DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
granama bili su redovno potpuno ili delimično" žuti i suhi, kao da su ofureni vrelom vodom. Usled masovnog brsta, manji primerci planike potpuno su ogoleli ali su bili još u sirovom stanju. Promatranjem je nadalje ustanovljeno da su mnoge vršnje grane planikinih grmova, a ponegde i čitave gornje polovine krošanja, bile potpuno suhe još odranije. Kako je zaraza primećena u jačoj meri na čitavom otoku, to je sušenje tih delova krošanja nastupilo verovatno usled više puta ponovljenog brsta istih grana. U vezi toga očigledno je da borov prelac nanosi ozbiljne štete ovoj makijskoj vrsti što nije slučaj i sa borom. Srazmerno jači napad borovog prelca na planiku je dokaz da njen list predstavlja privlačniju hranu za gusenice nego borove četine. To potvrđuje relativno veći broj gusenica i zapredaka na grmovima planike u blizini borovih sastojina. No osim toga, bor se odupire napadu prelca još i velikom masom svojih tvrđih četina. Pri tome mu često pogoduje vetar koji prenosi gusenice sa borovih stabala na makiju, čime se pojačava brst planikinog lišća. Obzirom da dosada nije primećen napad gusenica borovog prelca i na druge makijske vrste, to izgleda, da mu list od planike najbolje odgovara. Prema mnogim mišljenjima, razvoju borovog prelca pogoduje toplo i sušno vreme. Kako su nekoliko zadnjih godina (naročito 1950. i 1952.) bile u tom pogledu veoma povoljne, to se i borov prelac masovnije pojavljuje i širi te pri tome napada osim bora i druge vrste. Otuda je neophodno kod sakupljanja i spaljivanja zapredaka čistiti ne samo zaražena borova stabla, kako se to dosada redovno činilo, već i ostale napadnute vrste (planiku). Resume La processionaire de pin (Cnethocampa pitycampa) est un insect nuisible en premiere ligne pour les divers pins (P. nigra, P. silvestris, P. pinaster, P. halepensis etc.). Les degats sont frequents mais avec 1´ importance secondaire. Dans ce travail 1´ auteur decrit, comme un cas tres exceptionnel, l´apparition de la processionaire de pin en masse sur 1´ arbousier (Arbutu s unedo) , element de maquis a 1´ ile de Šćedro (Torcola). Les degats causes par les chenilles sont de plus grande importance, provoquant mesne quelquefois le dessechement partiel ou total de cet essence. DRUŠTVENE VIJESTI REZULTAT DISKUSIJE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH O NACRTU UREDBE O UPRAVLJANJU ŠUMAMA U OPĆENARODNOJ IMOVINI U drugoj zbirci Nacrta uredaba o privrednom sistemu FNRJ Centralna komisija za razradu privrednog sistema dala je na javnu diskusiju i nacrt Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini. Ovaj nacrt je raspravljen u Šumarskim klubovima na terenu, a onda na Plenarnom sastanku Šumarskog društva NRH u Zagrebu, uz učestvovanje delegata Šumarskih klubova. Na ovom sastanku su doneseni slijedeći zaključci: 1. Predloženi nacrt Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini osigurava snažan napredak i označava korak naprijed u sređenju ove privredne grane, jer se nacrtom Uredbe predviđaju takovi odnosi u šumskoj proizvodnji, takova organizaciona struktura i takovo međusobno djelovanje ekonomskih zakona, koji u današnjim uslovima osiguravaju maksimalni razvitak šumarstva, koje je važna grana u narodnoj privredi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2. Šumarsko društvo NR Hrvatske pozdravlja pomenuti nacrt Uredbe i radi toga što ta Uredba predviđa takovu organizaciju šumarske službe, koja znači likvidaciju svih daljnjih mogućih reorganizacija kakvih je bilo od oslobođenja na ovamo, a koje su šumarstvu kao privrednoj grani, koja je naročito karakterizirana dugim procesom proizvodnje, nanijele neprocjenjive štete. I sadašnje nesređeno stanje posljedica je takovih i čestih reorganizacija u šumarskoj službi. 3. Temeljni principi nacrta pomenute Uredbe naučno su dokazani i u praksi provjereni kao pravilni, te su dali vanredne rezultate u naprednom šumarstvu vanjskog svijeta, u kojem se organizacija šumarstva smatra posebnom naučnom disciplinom. Međutim, do danas kod nas provedene reorganizacije vršene su često na potpuno suprotnim principima te naučne discipline, — a isto tako i bez mogućnosti sudjelovanja stručnih Šumarskih društava. 