1.800 40´-72 000 — 4 Samar-Vrh. 373 ha 4 870 4.900 »» 1´33 18 6 500 33 — 216.300-— 5. Borje 120 ha 5.700 9.600 Franc. 086 39 4.700 51-— 242.000"— 6. Dj. Pijesci 250 ha 8 400 23.000 » 1-26 42 10.600 33 345.500´— 7 Brač 320 ha 20.600 23.600 1-05 68 21.720 8. Hvar 9. 100 ha Korčula 3.600 3.800 132 47 4.750 38 — 1,140.000-— 70 ha 3.312 3.900 128 60 4.250 490 ha 27.513 31 300 111 62 30.720 Svega 1800 ha 61.875 84.700 106 34 65.960 42 — 2,789 C00-— Povećanje prinosa smole u godini 1948. na području NR Hrvatske ide uporedo sa povećanjem cjelokupne proizvodnje smole u Jugoslaviji, ono ponešto pada od godine 1949.—1951., da bi se u prošloj godini približilo općem prosjeku. Proizvodnja smole po stablu povećala se od 0.69 kg na 1.06 kg u 1948. godini, što pored činjenice, da je prihod smole redovito obilniji druge godine, ipak ukazuje na bolju tehniku rada pored toga, što se na nekim radilištima istom radom te godine započelo. Tako se uporedo sa doznačenim brojem stabala, koji je iznosio 1947. 53.898, 1948. god. 61.888, 1949. god. 103.000, 1950. god. 160.000, povećala i količina proizvedene smole, kako je to u tablicama na strani 4. i 5. izloženo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PROIZVODNJA BOROVE SMOLE NA PODRUČJU NR HRVATSKE 1949. God. proizvedeno 98-2 ione planirano 60 t 444 161 16 — 21 7 Sum. Gosp.: Rijeka Karlovac Bjelovar Split Ukupno 98.2 t = 162% KRETANJE PROIZVODNJE TOKOM SEZONE 1949. VIII mi. VII. mj. VI. mi. IX. mj. V. mj. X. mi. proizv. plan. Planirano: 5 t 10 15 15 10 5 t svega 60 t Proizvedeno: 10-2 t 16´5 18-6 20-5 16-8 16-6 t svega 98 2 t Proizvodnja smole tokom sezone kretala se u godini 1949. ovako: u V. mj. 10.25 t, u VI. mj. 16.50 t, u VII. mj. 18.60 t, u VIII. mj. 25.50 t, u IX. mj. 16.80 t i u X. mj. 15.60 tona, sveukupno 98.20 tona smole, prema planiranih 60 tona ili premašenje plana za 162% (vidi grafikon). U sveukupnoj proizvodnji smole NRH od Oslobođenja ovamo sudjeluju pojedina šumska gospodarstva kako slijedi: Šumsko gospodarstvo Bjelovar sa 129.78 tona ili 17% Gospić „ 90.45 „ „ 12% Rijeka „ 133.50 „ „ 18% Split „ 365.08 ,; „ 49% . „ „ Zagreb „ 26.10 „ „ 4% Svega 744.91 (745) t) 100% |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Iz gornjeg proizlazi, da šumska gospodarstva u obalnim zonama republike proizvode 2/3 ukupnog prihoda smole i to: š. G. Viševica 1/5, Š. G. Dalmacija 1/2 od prilike od sveukupne proizvodnje. Stoga, da bismo prikazali što vjernije razvoj iskorišćavanja smole na području ovih šum. gospodarstava, donosimo i odnosne taksacione podatke: šumsko gospodarstvo Površina ha Drvna masa prirast kubik a po ha E t a t sječ a glavni proredni svega m3 Rijeka Drž. Priv. 3.542 900 279.000 20.000 2.800 700 0-8 0-8 4.900 3.800 8.700 Dalmacija Drž. Priv. 13.006 1,3.611 626.000 735.000 33-800 38.100 2-6 2-8 7 550 8.200 10.500 13.500 18.050 21.700 U Kako se može razabrati iz prednjeg pregleda, borove šume našeg Primorja zauzimaju površinu od 31.059 ha sa doduše neznatnom masom od 53.55 m3 po ha prosječno, prirastom od 2.43 m3/ha i etatom od 48.450 rrr. Međutim, intenzivno pošumljavanje