DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 10 <-- 10 --> PDF |
prorijeđuje, mogu se dobro podmladiti obe vrste, što uostalom ovisi također i o godinama sječe i fruktifikacije. Ali ako se sklop mnogo i naglo otvori, tada gotovo uvijek na području Fagetum abietetosum nastupa navala mladog bukovog naraštaja, pa makar jela prije urodila sjemenom a bukva se kasnije podmladila. Pod potpunijim vertikalnim do stepeničastim sklopom jele-bukve, gdje se izlučivanje stabala sječom razvija postepeno i obzirno, jela je biološki podjednako jaka bukvi. Zbog svega toga uzgojni radovi u prebornoj šumi jele-bukve zahtijevaju opsežno iskustvo i savjestan postupak. Ti radovi su za šumarskog stručnjaka vrlo interesantni i predstavljaju jednu od najboljih škola za uzgajanje šuma. Tko dobro apsolvira tu školu iako se snalazi u svima drugim radovima uzgoja visokih šuma. Zaključak Na temelju orijentacionih istraživanja u prašumama Ličke Plješivice u području zajednice Fagetum abietetosum može se za proces podmlađivanja jele i bukve zaključiti ovo: 1. Pomladak svake vrste drveća razvijen je uglavnom odijeljeno. Bukva se podrnlađuje pretežno u slojevima a jela u grupama. 2. Izmjena vrsta drveća na malim površinama redovna je pojava. Toj zakonitosti nešto više je podvrgnuta jela nego bukva. Bukva se razmjerno mnogo podrnlađuje i pod mješovitim i gotovo čistim sklopom bukve. 8. Podmlađivanje najbolje se razvija pod mješovitim sklopom. Može se pretpostaviti, da je takav sastav sastojina više potreban jeli nego bukvi. Iako su te činjenice više ili manje poznate, one ipak doprinose, da se ta spoznaja još više učvrsti. One ujedno pokazuju, na koji se način u nedovoljno podmlađenim prebornim šumama jele-bukve proces obnove jele može što bolje unaprijediti: 4. Za uspješno podmlađivanje jele u gospodarskim šumama potrebno je pomagati njen razvitak u grupama. 5. Budući da se jela većinom nalazi na prirodnom području njene najjače konkurentne vrste te je zato biološki i uzgojno slabija, treba u borbi između jele i bukve uvijek pomagati jelu. 6. Ako se pod prijašnjim indirektnim utjecajima gospodarskih faktora bukov mladi naraštaj mnogo razvija u prostranim slojevima, u svrhu povećanja učešća četinjača treba da su uzgojni zahvati u mladom naraštaju intenzivniji. 7. Najbolji način, da se jela u gospodarskim šumama može dovoljno i potrajno podmlađivati, jest: stvaranje i održavanje gušćeg mješovitog stepeničastog sklopa krošanja te mjestimične polagane i umjerene sječe u grupama. LITERATURA 1. Beck-Mannagetta : Die Vegetationsverhaitnisse der illyrischen Lander, Leipzig 1901. 2. Horva t I.: O vegetaciji Plješivice, Geogr. vestnik, Ljubljana 1925. 3. Kitaibel-Waldstein: Descriptiones et Icones plantarum rariorum Hungariae, II, Wien 1805. 4. Mileti ć Ž.: Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume, Šum. list 1930. 5. Pillichd y A.: Verfassung und Behandlung iiberalter Waldungen, Schweiz. Z. f. Forstwesen 1928. |