4. Nažalost predloženi nacrt ove Uredbe rješava tek -jedan dio obimne problematike o organizaciji šumarstva, uslijed čega je bila donekle otežana i diskusija po nekim pitanjima, pa Šumarsko društvo NR Hrvatske apelira da se čim prije pristupi daljnjem rješavanju organizacionih pitanja šumarstva (privatne šume, zaštitna služba, uređajna služba i t. d.). Na sam nacrt u cjelini dane su slijedeće OPĆE PRIMJEDBE 1. Naročito pozdravljamo osnovni princip nacrta- Uredbe da šumska gospodarstva budu organizirana po ekonomsko-geografskim i biološkim cjelinama tako zvanim šumsko-privrednim oblastima, koje čine veliku gospodarsku jedinicu. Unutar takove jedinice jedino je moguće gospodarenje u cilju izravnanja etata i osiguranja prihoda, naročito obzirom na snabdjevanje većih industrijskih pogona sirovinama. 2. Spajanje uzgoja šuma s iskorišćavanjem pokazuje se kao nužna potreba, jer na području NR Hrvatske nema više većih industrijskih sječina, na kojima bi bilo rentabilno imati posebne organizacije. Radi podmirenja potreba na drvetu i etatnih mogućnosti šuma pokazuje se potreba preći od sastojinskog na stablimično gospodarenje. Svaka sječa šuma ujedno je i uzgojna mjera i po Zakonu o šumama FNRJ dozvoljene su samo uzgojne sječe. Unifikacijom ovih poslova omogućava se formiranje kadra stalnih šumskih radnika i njihovo stručno uzdizanje bez kojega nema unapređenja šumske proizvodnje. 3. Šumskom gospodarstvu organiziranom kao poduzeću osigurava se mogućnost bržeg i samoinicijativnijeg razvitka. Šumarstvo kao privredna grana nalazi se na relativno niskom stepenu razvoja, pa se ne smije dozvoliti djelovanje bilo kakovih mjera, koje bi administrativnim putem otežavale njegove razvitak. Pri tome ne treba izdvajati gospodarstva koja se bave isključivo pošumljavanjem i melioracijama, jer je odnos države prema svim gospodarstvima u suštini isti, bez obzira da li su ona privredne ustanove ili poduzeće. Zato Šumarsko društvo NR Hrvatske smatra da sva gospodarstva treba organizirati kao privredna poduzeća. 4. U pogledu zastupljenosti radnih kolektiva koji upravljaju Šumskim gospodarstvima preko svojih biranih predstavnika, smatramo da je nesporno pravo i radnih kolektiva samih ureda Šumskih gospodarstava, da jednako kao i radni kolektivi sekcija i specijaliziranih pogona biraju u radnički savjet Šumskog gospodarstva svoj e predstavnike. Ta mogućnost izostala je u propisima nacrta (član 10. i 16.). 5. U pogledu stručnih kvalifikacija rukovodećeg osoblja u šumarskoj službi (direktor Šumskog gospodarstva, upravitelj sekcije šumarski inspektori) smatramo da u propisima Uredbe treba odrediti da to budu šumarski inženjeri sa stručnim ispitom i odgovarajućim stazom u šumarskoj praksi. Time bi osigurali stručn o rukovođenje i nadzor u šumskom gospodarenju koje predstavlja obzirom na objekat (šuma) komplicirani kompleks međusobnih bioloških utjecaja i tehničkih problema u šumarskoj struci. Na pojedine članove nacrta stavljene su posebne primjedbe. Uredništvo »Šumarskog lista« donosi tekst nacrta predložen po Centralnoj komisiji sa posebnim primjedbama Šumarskog društva na slijedeći način: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
oni članovi koje Plenum Šumarskog društva usvaja u cijelosti štampaju se preko cijele stranice; oni članovi na koje su stavljene posebne primjedbe štampaju se uporedno, na lijevoj polovici stranice puni tekst po prijedlogu Centralne komisije, a na desnoj polovici tekst po prijedlogu Plenuma Šumarskog društva. Iz tih uporednih tekstova je vidljivo što prema prijedlogu Šumarskog društva treba brisati, dok se nadopune štampaju špacionirano. Ujedno se uz predložene izmjene nekojih članova nacrta donose potrebna objašnjenja. NACRT UREDBE O UPRAVLJANJU ŠUMUMAMA U OPĆENARODNOJ IMOVINI Osnovne odredbe Član 1. Sume i šumska zemljišta u općenarodnoj imovini nalaze se pod upravljanjem šumskih gazdinstava i šumskih sekcija (šumarija i si.). Manjim izoliranim šumama u općenarodnoj imovini mogu upravljati druge privredne organizacije (poljoprivredna dobra zadruge i dr.) i komunalne zajednice (općine, sela, zaseoci). Šume i šumska zemljišta u općenarodnoj imovini nalaze se pod upravljanjem šumskih gazdinstava i šumskih sekcija (šumarija i si.). Clan 2. Šume i šumska zemljišta u većim kompleksima republičko izvršno vijeće dodjeljuje na upravljanje šumskih gazdinstvima. Manje izolirane