DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Preračunavanje debljina iz bečke u metričku mjeru slijedi na uobičajeni način, kako se utvrdi na zaključku ugovora. Na temelju tog se obračuna utvrdi i jedinična cijena. Po propisima austro-talijanskih uzansa dimenzijama presjeka kod gredicagreda odgovaraju (TU u zagradi): ad a) Gredice: 3x3 palca odgovara u c-metrima 8x8 cm (TU: 8x8 cm) 3x4 „ „ „ „ 8x10 „ ( „ 8x11 „ 4x4 „ „ „ „ 10x10 „ ( „ 11x11 „ ad b) Grede: 4x5 palca odgovara u c-metrima 10x13 cm (TU 11x13 cm) 5x6 u j , >» 13x16 , ( „ 13x16 „ j 5x7 ,, > >> j >y 13x18 , ( „ 13x19 „ 6x7 > >> ,, t >´ 16x18 , ( „ 16x19 „ 6x8 > >> jj > JJ 16x21 , ( „ 16x21 „ 7x8 ,, > „ 18x21 , ( „ 19x21 „ li 7x9 ,, f JJ 18x24 , ( „ 19x24 „ j, 8x9 > >> ,, , ,, 21x24 , ( „ 21x24 „ 8x10 ,, > ?? 21x26 , ( „ 21x27 „ 9x10 ,, ?? ,, j jf — , ( „ 24x27 „ 9x11 JJ JJ > >J 24x29 , ( „ 24x29 „ Uglavnom iste propise nalazimo i u ljubljanskim uzansama iz 1925. godine (LJU, I-l). Presjeci se kod pojedinih komada ustanovljuju u sredini duljine. Kako se iz komparacije dimenzija presjeka u austro-talijanskim uzansama (čl. 30) i TU (čl. 277) vidi, presjeci su u metričkoj mjeri za 1 cm niži od onih u tršćanskim uzansama prije rata. To će vjerojatno biti razlog, da u ove propise nije ušla tolerancija od jednog centimetra na niže u sredini grede, kako to propisuju TU. Osim toga ovdje se ne navodi, da se toleriraju i komadi, koji na svojim krajevima pokazuju mala odstupanja od presjeka u sredini grede. Duljine se po TU računaju od metra do metra u rasponu od 4—12 m. Na čitavu se duljinu tolerira manjak od 5 cm. 2) Grede glava-glava po riječkim uzansama (travi testa a testa uso Fiume). Za obradu ovih greda vrijede jednake norme kao i za merkantilne grede uso Trieste s tom razlikom, što tesano drvo mora po čitavoj duljini imati s malim diferencijama jednak utvrđeni presjek. Drugim riječima, komadi imaju određenu debljinu na oba kraja. Normalne su dimenzije iste kao i kod tesanih greda po propisima TU. Isto važi i za način mjerenja te preračunavanja u metrički sustav. 3) Bordonal i (Langkantholz, bordonali mercantili). Ovi treba da su optesani na sve 4 strane po čitavoj duljini. Tolerira se kod preko 2/3 duljine mala, a pri tanjem kraju nešto veća oblina (Baumwalze) .Međutim ta oblina ne smije na dva susjedna ugla premašiti četvrtinu dijela bočne plohe (debljine ili širine komada). Presjeci bordonala po ovim uzansama iznose od 26 x 26 cm naprijed od centimetra na centimetar. Duljine idu od 6 m naprijed, ali bez obaveze pridržavanja jedne prosječne dimenzije. Duljine napreduju od 50 na 50 cm. Debljina se mjeri u sredini duljine i zaokružuje na pola centimetra. Za razliku od ovih propisa TU (čl. 278) određuju početne veličine presjeka nešto veće (28x28 cm), ali su im minamalne duljine niže (5 m). Po odredbama ZU (g 46) veličine presjeka počinju niže t. j . od 25 x 25 cm napredujući do 50x50 cm, dok kod LJU (I) počinju od 27 x 27 cm i napreduju do 43 x 49 cm. Mjerenja se kod svih ovih propisa vrše tako, da se obračuna točno kubični sadržaj pojedinog komada. Duljine se po odredbama ZU kreću od 8—16 m, a kod LJU od 8—13 m. 4) Oštrobridn e gred e (scharfkantiges Kantholz, travi a spigolo vivo). Po propisima TU (čl. 280) i LJU (I) se pod ovim nazivom razumijevaju grede i bordonali specijalnih mjera. Po TU se obrada, u koliko nije izričito ugovoreno te |