DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šuma djeluje na more i na vodene bazene. Tim više je značenje važnosti šumskog pokrova i njegove uloge. Ovo je i jedan daljnji primjer biološkog faktora sa znatnim geokemijskim značenjem. Mi izvodimo zaključak da je politika sprovođenja mjera, koje pogoduju pošumljavanju naših krajeva, od znatne važnosti također i po naš ribolov, kako u obalnom pojasu, tako i u unutrašnjosti zemlje. Literatura A 11 g e i r J., B. C. Hafford i C. J u d a y. 1951. Oxydation — reduction potentials and pH of lake waters. Transact. Wiscons. Acad. Vol. 33. B u 1 j a n M. 1949. The occurrence of elements in the sea water and in the earth´s crust in relation to the periodic system of elements. Acta Adriatica Vol. IV. No. 6. B u 1 j a n M. Nalazi H2S u Jadranskoj vodi. Referat I. Kongres kemič. Jugosl. Zagreb 1952. D i e t z R., K. Emery i F. Shepard. 1942. Phosphorite deposits on the sea floor off Southern California. Geol. Soc. Americ. Bull. Vol. 53. Gaarde r T. i R, Spar c k. 1932. Hydrographisch-biochemische Untersuchungen in norwegischen Austern — Pollen. Bergens Museum Arbok Natvid. Rekke No. 1. L o r i n i P. 1903. Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora. Beč. Rivier e A. 1951. tiber die Loslichkeit von Tricalzium-phosphat im Meer-wasser. C R. 50—51 iz Chem. Zentr. Bt. 1942. II. 2124. Sahama Th. i K. Rankama. 1950. The Geochemistry. Chicago. Stankovi ć S. 1951. Naselje dna jegejskih jezera. Zbornik radova Inst. za ekoL i biogeografiju S. A. N. knj. 2. Beograd. Thieneman n A. 1928. Der Sauerstoff im eutrophen und oligotrophen See. Stutgart. REZULTATI I EFEKTI NAUČNO-ISTRAžIVAcKOG RADA U ŠUMARSTVU Ing. Josip Šafar U U toku godine 1953. u našoj dnevnoj i stručnoj štampi te na mnogim konferencijama počeo se ozbiljno tretirati vrlo kompleksan problem potrebe i organizacije istraživačkog rada. Taj pokret pojavio se je i u šumarstvu, i to ne samo pod utjecajem vanjskih činilaca nego još više i pod utjecajem unutrašnjeg razvitka i zapletaja. Pri tome pojaviše se razna načelna i lična mišljenja o zadacima, svrsi i uspjesima istraživačkog djelovanja, pa su se po običaju razvila i različita tumačenja 0 problemima te o rezultatima i efektima toga rada. Ne ulazeći dublje u opću tematiku 0 tehnici i metodici naučnog rada ni o načinu prenošenja postignutih iskustava u praksu, iznijet ćemo ovdje na temelju saznanja i vlastitog iskustva posve ukratko neka pitanja, za koja smatramo da su u današnjoj situaciji vrlo važna za raščišćavanje izvjesnih nazora u tezi i antitezi: rezultati-elefti. Kao u svagdašnjem životu tako i u istraživačkom radu odnos rezultati- efekti sadrži u subjektivnom i u objektivnom pogledu dubok sadržaj i zasebno materijalno značenje. Netko se može mučiti čitav decenij radeći metodički na nekom problemu i ne postigne potpuni efekt, dok drugi u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
razmjerno kratko vrijeme i -s mnogo manje truda na drugom problemu postigne veliki uspjeh. Takve se pojave naročito snažno mogu odraziti u šumarstvu, koje radi većinom na duge rokove: problemi, riješeni uspješno u kratko vrijeme, gdjekad ili većinom prekrivaju dugotrajan i naporan rad, ali koji se u interesu razvitka privrede i nauke bezuvjetno mora vršiti a da ipak ne daje i ne može dati podjednaki efekt. Zbog boljeg objašnjenja odnosa rezultati-efekti navest ćemo posve sažeto nekoliko primjera: 1. Ekološko-biološki problem prirodne izmjene vrsta drveća star je koliko i šumarstvo, a ipak se unatoč mnogih istraživanja i pokusa rezultati baziraju uglavnom na hipotezama. Taj je problem poznat, šumarska operativa pri uzgoju šuma većinom tu prirodnu pojavu ima u vidu te vodeći se poznatim općim biološkim zakonima često uspijeva, da proces te pojave dobro zamišljenim uzgojnim zahvatima ili izbjegne ili iskoristi, kako to više ili manje odgovara određenom cilju gospodarenja. Pa ipak veliki broj šumarskih stručnjaka postavlja sebi i drugima pitanje, koji su stvarno osnovni uzroci toj pojavi. Prema tome taj problem se mora istraživati, mada efekt posve sigurno ne će biti velik, jer će se uzroci prirodne izmjene vrsta naći samo u ukupnosti djelovanja mnogih ekoloških faktora i bioloških svojstava vrsta te utjecaja gospodarskih faktora šumske proizvodnje. 