šume dodjeljuje na upravljanje narodni odbor sreza (grada) u skladu sa općim interesima i lokalnim potrebama. Šume i šumska zemljišta republičko izvršno vijeće dodjeljuje na upravljanje šumskim gospodarstvima. Manje izolirane šume i šumska zemljišta u općenarodnoj imovini koja neće služiti šumskoj privredi, može Izvršno vijeće NRH dodijeliti na upravljanje komunalnim zajednicama. Objašnjenje: Smatramo da se sa svim šumama općenarodne imovine treba jedinstveno gospodariti. Ovo se´ najbolje postiže jedinstvenom upravom koja osigurava i stručnost u radu. Tim se ujedno izbjegava i dvostruki kolosjek u snabdjevanju drvetom. Iskustva su pokazala da je provedena unifikacija uprave i stručnog gospodarenja (lokalne i republ. šume) tokom 1951. g. bila korak naprijed obzirom na unapređenje šumarstva, dok bi ostavljanje propisa o dodjeljivanju izoliranih šumskih kompleksa ostalim organizacijama značilo ponovno vraćanje na staro. — U pojedinim krajevima NR Hrvatske manji izolirani šumski kompleksi čine velik broj i prema tome veliku površinu (na pr. Hrvatsko Zagorje) šuma općenarodne imovine tako da se pokazuje opravdanom bojazan da bi se dodjeljivanjem takovih površina odvojili veliki šumski kompleksi. — Naša nova stilizacija stava 2 čl. 2. odnosi se na nacionalne parkove, parkovne šume i turističke šumske objekte i t. d., koje šume nemaju privredni karakter. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Član 3. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem obuhvata podizanje, gajenje, uređenje i zaštitu šuma; iskorišćavanje i raspolaganje glavnim i sporednim šumskim proizvodima; uređenje bujica na šumskim zemljištima i podizanje i iskorišćavanje lova. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem obuhvaća podizanje, gajenje, uređenje i zaštitu šuma; iskorišćavanje, pre rad u i raspolaganje glavnim i sporednim šumskim proizvodima; uređenje bu^ jica na šumskim zemljištima i podizanje i iskorišćavanje lova. Objašnjenje: to je u vezi čl. 7 stav 3. jer tamo postoji mogućnost osnivanjapilana kao specijaliziranih pogona. Član 4. Šumska gazdinstva, šumske sekcije, Šumska gospodarstva i šumske sekcije druge privredne organizacije i komunalne upravljaju šumama i šumskim zemljištem zajednice upravljaju šumama i šumskim u okviru dugoročnih planova sječe i obnozemljištem u okviru dugoročnih planova ve šuma i dužni su da dodjeljene šume i sječe i obnove šuma i dužni su da dodje-šumska zemljišta racionalno koriste. ljene šume i šumska zemljišta racionalno koriste pažnjom dobrog domaćina. Član 5. Šumska gazdinstva, šumske sekcije i druge privredne organizacije i komunalne zajednice ne mogu otuđivati šume i šumsko zemljište niti ih pretvoriti u drugu vrstu kulture. Šumska gospodarstva, šumske sekcije i druge nrivredne organizacije i komunalne zajednice ne mogu otuđivati šume i šumsko zemljište niti ih pretvoriti u drugu vrstu kulture bez dozvole nadležnog državnog organa. Član 6. Šumska gazdinstva organiziraju se i posluju po propisima koji važe za privredna poduzeća. Šumsko gazdinstvo osniva se za upravljanje šumama i šumskim zemljištem koja čine jednu ekonomsko-geografsku cjelinu sa jedinstvenim gravitacionim područjem i sistemom komunikacija. Šumska gazdinstva, kojima su date na upravljanje pretežno mlade i iscrpljene šume kao i šumska gazdinstva sa velikim površinama za pošumljavanje i melioraciju, mogu biti organizovana i kao privredne ustanove sa samostalnim finansiranjem. Šumska gospodarstva organiziraju se i posluju po propisima koji važe za privredna poduzeća. Šumsko gospodarstvo osniva se za upravljanje šumama i šumskim zemljištem koja čine jednu ekonomsko-geografsku i biljno-sociološku cjelinu sa jedinstvenim gravitacionim područjem i sistemom komunikacija. Objašnjenje: posljednji stav brisati u cijelosti (vidi točku 3. Općih primjedaba). Član 7. Šumska gazdinstva sačinjavaju šumske sekcije, a po potrebi i druge pogonske jedinice (specijalizovani pogoni). Šumske sekcije vrše sva prava upravljanja šumom i šumskim zemljištem (čl. 3.) izuzev onih prava, koja po odredbama ove uredbe i pravilima šumskog gazdinstva vrši neposredno gazdinstvo. Specijalizovane pogone može osnivati šumsko gazdinstvo za pojedine djelatnosti šumskih sekcija, kada se te djelatnosti toliko prošire, da ih šumske sekcije ne bi mogle uspješno obavljati. Specijalizovani pogoni mogu biti manipulacije za iskorišćavanje šuma, manipulacije za sporedne proizvode (smolarenje, destilacija i t. d.), pilane, građevinski pogoni, saobraćajni pogoni, šumski rasadnici i si. Član 8. Šumske sekcije i specijalizovani pogoni samostalno organiziraju svoje poslovanje, izvršavaju obaveze za pokriće općedruštvenih potreba, koriste sredstva šumske |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
