DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Knjiga je dobro opremljena, teoretski i praktički dobro obrađena te svakako znači vrijedan prilog stručnoj literaturi. R. B e n i ć CHEVALIER AUG.: DJELO NAVARRO DE ANDRADE-a U BRAZILIJI I PROBLEM KULTURE EUCALYPTUS-a I NJEGOVA UPOTREBA U TROPSKIM I SUBTROPSKIM ZEMLJAMA L´oeuvre de Navarro de Andrade au Bresil et le probleme de la culture des Eucalyptus et de leur utilisation dans les pays tropicaux et subtropicaux. (Revue internationale de Botanique appliquee et d´agriculture tropicale. 32, Nr. 351—352. Str. 83—84. 1952., Paris) Ima tomu nekoliko godina kako smo publicirali u ovoj Reviji (R. B., t. XI. N! o s V—XI. 1931), pregled o radovima izvanrednoga Brazilijanca Navarr o d e A n d r a d e-a, koji je posvetio velik dio svog života studiju Eucalyptus-a, njegovoj aklimatizaciji i rasprostranjivanju u Braziliji. Jedan od naših prijatelja, gospodin M e i 11 e r, pristao je da preuzme navedeni rad. Navarro de Andrade je umro 1942. Mi smo tada bili odvojeni od Brazilije. Jedan od naših prijatelja g. H o- nor e Menag e r, šumar, agronom i sadašnji plantator Eucalyptusa u stepama otišao je u srpnju 1947. u Argentinu i Braziliju radi proučavanja drveća koje sadrži tanina i radi uzgoja Eucalyptusa. U državi Soa Paulo pregledao je nasade Željezničarskog društva Rio-Claro. U toj državi ima oko 30 miliona stabala Eucalyptus-a, od čega odpada na Rio-Claro 6 miliona. Nasadi su u punoj eksploataciji, koja se povećava iz godine u godinu. Brazilija iz ovoga izvlači velike koristi. Navarr o d e Andra de je umro prije nekoliko godina, ali njegov nećak Armand o Navarr o Sam- pa i s je izvanredni nasljednik, koji u sebi ujedinjuje oduševljenje s naučnim i praktičnim smislom, što se i traži za izvršenje ovog zadatka. H. Menage r publicira jedno djelo o vrlo zanimljivim putovanjima, koje je poduzeo radi studija Eucalyptusa. U toj knjizi nalazimo pojedinosti o radu Navarr o de Andrad e obzirom na introdukciju i kulturu Eucalyptusa. Brazilijanski eukaliptolog je završio univerzitetske studije u Coimbre-u u Portugalu. 1922. godine putovao je u Alžir i posjetio dr. Trabut-a ; počeo se je interesirati za Eukalyptus. Potom je dugo putovao po Australiji i raznim otocima u Pacifiku radi podataka o skupocjenom drveću, te je njihov osjemenje prenosio u Braziliju. U 1939. god. veliki specijalista štampao je vrlo znamenito djelo »O E u c a1 y p t o«, u kojem su rezimirani svi njegovi radovi. Introducirao je u Braziliju oko 150 vrsta, od kojih je sačuvano oko 110. Glavni je cilj ovih introdukcija bio, da se Brazilija osigura s drvećem brzog rasta na ogromnim siromašnim i nekultiviranim područjima. Željezničkim je društvima pribavio drvo za loženje lokomotive, za željezničke pragove i građevni materijal. Navarr o d e Andrad e je potom nastojao osigurati Braziliju s taninom, kojega je manjkalo. Eucalyptu s astri gans i E. occidentalis oranensis su dali rezultate koji se mogu uporediti s Acacia mollissima. Druge su vrste izvanredne za krovnu građu, rezbarstvo, a dapače i za umjetno stolarstvo. Odabrane su vrste E. s a 1 i g n a, E. kirtoniana, E. alba, E. citriodora, E. rostrata, E. tereticornis. Od ovih vrsta neke su vanredne za dobivanje celuloze i papira i imaju brzi rast. Jedna od takovih je trinaestgodišnja E. tereticornis , koja sadrži blizu 