DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 10     <-- 10 -->        PDF

prorijeđuje, mogu se dobro podmladiti obe vrste, što uostalom ovisi također
i o godinama sječe i fruktifikacije. Ali ako se sklop mnogo i naglo
otvori, tada gotovo uvijek na području Fagetum abietetosum
nastupa navala mladog bukovog naraštaja, pa makar jela prije urodila
sjemenom a bukva se kasnije podmladila. Pod potpunijim vertikalnim do
stepeničastim sklopom jele-bukve, gdje se izlučivanje stabala sječom razvija
postepeno i obzirno, jela je biološki podjednako jaka bukvi.


Zbog svega toga uzgojni radovi u prebornoj šumi jele-bukve zahtijevaju
opsežno iskustvo i savjestan postupak. Ti radovi su za šumarskog
stručnjaka vrlo interesantni i predstavljaju jednu od najboljih škola za
uzgajanje šuma. Tko dobro apsolvira tu školu iako se snalazi u svima drugim
radovima uzgoja visokih šuma.


Zaključak


Na temelju orijentacionih istraživanja u prašumama Ličke Plješivice
u području zajednice Fagetum abietetosum može se za proces
podmlađivanja jele i bukve zaključiti ovo:


1. Pomladak svake vrste drveća razvijen je uglavnom odijeljeno.
Bukva se podrnlađuje pretežno u slojevima a jela u grupama.
2. Izmjena vrsta drveća na malim površinama redovna je pojava. Toj
zakonitosti nešto više je podvrgnuta jela nego bukva. Bukva se razmjerno
mnogo podrnlađuje i pod mješovitim i gotovo čistim sklopom bukve.
8. Podmlađivanje najbolje se razvija pod mješovitim sklopom. Može
se pretpostaviti, da je takav sastav sastojina više potreban jeli nego bukvi.
Iako su te činjenice više ili manje poznate, one ipak doprinose, da se
ta spoznaja još više učvrsti. One ujedno pokazuju, na koji se način u nedovoljno
podmlađenim prebornim šumama jele-bukve proces obnove jele
može što bolje unaprijediti:


4. Za uspješno podmlađivanje jele u gospodarskim šumama potrebno
je pomagati njen razvitak u grupama.
5. Budući da se jela većinom nalazi na prirodnom području njene najjače
konkurentne vrste te je zato biološki i uzgojno slabija, treba u borbi
između jele i bukve uvijek pomagati jelu.
6. Ako se pod prijašnjim indirektnim utjecajima gospodarskih faktora
bukov mladi naraštaj mnogo razvija u prostranim slojevima, u svrhu
povećanja učešća četinjača treba da su uzgojni zahvati u mladom naraštaju
intenzivniji.
7. Najbolji način, da se jela u gospodarskim šumama može dovoljno
i potrajno podmlađivati, jest: stvaranje i održavanje gušćeg mješovitog
stepeničastog sklopa krošanja te mjestimične polagane i umjerene sječe
u grupama.
LITERATURA


1. Beck-Mannagetta : Die Vegetationsverhaitnisse der illyrischen Lander,
Leipzig 1901.
2. Horva t I.: O vegetaciji Plješivice, Geogr. vestnik, Ljubljana 1925.
3. Kitaibel-Waldstein: Descriptiones et Icones plantarum rariorum Hungariae,
II, Wien 1805.
4. Mileti ć Ž.: Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume,
Šum. list 1930.
5. Pillichd y A.: Verfassung und Behandlung iiberalter Waldungen, Schweiz.
Z. f. Forstwesen 1928.