sekcije odnosno pogona i vrše ostale poslove, izuzev onih poslova koje prema odredbama ove uredbe i pravilima gazdinstava neposredno vrši gazdinstvo. Šumske sekcije i specijalizovani pogoni posluju po posebnom privrednom računu. Član 9. Svojstvo pravnog lica ima šumsko gazdinstvo. Član 10. Šumskim gazdinstvima upravljaju radni Šumskim gospodarstvom upravljaju kolektivi šumskih sekcija i specijalizova- radni kolektivi ured a šumski h gon i pogona preko svojih predstavnika, spodarstava , šumskih sekcija i spekoje biraju u organe gazdinstva (radnički cijaliziranih pogona preko svojih predsavjet i upravni odbor). stavnika koje biraju u organe gospodar stva (radnički savjet i upravni odbor). Šumskim sekcijama i specijalizovanim Šumskim sekcijama i specijaliziranim pogonima upravljaju njihovi radni kolek- pogonima upravljaju ´njihovi radni kolektivi, tivi. Šumskim gazdinstvom koje je osnovano Objašnjenje: stav treći se briše prema kao privredna ustanova sa samostalnim t. 3. Općih primjedaba, finansiranjem (čl. 6. st. 3) upravljaju organi određeni rješenjem o njegovom osnivanju. Član 11. Odnosi između šumskih sekcija i specijalizovanih pogona prema gazdinstvu određuju se pravilima gazdinstva. Pravila šumskog gazdinstva donosi radnički savjet gazdinstva na prijedlog radničkih savjeta sekcija i pogona. Pravila šumskog gazdinstva odobrava izvršno vijeće narodne republike na čijem se području nalazi sjedište gazdinstva. Član 12. Šumsko gazdinstvo daje osnovna sredstva na korišćenje šumskih sekcija i specijalizovanim pogonima. U cilju racionalnijeg korišćenja osnovnih sredstava šumskog gazdinstvo može oduzeti osnovna sredstva koja su data na korišćenje jednoj šumskoj sekciji (pogonu) i dati ih na korišćenje drugoj šumskoj sekciji (pogonu). Član 13. Šumsko gazdinstvo obezbjeđuje šumskim sekcijama (specijalizovanim pogonima) obrtna sredstva. II. Osnivanje šumskih gazdinstava Član 14. Šumsko gazdinstvo osniva republičko izvršno vijeće. Rješenjem o osnivanju gazdinstva određuju se šume i šumska zemljišta u općenarodnoj imovini, koja se gazdinstvu daju na upravljanje, sjedište gazdinstva, broj šumskih sekcija, njihova sjedišta i granice područja svake sekcije. Ostale pogonske jedinice (specijalizovane pogone) osniva, spaja i ukida šumsko gazdinstvo. Član 15. Registracija šumskog gazdinstva vrši se prema propisima koji važe za registraciju privrednih poduzeća. Šumske sekcije i specijalizovani pogoni registriraju se kod organa kod kojeg je registrirano gazdinstvo, kao i kod organa na čijem se području nalazi sjedište sekcije (pogona). U registar privrednih organizacija unose se i podatci o površinama obraslog i neobraslog šumskog zemljišta za svaku šumsku sekciju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
III Organi šumskog gazdinstva, šumskih sekcija i specijalizovanih pogona Član 16. Organi šumskog gazdinstva su radnički savjet, upravni odbor i direktor. U radničkom savjetu šumskog gazdinstva treba da su srazmjerno zastupljeni radnici i službenici zaposleni u pojedinim šumskim sekcijama i specijalizovanim šumskim pogonima, s tim da svaka šumska sekcija (specijalizovani pogon) mora biti zastupljena u radničkom savjetu gazdinstva. Organi šumskog gospodarstva su radnički savjet, upravni odbor i direktor. U radničkom savjetu šumskog gospodarstva treba da su srazmjerno zastupljeni- radnici i službenici zaposleni u g ospodarstvima, pojedinim šumskim sekcijama i specijalizovanim pogonima s tim da gospodarstva i svaka šumska sekcija (specijalizirani pogon) mora biti zastupljena u radničkom savjetu gospodarstva. Objašnjenje: vidi primjedbe pod čl. 10. Član 17. Direktor gazdinstva obavlja poslove, koji su po općim propisima predviđeni kao djelokrug direktora preduzeća izuzev poslova, koji su odredbama ove uredbe prenijeti na upravitelja pogona. Direktor gazdinstva je