DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 33 <-- 33 --> PDF |
i poratnih okolnosti te zbog angažiranja u kompliciranoj upravi, planiranju, eksploataciji kao i zbog mnogih nepotrebnih reorganizacija i premještaja šumarski stručnjaci od god. 1941. do 1951. malo su se mogli sistematski baviti uzgojem, pa je tako jedan čitavi decenij za sticanje potrebnih iskustava dijelom propao; b) što stari iskusni kadar stručnjaka odlazi a odgoju mlađeg se nije poklonila dovoljna pažnja; c) što zbog svega toga danas imamo razmjerno malo dobrih specijalista za uzgojne radove. — Zato je potrebno, da saradnici instituta osim svojih redovnih dužnosti povremeno vrše i stručne ekspertize u terenu i iz ureda te instruktaže za izvjesne radove. Zašto je objavljen ovaj članak, zapitat će se netko. Kako se već iz izloženoga moglo donekle naslutiti, razlog je tome taj, što postoji tendencija reorganizacije i fuzije naučnih ustanova, pa je u vezi s time potrebno da se instituti umjesto pod državni organ podvrgnu društvenoj kontroli. Društvena kontrola je jača ilibi bar trebala biti bolja i plodnija nego kontrola putem državne administracije . Usporedno sa unapređivanjem šumske privrede povećat će se potreba za rezultatima istraživačkih radova a tako će se neminovno pojačati i kontrola društva, konkretno proizvađača u šumskoj privredi. Savezno s time doći će često u pitanje odnos rezultati-efekti rada pojedinih saradnika instituta u odnosu na uložena financijska sredstva i utrošeno radno vrijeme. Pri tome trebalo bi razlikovati ove radove: a) radovi na trajnim pokusnim plohama, koji traju po nekoliko decenija, kao na pr. za uzgojne radove u pojedinim fazama razvitka sastojine; b) radovi na privremenim pokusnim plohama, koji sa repeticijama traju po nekoliko godina, kao na pr. za pošumljavanje i melioracije; c) istraživanja na gospodarskim objektima, koja na terenu mogu trajati od nekoliko mjeseci do tri godine; d) pokusi na gospodarskim objektima, koji traju nekoliko dana do nekoliko mjeseci a potom se nastavljaju istraživanja, kao na pr. utjecaj kemijskih sredstava na uništavanje štetnika; e) pokusi i serijske analize u laboratoriju, koji traju nekoliko dana, mjeseci i duže; f) stručne ekspertize na terenu i iz ureda te instruktaže. — Odnos rezultata i efekta je za te radove vrlo različit. Prelazeći postepeno u novu fazu razvitka organizacije rada naše operative i istraživanja, potrebno je još istaći ovo: nauk a i operativ a ne smiju ići u raskorak, one treba da se postepeno i povremeno sve više sažimaju, da prelaze jedna u drugu. Nauka treba da se obogaćuje na iskustvima prakse, praksa mora da se oplođuje rezultati ma istraživanja . »Nauka bez prakse je mrtva, praksa bez nauke je slijepa «. Staloženiji razvitak našeg šumarstva omogućit će, da se te postavke sistematski ostvaruju u interesu boljeg razvoja i prakse i nauke. Da bi se te postavke mogle sistematski i bez većih trzavica i trvenja ostvariti, potrebno je da se i operativi i nauki stvori mogućnost takvog razvitka. U tu svrhu trebale bi nadležne ustanove nastojati, da se osnuje fond za unapređivanje šumarske proizvodnje. Taj fond trebao bi se automatski dotirati iz izvjesnog obaveznog postotka od kupoprodaje drvnih proizvoda. Iz toga fonda trebala bi se finansirati ne samo istraživanja nego i nabava savremene opreme za operativu te za usa 403 |