od Oslobođenja ovamo, kako sadnjom tako i sjetvom, ograničenje paše reducirajući znatni broj koza, te prirodna regeneracija šuma alepskog bora (naročito gust podmladak pojavio se na površinama postradalim od požara za vrijeme prošlog rata duž cijele obale našeg južnog Primorja i otočja), napokon i privatna inicijativa, koja gleda danas šumu kao izvor bogatstva, povećavaju areale borovih šuma s dana u dan. Ta utješljiva pojava jasno se ocrtava na čitavom obalnom pojasu od Kotora do Trsta, a naj upadni je na potezu Podgo^-Makarska-Baška voda, valjda z razloga, što je šumarski referent KNO-a Makarska ostao permanetno za punih 15 godina na svom položaju, jedinstven slučaj u šumarskoj praksi Hrvatske posljednjih decenija! Razmatrajući razvoj iskorišćenja smole na području Šum. gospodarstva Viševice od 1947. vidimo, da se broj zarezanih bjelenica kretao: 1947. 11.820, 1948. 14.100, 1949. 17.300, 1950. 33.500 i u prošloj godini 40.082. U godini 1950. proizvedeno je sa 6 radilišta svega 23.969 kg smole ili 0.71 kg po bjelenici, uz prosječnu cijenu od 60 dinara kg. Radi slabog razumijevanja lokalnog radništva, nažalost, moralo se radilište u Senjskoj di"azi. gdje je smolareno preko 10.000 stabala, biti napušteno, jer su proizvodni troškovi po kg bili skoro 3 puta veći nego na drugom radilištu (Kremenjak). Obzirom na znatne površine borovih šuma u senjskom kotaru neophodno je potrebno iz uzgojnih i ekonomskih obzira, da se obnovi iskorišćenje borove smole u većim razmjerama, jer bi se time omogućila stalna zarada i onako dosta oskudnog žiteljstva. Proizvodnja smole prošle godine iznosila je 39.139 kg ili 0.976 kg po stablu sa 13 radilišta u vrijednosti od 7,2 milijuna dinara. šumsko gospodarstvo Dalmacija u Splitu povećalo je posljednjih godina znatno proizvodnju smole. U godini 1937. smolarenjem se započelo |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Proizvodnja smole i produktivnost rada u god. 195 2. na području Sum. gospodarstva ,,Viševica"-Istra-Rijeka Godišnj prihod Dnevni učinak Metoda Zarezano Izvršeno Radna smolarenja (kara) Sabrano Broj zarezivanja smolara jedinica bjelenica smole po zarezu po kari sabirača radnika Vrst bjelara kg grama kg kg drveta kom. komada slov.-njem. Kremenjak Crni bor 6.500 339.210 7.107 0.021 1-09 380 18 10 Sisol „ 6.000 308.508 7.000 0022 1-16 360 14 9 Brajkov vrh , 6.000 244.300 3.800 0-015 0 63 400 21 8 Sv. Jelena , 2.800 99.200 1.680 0-017 0-60 400 21 3 Komušćak . 2.500 104.200 2.400 0-023 096 400 21 2 Rebar ! 3.300 126.100 2.154 0017 0-65 380 19 4 Krasica . 3.000 155.950 2.604 0-017 0-86 400 18 3 Sv. Lucija . 3.982 184.382 3.925 0-021 0-98 380 19 5 Dletvobrdo , 3.000 119.070 3.156 0-026 1-05 320 24 4 Šiana » 1.000 49 932 1.572 0.031 1-50 380 26 2 Lužina moru » 800 49.540 1.361 0027 1-70 380 25 1 Gradina Alepski bor 900 33.732 1.373 0-037 1-50 230 18 3 Šišan » 300 17.028 1007 0059 330 200 22 1 Sveg t: 40.082 1,831.152 39.139 prosječno 0´976 55 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 32 <-- 32 --> PDF |