naročito dužan da stara o tome, da se plan sječe ne premaši, da se ostvari minimalan plan pošumljavanja i melioracije šuma i da se pravilno odaberu stabla za sječu. Direktor gazdinstva za svoj rad odgovoran je radničkom savjetu i upravnom odboru gazdinstva kao i republičkom izvršnom vijeću. Direktora gazdinstva postavlja republičko izvršno vijeće. Direktor gazdinstva obavlja poslove koji su po općim propisima predviđeni kao djelokrug direktora poduzeća izuzev poslova, koji su odredbama ove uredbe prenijeti na upravitelja pogona. Direktor gospodarstva je naročito dužan da se stara o tome, da se plan sječe ne premaši, da se ostvari normalni plan pošumljavanja, melioracije šuma i inve sticija i da se pravilno odaberu i procijene stabla za sječu. Direktor gazdinstva za svoj rad odgovoran je radničkom savjetu i upravnom odboru gazdinstva kao i republičkom izvršnom vijeću. Direktora gazdinstva postavlja republičko izvršno vijeće. Član 18. Organi šumskih sekcija i specijalizovanih pogona su radnički savjeti i. upravnik sekcije odnosno specijalizovanog pogona. Radnički savjet šumske sekcije (specijalizovanog pogona) biraju radnici i službenici zaposleni u sekciji odnosno pogonu. Pravilima šumskog gazdinstva određuje se broj članova radničkog savjeta šumske sekcije (specijalizovanog pogona) i način izbora. Član 19. U djelokrug radničkog savjeta šumske sekcije (spec, pogona) naročito spada: utvrđivanje i raspodjela ukupnog proizvoda šumske sekcije (pogona); donošenje tarifnog pravilnika šumske sekcije (pogona) na osnovu okvirnog tarifnog pravilnika šumskog gazdinstva; raspolaganje sredstvima amortizacionog fonda gazdinstva određenim za održavanje osnovnih sredstava odnosne šumske sekcije (pogona); odobravanje prijedloga kalkulacije cijena; poduzimanje mjera za pravilno iskorišćavanje i čuvanje općenarodne imovine ustupljene šumskoj sekciji (pogonu); poduzimanje mjera za sniženje troškova proizvodnje; U djelokrug radničkog savjeta šumske sekcije (spec, pogona) naročito spada: utvrđivanje i raspodjela ukupnog proizvoda šumske sekcije (pogona); donošenje tarifnog pravilnika šumske sekcije (pogona) na osnovu okvirnog tarifnog pravilnika šumskog gazdinstva); raspolaganje sredstvima amortizacionog fonda gazdinstva određenim za održavanje osnovnih sredstava odnosne šumske sekcije (pogona); odobravanje prijedloga kalkulacije cijena; poduzimanje mjera za pravilno iskorišćavahje i čuvanje općenarodne imovine ustupljene šumskoj sekciji (pogonu); poduzimanje mjera za sniženje troškova proizvodnje; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vršenje nadzora nad sprovođenjem higijensko- tehničke zaštite; postavljanje rukovodećih službenika šumske sekcije (pogona); odlučivanje po prigovorima radnika i službenika u vezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa; održavanje radne discipline u šumskoj sekciji (pogonu) i propisivanje radnog reda šumske sekcije (pogona); staranje o smještaju i ishrani radnika; odobravanje plana korišćenja godišnjeg odmora radnika i službenika šumske sekcije (pogona); vršenje nadzora nad sprovođenjem higijensko- tehničke zaštite; vidi objašnjenje odlučivanje po prigovorima radnikaslužbenika u vezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa); održavanje radne discipline u šumskoj sekciji (pogonu) i propisivanje radnog reda šumske sekcije (pogona); staranje o smještaju i ishrani radnika; odobravanje plana korišćenja godišnjeg odmora radnika i službenika šumske sekcije (pogona). Objašnjenje: smatramo da postavljanje službenika šumske sekcije spada u nadležnost upravnog odbora šumskog gospodarstva i to radi toga što bi se time izbjegli subjektivni momenti koji iz iskustva lako dolaze do izražaja u malim radnim kolektivima. Član 20. Radnički savjet šumske sekcije (specijalizovanog pogona) odgovara za svoj rad kako upravnom odboru šumskog gazdinstva, tako i neposredno radnom kolektivu šumske sekcije (spec, pogonu). Član 21. Upravitelj šumske sekcije (pogona) neposredno organizuje i rukovodi poslovanjem šumske sekcije (pogona). Upravitelj šumske sekcije (specijalizovanog pogona) u rukovođenju poslovanjem: — organizuje sve radove na obnovi, njezi i zaštiti šuma, kao i radove oko iskorišćavanja šuma, izgradnje komunikacija i si.; — samostalno vrši prodaju za lokalno snabdjevanje, a