DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 65     <-- 65 -->        PDF

DOMAĆE STRUČNE KNJIGE


Dr. ing. J. Kovačević — ing. M. Danon: ŽELUČANI SADRŽAJ PTICA


U ornitološkom časopisu »L A R U S« IV—V. 1952. koji je izašao iz štampe
u mjesecu srpnju ove godine nalazi se ovaj interesantni prikaz, koji imade naročitu
važnost kao prilog za određivanje korisnih odnosno štetnih vrsta ptica u poljoprivredi
i šumarstvu. Obrađen je materijal, koji je sakupljan preko bivše Ornitološke centrale
u Zagrebu, odnosno Zavoda za primjenjenu zoologiju i sada Ornitološkog zavoda
u Zagrebu. Ukupno je ispitan sadržaj želuca 525 ptica iz 24 raznih porodica, a koje
su sakupljane u razdoblju od 1903—1950. god. i to pretežno iz Hrvatske sa kontinentalnog
klimatskog područja, a samo djelimično iz Slovenije i Hercegovine. Botanički
dio kod ovog ispitivanja obradio je dr. ing. Josip Kovačević agrobotaničar, dok insekte
obradio je entomolog ing. M. Danon, stručnjak Zavoda za zaštitu bilja. Sadržaj želuca
ptica svrstan je kod svake vrste u tri skupine, dok za svaku vrstu ptica ukoliko su
postojali podaci označen je lokalitet, datum i spol. Ovo ispitivanje zahtijevalo je dugotrajan
strpljiv rad, a dobiveni rezultati pružaju važne podatke, koji će interesirati
kako stručnjake, tako i praktičare u šumarstvu i poljoprivredi.


Ing. V. špehar


STRANA STRUČNA ŠTAMPA


G. GIORDANO, LA MODERNA TECNICA DELLE CONSTRUZIONI IN LEGNO
(Moderna
tehnika drvenih gradnji); Izdanje H. Hoepli, Milano 1952, str. 518; prilog
atlas na 66 strana; cijena 3.500 Lira.


Prvo izdanje ove knjige pojavilo se 1946., a 1952. izašlo je i drugo prerađeno
i dopunjeno izdanje. Pisac knjige je poznati šumarski stručnjak i naučni radnik prof,
dr. ing. Guglielmo Giordano, profesor tehnologije drveta i iskorišćivanja šuma na
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu sveučilišta u Firenzi. Knjiga je namijenjena
evima onima, koji upotrebljavaju drvo u konstrukcijama. Opremljena je sa 342 ilustracije,
66 numeričkih tabela, 41 praktičnim primjerom, a u priloženom atlasu nalazimo
60 grafičkih tabela te 28 tabela nacrta konstruktivnih dijelova.


U općem dijelu pisac je u kratko obrazložio stručne termine iz tehnologije drveta
te svojstva i griješke drveta.


U I. poglavlju — Mehaničke karakteristike drveta, opširno su obrađena fizička.
i mehanička svojstva drveta i načini obračunavanja pojedinih naprezanja kao i dozvoljena
naprezanja za pojedine talijanske domaće vrste drveta. Obzirom na kakvoću
drveta te njegovu upotrebljivost u građevinarstvu, sve su vrste drveta razvrstane
u 4 razreda kakvoće. To su:


la razred kakvoće. Drvo apsolutno zdravo bez promjene u boji te bez
bušotina ili oštećenja od insekata ili gljiva. Nisu dozvoljene smolne vrećice ni raspukline
uzrokovane tenzijskim i kompresijskim drvetom, a ni okružljivost i bilo kakve
druge povrede. Maksimalna usukanost prema uzdužnoj osovini može iznositi do 1/15.
Dozvoljene su zdrave srasle kvrge sa najvećim promjerom do 1/3 najmanje dimenzije
presjeka, ali njihov promjer ni u jednom slučaju ne smije prijeći preko 5 cm.
Obzirom na učestalost kvrga broj kvrga nije određen, ali na najkvrgavijoj zoni na.
15 cm dužine, zbroj promjera sviju zdravih sraslih kvrga ne smije prijeći 2/5 veličine
presjeka.


2a razre d kakvoće : Drvo zdravo bez bušotina i oštećenja od insekata ili
gljiva. Toleriraju se neznatne promjene u boji. Nisu dozvoljene: raspukline radi ten


43S




ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 66     <-- 66 -->        PDF

xijskog ili kompresijskog drva, kružljivost i druge povrede. Debljina smolnih vrećica
ne smije prijeći 3 mm. Najveća devijacija vlakanaca obzirom na uzdužnu osovinu
komada ne smije preći 1/8. Toleriraju se također zdrave srasle kvrge, kojih promjer
ne smije prijeći 1/3 minimalne dimenzije presjeka, a ni u jednom slučaju ne može
biti iznad 7 cm. Zbroj promjera zdravih sraslih kvrga na dužini od 15 cm najkvrgavije
zone, ne smije prijeći 2/3 veličine presjeka. Dozvoljavaju se male raspukline na
krajevima komada i, u slučaju piljenja na živ rub, lisičavost, koja ne prelazi 1/20
dimenzije na koju se odnosi.