na površini od cea 500 ha na radilištima otoka Brača, Hvara i Korčule, te već u 1948. godini smolarilo na 27.513 stabala i 31.300 bjelenica, sa kojih je proizvedeno 62 kg smole po ha ili svega 30.720 kg, t. j . 1.11 kg po stablu sa troškom od 38 dinara po kg. Prošle godine preoizvedeno je na 20 radilišta sa 124.548 stabala i 129.502 bjelenica svega 154.978 kg smole, t. j . 1.26 kg po stablu odnosno 1.20 kg po bjelenici u vrijednosti od 32,212.710 dinara, znači, da se za posljednjih pet godina proizvodnja smole upeterostručila ! Međutim, da bi se moglo smolarenje ovim tempom i dalje razvijati neophodno je potrebno, da se istim korakom nastavi pošumljivanjem goleti, da se pređe na savremeniji, ekonomičniji način iskorišćavanja smole i da se sastave uređaj ne osnove borovih šuma određenih za smolarenje, da bi se osigurala potrajnost ove grane privrede. Najnoviji rezultati istraživanja o uticaju smolarenja na razvoj borovih sastojina i na kvalitet smolarenog drveta, dokazali su, da savremeno smolarenje ne samo što ne umanjuje vitalnost borovih stabala, nego dapače uvećava tehničku vrijednost smolarenih borova. Savremeno smolarenje, kad se prilagodi različitim staništima i oblicima sastojina pojedinih krajeva, omogućit će šumskom gospodarenju potpuno iskorišćenje četinjastih šuma time, što će ono u nekim sastojinama predstavljati glavno vrelo prihoda, u drugim odgovarati prihodima od sječe drveta, a samo u najvrednijim borovim sastojinama zauzimati sporednu ulogu u šumskom gospodarenju, u vidu nuzgrednih prihoda. Savremeno smolarenje (smolarenje stimulacijom) pruža osnov povoljnog doprinosa smole, omogućuje veću proizvodnost radne snage, osigurava bolji kvalitet proizvedene smole i smolarenog drveta za kasniju tehničku upotrebu i garantira uz potraj no gospodarenje i trajnu zaradu okolnog stanovništva. Upoređo sa razvojem smolarenja u našoj republici, trebalo je pro- vađati i naučna istraživanja naših vrsti borova. Poznato je, da se na svakom radilištu nađe stabala, koja daju neočekivano mnogo smole tokom sezone, druga opet daleko ispod prosjeka ili uopće ništa. Istina, da pri tom u izvjesnoj mjeri utječu prilike staništa i razvitka stabla, ali mnogi tvrde, da se radi i o naslijeđenim sposobnostima, te preporučuju, naročito nri osnivanju novih sastojina, sjemenje sakupljeno sa ovih stabala »dobrih muznica« ili sadnice proizvedene kalemljenjem grančica sa ovakvih stabala ili proizvedene vještačkim oprašivanjem odnosno ukrštavanjem naročito jedrih stabala. U Americi se u posljednje vrijeme prakticira zakorjenjivanje grančica skinutih sa krošnji stabala, koja daju vanredne količine smole, u staklenicima, da bi se njima zasnovale buduće sastojine, određene za smolarenje, naročitih fizioloških osebina. Radovi smolarenja na Institutu za šumska istraživanja u Zagrebu bili su iz neshvatljivih razloga obustavljeni; oni bi trebali bezodvlačno da se nastave u tijesnoj saradnji s ostalim republičkim institutima, koji su u mnogim pitanjima savremenog smolarenja postigli zamjerne rezultate. Nastojanja genetičara, da stvore biotipove savršenijih osobina u pogledu forme, vegetativne snage, otpornosti proti parasita i neprilika okoline, sposobnosti većeg doprinosa sirove smole, razmnažajući u posebnim rasadnicima »oplemenjene« sadnice kvalitetnih borova, omogućit će osnivanje i uzgoj borovih šuma, koje će u buduće proizvađati i više smole. 