50% celuloze, a druga petnaestgodišnja E. salign a do 54.75%. Razne vrste: E. acmenoides, E. globulus, E. gracilipes sadrže mirisava ulja, koja se iskorišćavaju u farmaciji ili parfimeriji. Druge opet vrste posjećuju mnogo pčele za vrijeme cvatnje. Uzgojeni su varijeteti i elitni hibridi. Više sorata je očuvano metodom kalemljenja. Mnogobrojne vrste se upotrebljavaju u Braziliji za proizvodnju sanduka..i buradi i za proizvodnju masonit a (aglomerati vlakanaca u okvirima za tanke pregrade). Menager , koji je već introducirao stotinjak vrsta Eucalyptusa u Maroko, proši |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ruje iz godine u godinu svoje plantacije na tom području. On je radio i u deparementima stepa. Osim Eucalyptus-a, uveo je na svoju domenu Sidi-Yyia-du-Rharb mnogobrojne druge korisne australske vrste drveća i grmlja. Neke su od ovih biljaka nove u Sjevernoj Africi, pa možemo već sada vidjeti na licu mjesta, da su perspektivne. Naskoro možemo računati na štampanje u R. B. A. notice gospode Menager a Metro a o iskorišćavanju marokanskih Eucalyptus-a i drugih vrsta biljaka obzirom na borbu protiv obezšumljavanja i erozije u mediteranskim područjima i upotrebu njihovog drveta u savremenim radovima. Dr. ing. J. Kovačević NOVČANA POMOĆ ŠUMARSKOM DRUŠTVU U broju 4—5/53 »Šumarskog lista« objavili smo prvu grupu Šumskih gospodarstava, Šumarija, Drvno-industrijskih poduzeća, koja su se odazvala pozivu Šumarskog društva sa novčanom pripomoći. - Naknadno su se ovom pozivu odazvali: Šumarije-Delnice, Pakrac, Senj, Sokolovac, Lipovac, Dugo Selo, Rijeka, Nova Raca, Hrvatska Dubica, SI. Brod, Novska Kamensko, Vrgnmost, D. Stubica, D. Miholjac, Vojnić, Đurđevac, Ludbreg, Ličko Lešće, Novi Vinodol, Oriovac, Koska, Lev. Varoš, Krašić, Topusko, Našice i M. Lošinj i Drvno-industrijsko poduzeće: Belišće i Nova Gradiška. Zahvaljujući ovim putem svim navedenim na ukazanoj novčanoj pomoći, Šumarsko društvo NRH vjeruje, da se ni ostala Šumska gospodarstva, Šumarije i Drvnoindustrijska poduzeća neće oglušiti pozivu i da će novčano pomoći svoje stručno udruženje. Dvostruko daje tko brzo daje! ŠUMSKO GOSPODARSTVO »SPAČVA«, VINKOVCI traži dva iskusna šumarska inženjera i to: » 1. Jednog za referenta u odjelu za uzgoj, njegu i sječu šume u Gospodarstvu — uslov: najmanje 10 godina prakse sa položenim stručnim ispitom. 2. Jednog za upravitelja Šumarije u Gunji (udaljeno od Brčkog 1 km) — uslov: 5 godina prakse sa položenim stručnim ispitom. Plaća po Osnovnoj uredbi do 31. XII. 1953. g., a poslije po Tarifnom pravilniku. Nastup dužnosti odmah! Šumsko gospodarstvo »Spačva« Vinkovci GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon 36-473. — Godišnja pretplata: Din 400, za studente šumarstva i učenike srednjih škola Din 100. — Pojedini broj Din 35. — Račun kod Narodne banke u Zagrebu br. 401-T-236. — Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 70 <-- 70 --> PDF |
»LUGARSKI PRIRUČNIK« Izašao je iz štampe i razašilje se pretplatnicima. Kako je naklada samo 5.000 primjeraka,. preporuča se zainteresiranim da ga što prije nabave kod ovog društva. Cijena 500 din. kom. Novac slati na tekući račun: 401-T-236. Šumarsko društvo NRH Zagreb, Mažuranićev trg br. 11 »LOVAČKI PRIRUČNIK« predan je u štampu. Vrijeme izlaženja i cijena bit će naknadno objavljeni u „Šum. listu". Šumarsko društvo NRH |