3a razred kakvoće. Drvo zdravo bez bušotina i oštećenja od insekata i
gljiva. Tolerira se promjena boje. Nije dozvoljena kružljivost i druge veće griješke.
Dozvoljava se: najveća usukanost žice, koja ne prelazi 1/5 obzirom na uzdužnu osovinu
komada. Dozvoljene su zdrave kvrge, koje su srasle bar sa 2/3 dužine. Njihov
promjer ne smije biti veći od 1/2 najmanje dimenzije presjeka, a zbroj promjera ovakovih
kvrga na dužini od 15 cm na najkvrgavijem mjestu komada ne smije priječi
3/4 veličine presjeka. Dozvoljene su također raspukline na krajevima te kod piljenih
komada lisičavost ako ne prelazi 1/10 dimenzije na kojoj se nalazi.


4a razred kakvoće. (Ovakovo drvo ne smije se upotrebiti za trajne
gradnje). Dozvoljavaju se oštećenja, griješke, povrede i lisičavost, koja ne prelazi
granice za 3a razred kakvoće.


Osim ovih općih propisa za kakvoću za pojedine vrste postoje i specijalni, koje
radi interesantnosti također donosimo:


Kakvoća pojedinih vrsta drveta


Vrst a la razred kakvoće 2a razred kakvoće 3a razred kakvoće
Smrča, jela, ariš,
bor
Najmanje 5 godova
na 1 cm. Oodovi ne
smiju biti širi od
2 mm
Naimanje 3 goda na
1 cm. Pojedini god
ne širi od 3,3 mm
Manji broi god>va
od 3 na I cm. Širina
pojedinih godova
može preći 3,3 mm
Hrast, bukva,
jasen, bagrem
Najviše 1,4 goda na
1 cm. Pojedini god
ne smije biti uži od
7 mm
Najviše 2,5 goda na
1 cm. Pojedini god
ne smije biti uži od
4 mm
Više od 2 5 goda na
1 cm. Širina pojedinih
godova ispod
4 mm
Topola, kesten
joha
Najviše \,i goda na
1 cm. Pojedini god
ne smije biti uži od
8 mm
Najviše 3 goda na
1 cm. Pojedini god
ne smiie biti uži od
3,3 mm
Više ol 3 goda na
1 cm Širina pojedinih
godova ispod
33 mm


Obzirom na pojedine vrste i kakvoće drveta dozvoljena naprezanja drveta kod
vlage 12—15% iznose:


Podaci tabele odnose se na drvo pod normalnim uslovima. U slučaju da se uslovi
izmijenjeni, autor u knjizi donosi koeficijente za redukciju dozvoljenih naprezanja.
U II. poglavlju raspravlja se o obračunavanju konstruktivnih elemenata iz
drveta. Obračuni su ilustrirani sa brojnim primjerima.


III. poglavlje prikazuje vezove drvnih konstrukcija. Ovdje su uz ostalo prikazani
čavlani i lijepljeni nosači.
IV. poglavlje prikazuje prednosti i mane upotrebe drveta u građevinarstvu te
štetnike, koji napadaju drvo i borbu protiv njih.
V. poglavlje obrađuje šperovano, prešano, lamelirano, impregnirano, metalizirano
drvo te ploče vlaknatice i ploče djeljke i njihovu upotrebu u građevinarstvu.
U VI. poglavlju obrađeni su glavni građevinski objekti iz drveta: stropovi, krovišta,
industrijske dvorane, tribine, krovišta trijemova, skele, svodovi i oplate za
beton, antene, tornjevi, stupište za dalekovode, mostovi, drvene kuće, rezervoari i
cijevi, drvene pregrade te armature za rovove i tunele.


436




ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 67     <-- 67 -->        PDF

\


Dozvoljena naprezanja glavnih talijanskih vrsta drveta (kod vlage 12—15%)


Pritisak


Vrst a drvet a Razred
kakvoće
uzduž
vlakanaca
okomito
na
vlakanca
Savijanje
Potezanje
Smicanje
Smrča
la
2a
3a
100
80
60
20
20
20
110
90
70
110
90
60
10
9
8
Jela
la
2a
3a
110
90
70
20
20
20
115
100
75
110
90
60
10
9
8
Ariš
la
2a
3a
120
100
75
25
22
20
130
110
85
120
95
70
11
109
Bor bijeli, bor crni,
primorski bor
la
2a
3a
110
90
70
20
20
20


120
100
80
110
90
60
10
9
8
Alepski bor
la
2a
3a
120
100
75
25
22
20
130
110
85
120
95
70
11
10
9
Kesten, jasen, brijest
la
2a
3a
110
90
70
20
20
20
120
100
80
110
90
60
8
7
6
Joha
la
2a
3a
100
80
60
15
15
15
110
90
70
100
80
50
6
5
4
Topola
la
2a
3a
100
80
60
15
15
15
105
85
65
90
70
45
6
5
4 -
Hrast, bukva
la
2a
3a
120
100
75
30
25
22
130
110
85
120
100
70
12
10
9
Bagrem
la
2a
3a
120
100
75
30
25
22
135
115
90
130
110
70
12
10
9


U VII. poglavlju pisac je prikazao pojedine vrste drveća sa karakteristikama
drveta i mogućnošću upotrebe u građevinarstvu.


U VIII. poglavlju prikazane su metode za ispitivanje tehničkih svojstava drveta
i to metoda po Monnin-u i metoda, koju je preporučila Konferencija za drvo održana
u Geneve-i mjeseca rujna 1949.


Na kraju su dodani trgovački termini za pojedine drvne sortimente na talijanskom
jeziku te najčešći francuski, engleski i njemački termini.