2. Okolnosti i brzina razvitka biljaka i šume na slavonskom černozemu, silikatnim tlima i na kršu posve su različiti. Stoga i rezultati pokusa i postignuti efekti na tim tlima ne mogu biti podjednaki ni ekvivalentni uloženom trudu i vremenu. Kad se k tome uzme u obzir veliko prostrantvo i raznolikost´ golog, degradiranog i pošumljenog krša, tada se razlike još više ispoljuju. 3. Osnivanjem nasada vrstama brzog rasta napose topola može se u 10 godina stvoriti šuma, koja već u toj dobi daje prihod; jela se naprotiv za to vrijeme nalazi tek u stadiju pomlatka pogotovo na području Visokog krša. Prema tome je razlika u rezultatima rada i operative i nauke te u efektima za istu količinu uloženog rada velika. Također i rezultati njege sastojina brže se dobiju na vrstama brzog rasta nego na vrstama sporijeg rasta. 4. Efekt rada na uzgoju sastojina može se općenito postići brže u jednodobnim šumama nego u prebornim, jer u jednodobnima postoje i površine mladih šuma, koje na uzgojne postupke brzo reagiraju, dok u prebornim šumama se na maloj površini nalaze stabla svih starosti. Uzmemo li u obzir, da je zastarčenje tankih stabala u prebornoj šumi (u trajanju dvadeset godina do preko jednog stoljeća i više) redovna pojava a u jednodobnoj uglavnom neredovna, tada su te razlike očiglednije i u rezultatima i u efektima za podjednaku količinu utrošenog vremena, rada i sredstava. Stoga se prvi donekle vidniji rezultati pokusa na njezi jednodobnih šuma mogu dobiti za 6—9 godina (t. j . nakon 2—3 sječe), dok u prebornim šumama tek za 15—20 godina (t. j . nakon 3—4 sječe). 5. Pokusi suzbijanja štetnika ili spašavanja neke vrste drveća, kao što su brijest i kesten, mogu dati neusporedivo manji rezultat i pogotovo efekt nego borba protiv nekih gusjeničkih štetnika i potkornjaka (napose kad se upotrebljavaju savremena tehnička i kemijska sredstva). A ipak se |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 32 <-- 32 --> PDF |
istraživanja bolesti brijesta i kestena moraju vršiti bez obzira na uložena sredstva i na utrošeno vrijeme. 6. Opći rezultati teoretskog rada u području ekonomike, ma koliko bili za šumsku privredu i pravilni i korisni, većinom imaju vrlo mali efekt, ako ih nadležni upravni organ neposredno putem područnih organa ne nastoji primijeniti (kao što su ciljevi šum. gospodarenja za odnos vrsta drveća i odnos sortimenata na području države, republike, oblasti i područja). 7. Rezultati nekih pokusa i istraživanja mogu se sa jednog područja donekle protegnuti i na druga, neki čak na druge zemlje a i kontinente, dok rezultati drugih (makar bili vrlo važni a i dugotrajni) imaju posve lokalno značenje. Prema tome su i efekt i popularitet takvih rezultata vrlo različiti. Da ne navodimo i tumačimo druge primjere, ukratko iznosimo zaključak: 1. Pri utvrđivanju plana istraživačkog rada moraju se u interesu progresivnog razvitka privrede zahvatiti mnogi problemi, bez obzira na okolnost, da li rješavanje nekog problema zahtijeva duži ili kraći rok i pogotovo bez obzira na vanjski efekat. Ali pri uspoređivanju potrebnih i utrošenih materijalnih sredstava, radne snage i vremena ne smije se uzimati kao mjerilo samo efekt nego i vrsta problema i moguća metoda u rješavanju toga problema. Jer u protivnom slučaju problemi dugoročnog karaktera manje će se rješavati, ili bi se moglo dogoditi da se čitav rad više ili manje izrodi u neku vrstu šarlatanstva. 