DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 6 <-- 6 --> PDF |
i = (1-n^)xlX100 i = (1 — 07441) x|xi00 = 8-5% Crnatko v propis, da se u srednjodobnim posavskim šumama ima proredom sjeći oko 30 m3 drvne mase po hektaru uz desetgodišnji turnus, u skladu je s Wimmenauerovom prirasno-prihodnom tablicom za hrastov I. stojbinski bonitet. To se vidi iz slike br. 1. Na toj slici debela linija, koja izlazi iz ishodišta koordinatnog sistema, označava krivulju drvne mase na panju i ima oblik slova »S« do one dobi, u kojoj počinje oplodna sječa, šrafirani trokuti iznad te linije označavaju onaj dio prirasta drvne mase, koji je proredama posječen. Drugi dio prirasta, koji se gomila na drvnoj masi na panju, prikazan je bijelim trokutima ispod krivulje »S«. Na pr. drvna masa na panju pedesetgodišnje sastojine iznosi 280 m3/ha. U toku 10 godina ta je masa prirasla za 98 m:i. Od tog prirasta proredom je posječena oko jedna trećina, ili 31 nrVha tako, da je drvna masa na panju u 60. godini dosegnula iznos od 347 m´Vha. Prema tome vidimo, da Crnatko v propis ima svoj raison d´etre u nekim slučajevima. Na temelju formule (2b) jasno je, da taj propis vrijedi za one srednjodobne sastojine posavskih šuma, koje su dobro obrasle i kojima prosječni godišnji prirast iznosi 3% od drvne m as e. Naravno, da pored toga moraju postojati biološki preduvjeti, da bi proreda od 30 m´Vha uspješno djelovala na daljnji razvoj sastojine. No kako danas većina srednjodobnih sastojina u Posavini nije potpuno obrasla, kako njihov prirast nije uvijek 3%, te kako sastav šuma nije vazda tako povoljan, da bi dozvoljavao odjednom posjeći 30 m3 drvne mase po hektaru, preporučamo, da se u svakom konkretnom slučaju intenzitet prorjeđivanja izračuna po formuli (2b). Radi boljeg objašnjenja taj ćemo obračun demonstrirati na dva konkretna primjera iz fakultetske šumarije Lipovljani . Kao prvi primjer navodimo pedesetgodišnju sastojinu hrasta lužnjaka u odsjeku 100/b. Tu smo sastojinu prikazali na fotografiji br. 1 ispod koje su navedeni najvažniji ekološki i taksacijski elementi. Prirast drvne mase od 4% odredili smo u toj sastojini pomoću Presslerov a svrdla4. Uzmemo li, da je turnus proreda 10 godina, onda po formuli (2b) dobivamo intenzitet prorjeđivanja od 11%. Budući da u navedenoj sastojini drvna masa iznosi 260 m:i po hektaru, mogli bismo na temelju izračunatog intenziteta prorjeđivanja posjeći oko 28 nrVha s time, da ćemo se proredom vratiti na isto mjesto nakon deset godina. 4 Postotak prirasta (p) smo obračunali na temelju 35 izvrtaka sa 35 stabala različitih dimenzija i različitih položaja u sastojini po formuli: 1 1000 P" - Td X d~=S5 U toj formuli (d) označava prsni promjer stabla,"a (Td) je prosječni broj godova na izvrcima duljine od 2,5 cm. Izvod te formule opisali smo u studiji »Uređajne tablice«, šumarski list br. 4 i 5 od 1953. Kao obrazloženje za upotrebu te formule navodimo to, što se na hrastove šume u Lipovljanima mogu primijeniti Alganov e |