veće prodaje vrši preko šumskog gazdinstva; — stara se o pravilnoj primjeni tehničkih normi i tehničkih propisa za izvršenje radova na području pogona; — prima na rad i odpušta radnike i službenike u granicama ovlašćenja, koja su mu data pravilima gazdinstava; — vrši raspored radnika i službenika na pojedina radna mjesta i poslove; — određuje mjere za slučaj prekršaja radne discipline predviđene u pravilima gazdinstva. Upravitelj šumske sekcije (pogona) neposredno organizira i rukovodi poslovanjem šumske sekcije (pogona). Upravitelj šumske sekcije (specijalizovanog pogona) u rukovođenju poslovanjem: — organizira sve poslove na obnovi, njezi i zaštiti šuma, kao i poslove oko odabiranja i procjene štaba1 a i iskorišćavanja šuma, izgradnje komunikacija i si.; — samostalno vrši prodaju za lokalno snabdjevanje, a veće prodaje vrši preko šumskog gazdinstva; — stara se o izvršenju plana investicija i o pravilnoj primjeni tehničkih normi i tehničkih propisa za izvršenje radova na području pogona; — prima na rad i otpušta radnike i službenike u granicama ovlaštenja, koja su mu data pravilima gazdinstava; — vrši raspored radnika i službenika na pojedina radna mjesta i poslove; — određuje mjere za slučaj prekršaja radne discipline predviđene u pravilima gazdinstva. Član 22. Ako upravitelj šumske sekcije (pogona) smatra, da je zaključak radničkog savjeta šumske sekcije (pogona) protivan pravnim propisima, pravilima gazdinstava ili zaključcima radničkog savjeta i upravnog odbora gazdinstava ili principima racionalnog dazdinstva sa šumama obustavit će izvršenje zaključaka i o tome odmah: izvijestiti direktora šumskog gazdinstva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Direktor šumskog gazdinstva je dužan da osporeni zaključak radničkog savjeta pogona podnese odmah na rješenje upravnom odboru šumskog gazdinstva. IV. Poslovanje gazdinstava Član 23. Šumsko gazdinstvo donosi godišnji Šumsko gazdinstvo donosi godišnji plan plan sječe i pošumljavanja na osnovu per- sječa i pošumljavanja na osnovu perspekspektivnog plana razvoja šumske privre- tivnog plana razvoja šumske privrede, de, utvrđenog od strane republičkog izvr- utvrđenog od strane republičkog izvršnog šnog vijeća. vijeća. Plan šumskog gazdinstva naročito Plan šumskog gazdinstva naročito sadrži: sadrži: a) plan sječe sa podatcima o određenoj a) plan sječe sa podatcima o određenoj masi za sječu po glavnim vrstama drveta masi za sječu po glavnim vrstama drveta i o površinama na kojima se sječa ima iz-i o površinama na kojima se sječa ima vršiti; izvršiti; b) plan pošumljavanja i melioracije b) plan pošumljavanja i melioracije šuma po određenim površinama. šuma po određenim površinama; Šumsko gazdinstvo plan sječe ne smije c) plan investicija, premašiti, a plan pošumljavanja i meli- Šumsko gazdinstvo plan sječe ne smije oracije dužno je da ostvari kao minimalnu premašiti, a plan pošumljavanja i meliobavezu. oracije dužno je da ostvari kao minimalnu obavezu. Član 24. Ugovor o kreditu, i po pravilu, druge ugovore zaključuje šumsko gazdinstvo. Pravilima šumskog gazdinstva određuje se koje ugovore i do koje visine mogu zaključivati šumske sekcije i specijalizovani pogoni. Ugovore zaključene po predhodnom stavu šumska sekcija (specijalizovan pogon) sklapa u ime poduzeća. V. Raspodjela ukupnog proizvoda Član 25. Ukupni proizvod šumskog gazdinstva predstavlja vrijednost realizacije proizvoda svih šumskih sekcija, specijalizovanih pogona i proizvoda koje šumsko gazdinstvo neposredno stvara. Član 26. Šumske sekcije (specijalizovani pogoni) vrše utvrđivanje i raspodjelu ukupnog proizvoda po odredbama Osnovne uredbe o ukupnom proizvodu i njegovoj raspodjeli, ukoliko ovom Uredbom nije drukčije određeno. Član 27. Šumsko gazdinstvo po šumskim sekcijama (specijalizovanim pogonima): a) utvrđuje njihove obaveze za pokriće općedruštvenih potreba; b) utvrđuje njihove obaveze prema gazdinstvu; c) provjerava pravilnost obračuna izvršenog od strane šumskih sekcija (specijalizovanih pogona); d) obavještava srezove (gradove) na čijem se području nalaze šumske sekcije (specijalizovani pogoni) o njihovoj dobiti radi odmjeravanja komunalnog poreza na dobit. Član 28. Šumska sekcija (specijalizovani pogon) iz ukupnog proizvoda: a) nadoknađuje vrijednost sredstava utrošenih u proizvodnji (materijalne troškove i amortizaciju); b) izvršava obaveze za pokriće općedruštvenih potreba; c) izdvaja fond minimalnih plaća; d) unosi u rezervni fond sredstva iz viška prihoda nastalih uslijed veće sječe jedne godine nego što je prosječni godišnji priraštaj šuma (etat); e) izvršava svoje obaveze prema šumskom gazdinstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ostatak ukupnog proizvoda po pokriću izdataka iz predhodnog stava predstavlja dobit šumske sekcije (specijalizovanog pogona). Član 29. Šumska sekcija (specijalizovani pogon) podmiruje slijedeće obaveze za pokriće općedruštvenih potreba: a) kamate na vrijednost osnovnih sredstava; b) kamate na kredit za .obrtna sredstva; c) premije za osiguranje; d) porez na promet; e) porez na rentu. Ako šumska sekcija (specijalizovani pogon) ostvari dobit dužna je da plati i porez na dobit. Obaveze za pokriće općedruštvenih potreba izvršava šumska sekcija (specijalizovani pogon) po pravilu, preko šumskog gazdinstva. Član 30. Šumska sekcija (specijalizovani pogon) na osnovu svojih obaveza utvrđenih od strane šumskog gazdinstva odobrava gazdinstvu utvrđene iznose za: a) amortizacioni fond; b investicioni fond; c) rezervni fond; đ) druge fondove pri šumskom gazdinstvu; e) doprinos za pokriće rashoda direkcije šumskog gazdinstva; f) podjelu dijela dobiti radnicima i službenicima direkcije šumskog gazdinstva; g) porez na dobit šumske sekcije (specijalizovanog pogona). Član 31. Sredstvima amortizacionog fonda određenim za zamjenu osnovnih sredstava raspolaže šumsko gazdinstvo. Sredstvima amortizacionog fonda određenim za investiciono održavanje raspolaže šumska sekcija (specijalizovani pogon) kome su data na korišćenje odnosno osnovna sredstva. Član 32. Rezervnim fondom, investicionim fondom i drugim fondovima osnovanim pri Šumskom gazdinstvu raspolaže gazdinstvo. Dio sredstava rezervnog fonda šumskog gazdinstva koji potiče iz viška prihoda nastao uslijed veće sječe jedne godine nego što je prosječni godišnji priraštaj može se upotrijebiti kao raspodjele ukupnog proizvoda u godinama kada gazdinstvo vrši manju sječu od prosječnog godišnjeg priraštaja. Iz fonda za investicije šumsko gazdinstvo finansira sve radove na izgradnji komunikacija i zgrada, pošumljavanja, melioraciji i njezi šuma, uređivanju šuma, kao i suzbijanju zaraza. Sredstvima fondova koji su osnovani pri šumskoj sekciji (specijalizovanom pogonu) raspolaže šumska sekcija (specijalizovani pogon). Član 33. Šumsko gazdinstvo uplaćuje za račun svojih sekcija (specijalizovanih pogona) kamate na osnovna sredstva narodnom odboru sreza na čijem se području nalazi sjedište sekcije i specijalizovanog pogona. Član 34. Porez na dobit plaća šumsko gazdinstvo za račun sekcija (specijalizovanih pogona). Član 35. Komunalni porez na dobit utvrđuje narodni odbor sreza (grada) na čijem se području nalazi sjedište šumske sekcije (specijalizovanog pogona), odnosno sjedište direkcije šumskog gazdinstva, ako je i ona ostvarila kakvu dobit. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Član 36. Šumska sekcija (specijalizovani pogon) samostalno raspolaže sa dobiti koja ostaje poslije izmirenih obaveza za pokriće općedruštvenih potreba i obaveza prema šumskom gazdinstvu. VI. Šumsko gazdinstvo kao privredna ustanova sa samostalnim finansiranjem Član 37. Šumsko gazdinstvo kao privredna usta- Sva tri člana (37, 38 i 39) dakle cijela nova sa samostalnim finansiranjem osni- glava VI. briše se u vezi t. 8 Općih priva se kada se gazdinstvu predaju na ko- mjedaba. rišćenje pretežno iscrpljene ili mlade šume ili šumska zemljišta s velikim površinama goleti u cilju njihovog pošumljivanja i kada uslijed toga gazdinstvo ima trajno veće rashode od prihoda. Član 38. Za osnivanje šumskog gazdinstva kao privredne ustanove važe odredbe člana 14. ove uredbe i odnosni propisi o osnivanju privrednih ustanova sa samostalnim finansiranjem. Član 39. U pogledu planiranja i za šumsko gazdinstvo kao privrednu ustanovu sa samostalnim finansiranjem važe odredbe člana 23. ove Uredbe. VII. Nadzor nad poslovanjem Šumskih gazdinstava Član 40. Opći nadzor nad zakonitošću izbora i rada organa upravljanja šumskih gazdinstava i njihovih šumskih sekcija odnosno pogona vrše narodni odbori srezova (gradova) po općim propisima o nadzoru nad privrednim