DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
(20—24 cm promjera) s duljinom od 10 m. Dakle se pod nazivom «tondoni» imaju razumijevati kraći i tanji komadi nego je kod naših stupova za skele. Po propisima ZU (§31 —32) iznosi duljina ovih stupova počev od 9 m dalje napredujući po 10 cm, a promjer počevši od 13 cm mjeren na vrhu i napredujući na pune centimetre. 3) Stupov i za vodov e (Derbstangen, tondelli) imaju po austro-talijanskim uzansama duljinu od 5—8 m napredujući od 50 na 50 cm s promjerom u sredini od 10—15 cm. Po propisima našeg standarda ovi stupovi imaju duljinu počev od 5,5 m na više, a promjer 12 cm i više, ali mjereno 30 cm od vrha te svakoj duljini odgovara određena debljina 12—19 cm. Propisi TU (81. 307) određuju za ovee stupove (pali di telegrafo) duljinu od 6m na više s promjerom na vrhu 10—18 cm, a s proporcionalnim promjerom na bazi. LJU (Ud) određuju dimenzije od 5m na više i 10 cm promjera na vrhu. Mnogo su preciznije ZU (§ 41), kod kojih se duljine kreću od 6,50—12,00 m, promjeri od 12—16 cm (na užem kraju), a obodnice od 38—50 cm, pri čemu svakoj određenoj duljini odgovara samo jedan određeni promjer na užem kraju i samo jedna obodnica. Na širem kraju moraju promjeri i obodnice biti za 1/3 veći. 4) Antinel i (Reisstangen, antennelle) označuju stupove dugačke 8—12 m napredujući od 50 na 50 cm. Promjer u sredini 9—12 cm, ali promjer na tanjem kraju (Mindestzopf) najmanje 6 cm. U glavnom odgovaraju našim stupovima za hmelj i duhan s tim, da su im nešto uže granice u duljini, a niže u debljini. Prema našem standardu (14—49) duljina se ovih stupova kreće 6—9 m, a debljina od 8—14 cm na tanjem kraju. 5) Jarbol i (Spieren, Raaen, Langtenen, antenne) imaju u propisima austrotalijanskih uzansa duljinu 10—15 m i više napredujući od 50 na 50 cm. Promjer u sredini od 10—17 cm, a na tanjem kraju (Zopfende) svega 6 cm. Po propisima našeg standarda (14—49) jarboli spadaju u II. debljinski razred i dalje t. j . od 20 cm na više te imaju duljinu od 10 m na više. Oni na debljem kraju mogu biti na duljini 2,25—2,50 m osmero-kutno otesani. U ´propisima TU se pod ovim nazivom razumijevaju komadi debla (čl. 304) neobrađeni za ili bez kore s optesanom oktogonalnom bazom na duljini kao i po našem standardu. Slični su propisi ZU (§ 42) i LJU (Ha) s tom razlikom, da ne normiraju ukupne duljine i debljine. Sadržaj se sortimenta oblovine ustanovljuje geometrijski uzimajući za bazu cilindrički osnovni oblik komada (čl. 28). Promjer se mjeri u sredini i zaokružuje na čitave centimetre. Dudjina se ustanovljuje mjerenjem od baze do vrha i izražava u metrima. Kubatura je potom produkt kružne plohe srednjeg promjera i duljine komada. b) Tesano drvo Ova se građa prodaje kao tesana i piljena (81. 29). Osnovka je vrsnoće zdrava trgovačka kvaliteta kao i kod oblovine. Isključuju se truli komadi te takovi, koji su napadnuti od kukaca, zatim komadi s velikom kružljivosti (Ringschlalligkeit, cipollatura), zasukani kao i oni s dubokim diagonalnim pukotinama. Tolerira se laka promjena boje uzrokovana djelovanjem vlage, ali samo ako nastupa u malim razmerima. Rujavost (Rotstreif, Rostfaule, venatura rossa) se tolerira do najviše 15 procenata. 1) Tesane građe po tršćanskim uzansama (travi mercantili uso Trieste). Kod ovog sortimenta (81. 30) način je izrade (Art der Ausformung) slijedeći: Drvo mora biti suglasno koničnom obliku stabla optesano na četiri strane (četvrtasto), a s malim tupim rubom preko cea polovice duljine. Od sredine se pa do tanjeg kraja dopušta grublje optesivanje t. j . u manjoj točnosti. TU (čl. 277) propisuju još, da i tu greda mora imati najmanje dvije otesane strane, ali taj je propis u austro-talijanskim uzansama izostao. Grede se tešu u utvrđenim presjecima, izraženim u bečkoj mjeri (Zoll, oncia) kako slijedi: a) Gredice (Fileri, travicelli): 3x3 do 4x4 palca, dakle 3x3, 3x4 i 4x4 palca. b) Grede (Balken, travi): 4x5 do 9x11 palaca, dakle 4x5, 5x6, 5x7, 6x7, 6x8, 7x8, 7x9, 8x9, 8 k 10, 9 x 10 i 9 x 11 palaca. 409 |