470 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Proizvodnja smole na području Šum. gospodarstva „Dalmacija" 1952 god. Red. br. Šumarija Radilište Vrst drveta Smolari se stabala P r i po količini kg h o d i po vrednosti dinara 1. Brač Blaca P. hal. 8 000 2. „ Fantovi doći P.nigra 22.000 30 000 37 078 7,581 510-— 3. Hvar Prapatna P. hal. 5.601 4. Jelsa „ 4.604 5. Vrbanj « 16.640 i 6. Sviračina „ 4 000 7. Hvar „ 2.400 8. Milna „ 1.500 9. Dubovica „ 1.400 10. Sv. Nedilja H 1.600 11. Jagodina „ 2.600 12. Ivandolac n 2.700 13. Pitovska plaža ,, 4.000 47.045 69.224 14,496.050-14 Korčula Pupnat P.hal. 12.640 15. „ Potirna » 3.000 16. „ Lastovo „ 5 000 20.640 30.273 6,323.530 — 17. Knin Surdup P. nigra 15.800 8.051 1,698.480— 18. Makarska Baško polje P. hal. 1.000 (Ogled no polje) 19. Sinj Borovača P. nigra 8.000 5.861 1,186.530-— 20. Zadar Kozinski gaj P. N i H. 2.063 4.491 926.580 — Sveukupno 124.548 154.978 32,212.710-— Znatan napredak na socijalnom i privrednom polju odrazio se i na šumarstvo time, što je nauka i tehnika proizvela razno efikasnije oruđe, brže i vrednije strojeve i nove radne metode. Međutim šumarstvo ne može da ide ukorak s ostalim privrednim granama, jer oskudijeva na priučenom radništvu i ne može da ga u kratkom roku izobrazi u dovoljnom broju. Obuka u stručnim školama ili sedmičnim kursevima, treba da osposobi savremene šumske radnike, da mogu samostalno obavljati sve šum 471 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ske radove počev od sadnje i sjetve, njege i uzgoja do sječe, izrade, izvoza drveta, i osobito smolarenja, kako bi se znali služiti svim dostignućima i pomoćnim sredstvima tehničkog napretka da bi postigli što bolji efekat rada. Ovo s razloga, što baš u smolarenju izdaci na radnu snagu iznose skoro polovicu svih troškova. Samo se u hodanju od stabla do stabla prigodom zarezivanja i sabiranja smole utroši 65% radnog vremena! U Georgiji, koja proizvodi 74.4% sveukupne sabrane smole u USA, raspoređeni su troškovi smolarenja ovako: Postavljanje lončića 4.3% Zarezivanje kara 18.9% Sabiranje smole H.70/0 Prevozni troškovi 13.3% 48.2% Nabava materijala 5.3% šum. taksa i zakupnina 15.5% Glavna uprava 13.3% Opći troškovi 17.7% 51.8% Svega 100% 100% Zarezuje se godišnje oko 45 miliona bielenica. Oko 7.500 poduzeća, koja se bave preradom smole, uposluju od 20—25.000 radnika. Godišnji prihod od smolarenja iznosio je 1948. g. 32 miliona dolara. Prema najnovijim podacima 0 proizvodnji smole u svijetu (Bez SSSR i satel. zemalja!) prerađeno je kolofona približno od 1947—1952. god. Država 1947 1048 1949 1950 1951 | 1952. g. u 1000 lbs 453 6 kg U.S.A. 1,035 232 1,090.014 1,048.154 1,078.652 1,083 888 942.046 Portugal 108.449 87 375 94899 94 798 147.691 69.022 Francuska 95.000 115.581 122.135 123.457 123.457 128.965 Španjolska 75.000 77.161 77.161 72.752 72.752 63.616 Meksiko 50.926 43.651 44.092 52 469 52.469 59.495 Grčka 14.815 14.792 105.627 153 403 153.403 206.104 Japan 1922 3.543 7.437 12.742 12.742 8.000 Kuba 100 100 100 100 100 100 Honduras 600 600 600 600 600 600 Švedska 5.728 5.512 6.614 6.000 Norveška 331 331 300 Bez U.S.A. 346 713 348.531 459.864 517.266 586.098 517.902 Sveukupno 1,382.044 1,438.545 1,506.018 1,595 918 1,672.985 1,459 948 odn. 1952: 662.332 tone kolofona. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
i Iz sabrane smole prerađeno je terpentinskog ulja: 1947 1948 1949 1950 1951 1952. g. Država u 1000 galona = 3 785 litara U. S. A. 32.045 32.987 33.242 34.633 34.856 28.334 Francuska 3.500 4.376 4.593 4.685 4.685 5 084 Portugal 3.783 3.033 3.191 3.062 5.122 2.373 Španjolska 3.000 3.062 3.062 2.755 2.410 2.671 Meksiko 1.715 1.470 1.286 1.653 1.600 506 Grčka 487 510 3.521 3.521 6.277 6.870 Japan 623 442 691 691 428 Švedska 2.911 2.755 2.755 3.000 Norveška 153 153 150 Bez U.S.A. 13.108 15.804 19.252 21.357 23.672 17.504 Sveukupno: 45.153 48.791 52.494 55.990 58.528 45.834 odn. 173.382 tona terp. ulja 1952. g. Moderna destilacija borove smole u Floridi |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Grafički prikazano prerada smole kretala se 1947—1952 ovako: svjetska proizvodnja kolofona u milionima lbs = (0.4536 kg) 2.000 1.5oo 4eoo 5ao 19V 48 49 50 51 52o. proizvodnja terpentinskog ulja u milionima galona = (3.785 lit T usA. ± ± 1917 48 19 50 51 5Z-9 Iz prednjeg se razabire stalni porast proizvodnje sve do godine 1951. uslijed velike potražnje povodom ratnih operacija u Koreji kao i nagli pad tokom prošle godine kako u proizvodnji kolofona tako i terpentinskog ulja. Prosječne godišnje cijene kolofonu i terpentinu na tržištu Savannah Georgija-USA bile su: kolofon svih gradacija terpentinovo ulje God. dolara za 100 Ibs = 45.36 kg centi po galonu 1946/47 7.43 96.7 1947/48 7.83 62.7 1948/49 7.39 42.8 1949/50 6 47 38.4 1950/51 6.31 55.1 1951/52 8.73 76 3 1952/53 7.62 53.7 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ponderirane prosječne cijene kolofona svih gradacija i terpentinskog ulja prikazane grafički izgledale su: Prosječne cijene kolofona svih gradacija: 9$ i 1 1 1 J. . 1^7 1 ti 1 «9 1 so 1SI 1 51 1955:9, Prosječne cijene terpentinskog ulja: (Savannah) SI *?53.9. W7 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I pored stalnog porasta proizvodnje od 1947. godine dalje, (kako je to bilo izloženo na strani 15) cijene su kolofonu od 1948, do 1951. god. bile u laganom padu, od 1951—1952. u porastu, da bi ove godine ponovo popustile; cijene terpentinskom ulju bile su od 1947. do 1950. u stalnom jakom padu, da bi se do 1952. donekle oporavile. Pošto ponuda posljednje vrijeme nadmašuje potražnju terpentina i kolofona s jedne strane, a proizvodnja u nekim evropej skini državama stalno raste s druge strane (Austrija, Francuska, SSSR, švedska, Portugal, a naročito Grčka) to se ne samo odrazu je u padu cijena na američkom tržištu, već još više u padu izvoza posljednje tri godine. Evo kako se kretao izvoz kolofona iz USA tog najvećeg proizvođača na svijetu: Kolofon iz sir. smole Ekstrahiran iz drva Godina Skupa u 1000 1 bs =» 453-6 kg 1947 190.299 165.391 355.690 1948 110.816 132.027 242.843 1949 141.359 164.201 305.560 1950 266 088 170 273 436 361 1951 192316 150.540 342.856 1952 72.050 113.392 185.442 Grafički prikazano eksport kolofona se razvijao: / / / / \ 1 \ . - t ..,^ jL0´ 1 1 J \ A \ > 1<)t\b 19^7 19^S ifhg i^S´o 1?51 1$S2.$. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Iz prednjeg se razabire opadanje izvoza kolofona iz USA za posijedne dvije godine. Time smo prikazali razvoj iskorišćavanja smole na području NR Hrvatske, Jugoslavije i u svijetu poslijednjih godina, s ove strane gvozdene zavjese. BIBLIOGRAFIJA: Anderson M. L.: Spased-Group Planting-Edinburg-Unasylva Nr. 2-1953. Baechler R. H.: Developing New Uses for Naval Stores. N. S. Review — 1952. David R.: L´influence exercee par l´acide sulfurique sur les tissus vivants du tronc du pin maritime — Bois et Resineux, 1622/1953. Grushow F. G.: Acid-Treated Turpentine Butts Yield Quality Saw Timber — The Southern Lumber Journal, Jacksonwille, Florida 1950. Mazek-Fiala K.: Moderne Harznutzung und Forstwirtschaft, Wien 1947. Neidhardt N.: Pokušaj teorijsko-financijskog razmatranja o smolarenju — Šum. List br. 4, 1930. Naval Sores Review 1953.: International Yearbook, New Orleans, 12-1953. Palazzo F. G.: Le trementine italiane, ricerche sperimentali eseguite in Istria, Firenze 1924. Petrović D.: Uređivanje smolarskih šuma — Šumarski List br .10, 1939. Rambo L.: Test Tube Pine Trees-Naval Stores Review — Jbn.-Sept. 1953. Šacki V.: Opiti o smolarenju u Poljskoj — Šum. List br. 6, 1928. Schopmever C. S.: The Characteristics of a Hihg-Gum-Yielding Tree.-Naval Storse Review No 12-1953. Šolaja B.: Fizičke i kemijske osebine.terpentinskog ulja borova Pinus nigra i P. silvestris. Glasnik šumarskog fakulteta Beograd 1951. Ugrenović A.: Smolarenje u šumama crnog bora — Smolarenje u Francuskoj — Šumarski List br. 2 i 3, 1928. Ugrenović A.: Šumsko-tehnička istraživanja o smolarenju crnog i bijelog bora — Glasnik za šum. pokuse Šumarskog fakulteta, Zagreb 1937. RE SUME: Die Harznutzung in V. R. Kroatien bzw. Jugoslavien und die Weltproduktion von Terpentin und Kolophonium. Nach einer ausfuhrlichen Darlegung der Entwicklung der Harznutzung in V. R. Kroatien nach dem zweitem Weltkriege, eines bis dorthin hierlands vollig unbekannten Industriezweiges-wird auf Grund von statistischen Daten iiber die Ausdehnung der Kieferwiilder, stockende Holzmasser, durchschnittlichen Zuwachs, Etat, meliorationsbediirftige Karstgebiete und durchgefiihrte Aufforstungen- die Moglichkeiten einer nachhaltigen Harznutzung in V. R. Kroatien erortet. Auf Grund ubersichtlichen Tabellen und Graphikone werden die Verhaltnisse der Bestande und Kulturen der Kiefer besonders des Seestrandkiefers (Pinus halepensis) fiir die kiinftige Harznutzung veranschaulicht. Die Harznutzung in Jugoslavien wie auch die Produktion von Terpentin und Kolophonium in den iibrigen Landern diesseits des eisernen Vorhanges werden fiir die letzten sechs Jahre verzeichnet. |