poduzećima. Član 41. Kontrolu (neposredni nadzor) nad izvršenjem zakonskih i drugih propisa i mjera, koji se odnose na upravljanje i gazdovanje šumama, vrši sreska i republička šumarska inspekcija. Član 42. U okviru nadležnosti iz predhodnog čl. šumarska inspekcija vrši naročito slijedeće poslove: — kontroliše sprovođenje zakonskih i drugih propisa i šumsko-gazdinskih mjera (ekonomskih, bioloških i tehničkih) za iskorišćavanje, čuvanje i unapređenje šumskog fonda; — kontroliše rad na obilježavanju i sječi stabala, obnovi, zaštiti i čuvanju šuma i spro vođen ju šumskog reda; — kontroliše da li lica koja vrše obilježavanje stabala za sječu, kao i lica koja rukovode radovima na podizanju, njezi i melioraciji šuma imaju potrebnu stručnu spremu; Šumarska inspekcija učestvuje u stručnoj reviziji i pregledu izvedenih radova u šumarstvu. Član 43. — Šumarski inspektor ovlašćen je: — da obustavi svaki rad u šumi koji je u protivnosti sa zakonskim i drugim propisima i šumsko-privrednim zadacima; — da obustavi odnosno zabrani neodobrenu sječu šume, da zabrani odobrenu sječu ako se ona vrši na nepropisan način, kao i da obustavi ili zabrani sječu neobilježenih stabala; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— da obustavi ili zabrani krčenje šume i druge radnje kojima je cilj da se šumsko zemljište pretvori u drugu vrstu kulture ako za to nije izdata propisana dozvola; — da zabrani svaku sječu i radove u šumi, bez obzira po kojem osnovu se vrše ako se sprovode na način koji znači pustošenje šume; — da plijeni bespravno posječeno drvo i da obustavi odnosno zabrani preradu kriumčarenog drveta; — da predlaže i druge mjere ako je na to ovlašćen posebnim propisima. Član 44. Sve mjere iz predhodnog člana šumarski inspektor naređuje pismenim rješenjem. Protiv rješenja sreske^ (gradske) šumarske inspekcije ima mjesta žalbi republičkoj šumarskoj inspekciji, a protiv prvostepenog rješenja republičke šumarske inspekcije neposredno višem državnom organu. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana prijema rješenja, preko organa koji je donio prvostepeno rješenje. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Član 45. Ako se kontrolom utvrdi da postoji osnov za pokretanje, disciplinskog, administrativno- kaznenog ili krivičnog postupka, šumarski inspektor je dužan podnijeti prijavu nadležnom državnom organu. Šumarski inspektor ima pravo da predloži nadležnom organu suspendovanje čuvara šume ako utvrdi da nesavjesno vrši svoju dužnost. VIII. Kaznene odredbe Član 46. Novčanom kaznom do 10.000 dinara ili Novčanom kaznom do 10.000 dinara ili zatvorom do 30 dana kaznit će se za pre- zatvorom do 30 dana kaznit će se za prekršaj odgovorno lice poduzeća, ustanove, kršaj odgovorno lice poduzeća, ustanove, zadruge ili državnog organa, kao i pri- zadruge ili državnog organa, kao i privatni vlasnik: vatni vlasnik: 1) ako ne izvrše mjere navedene rješe- 1) ako ne izvrše mjere naređene rješenjem šumarskog inspektora (čl. 43.); njem šumarskog inspektora (SI. 43.); 2) ako šumarskoj inspekciji ometa vr- 2) ako šumarskoj inspekciji ometa vršenje kontrole i ne pruža joj potrebna šenie kontrole i ne pruža joj potrebna obavještenja i podatke. obavještenja i podatke. Za prekršaj iz predhodnog stava kaznit Za prekršaj iz predhodnog stava kaznit će se do 1,00.000 dinara poduzeće, usta- će se do 1,000.000 dinara poduzeće, ustanova, zadruga ili koje drugo pravno lice. nova, zadruga ili koje drugo pravno lice. Istom kaznom kaznit će se i odgovorno Primjernom novčanom kaznom kaznit fizičko lice ako je prekršaj izvršilo iz ma- će se i odgovorno fizičko lice ako je preterijalne zainteresiranosti. kršaj izvršilo iz materijalne zainteresira nosti. IX. Završne odredbe Član 47. Upravljanje šumama u općenarodnoj Upravljanje šumama u općenarodnoj imovini koje su izdvojene kao nacionalni imovini, koje su izdvojene u nastavne, naparkovi regulišu se posebnim propisima. učne, parkovne i turističke svrhe kao i nacionalnim parkovima regulišu se posebnim propisima. Član 48. Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaju da važe svi propisi o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini koji su u suprotnostima sa odredbama ove uredbe. Član 49. Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u »Službenom listu FNRJ«. 426 |