2. Iako kod bioloških pokusa i istraživanja »zakon mjesta« odnosno mjesto izvođenja pokusa ima veliko značenje za mogućnost uopćavanja postignutih rezultata u praksi, ipak zbog financijskih i mnogih drugih razloga ne mogu se ti radovi obavljati na svima tipičnim lokalitetima, gdjekad ni na svima ekonomsko-ekološkim cjelinama. Dobiveni rezultati na jednim terenima ipak mogu poslužiti bar kao orijentacija ili upozorenje za rad operative na drugim terenima. 3. Proces razvitka šume je dugotrajan. Zato biološki pokusi većinom traju nekoliko godina (pošumljavanje) i decenija (njega). U vezi s time je potrebno, da napose u šumarskim institutima budu stručnjaci, koji će permanentno raditi dva do tri decenija. Samo tako može se osigurati pravilan kontinuitet pokusa, a neophodno potrebna radna i stvaralačka ambicija u toku dugotrajnog sistematskog rada postaje sve jača, prodornija, uspješnija i efikasnija. 4. Budući da operativa treba da rezultate istraživačkog rada dobije što prije, ne smiju se istraživanja mnogo ograničiti na pokuse nego se moraju usporedno vršiti također i statička istraživanja na postojećim fazama razvitka sastojina. Rezultati tih istraživanja ne će biti eksaktni, (jer ni metode ne mogu biti posve eksakne), ali se tako dobiju brže neophodno potrebni podaci bar u svrhu orijentacije za operativu. 5. Da bi se rezultatima istraživanja postigao očekivani efekt, nije dovoljno da operativa ima dobro organiziran rad instituta. U tu svrhu potrebno je da i rad operative bude tako organiziran, da se mogu rezultati- istraživanja i pokusa prenijeti lako u praksu . A to je kod nas mnogo složeniji problem: a) jer zbog ratnih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 33 <-- 33 --> PDF |
i poratnih okolnosti te zbog angažiranja u kompliciranoj upravi, planiranju, eksploataciji kao i zbog mnogih nepotrebnih reorganizacija i premještaja šumarski stručnjaci od god. 1941. do 1951. malo su se mogli sistematski baviti uzgojem, pa je tako jedan čitavi decenij za sticanje potrebnih iskustava dijelom propao; b) što stari iskusni kadar stručnjaka odlazi a odgoju mlađeg se nije poklonila dovoljna pažnja; c) što zbog svega toga danas imamo razmjerno malo dobrih specijalista za uzgojne radove. — Zato je potrebno, da saradnici instituta osim svojih redovnih dužnosti povremeno vrše i stručne ekspertize u terenu i iz ureda te instruktaže za izvjesne radove. Zašto je objavljen ovaj članak, zapitat će se netko. Kako se već iz izloženoga moglo donekle naslutiti, razlog je tome taj, što postoji tendencija reorganizacije i fuzije naučnih ustanova, pa je u vezi s time potrebno da se instituti umjesto pod državni organ podvrgnu društvenoj kontroli. Društvena kontrola je jača ilibi bar trebala biti bolja i plodnija nego kontrola putem državne administracije . Usporedno sa unapređivanjem šumske privrede povećat će se potreba za rezultatima istraživačkih radova a tako će se neminovno pojačati i kontrola društva, konkretno proizvađača u šumskoj privredi. Savezno s time doći će često u pitanje odnos rezultati-efekti rada pojedinih saradnika instituta u odnosu na uložena financijska sredstva i utrošeno radno vrijeme. Pri tome trebalo bi razlikovati ove radove: a) radovi na trajnim pokusnim plohama, koji traju po nekoliko decenija, kao na pr. za uzgojne radove u pojedinim fazama razvitka sastojine; b) radovi na privremenim pokusnim plohama, koji sa repeticijama traju po nekoliko godina, kao na pr. za pošumljavanje i melioracije; c) istraživanja na gospodarskim objektima, koja na terenu mogu trajati od nekoliko mjeseci do tri godine; d) pokusi na gospodarskim objektima, koji traju nekoliko dana do nekoliko mjeseci a potom se nastavljaju istraživanja, kao na pr. utjecaj kemijskih sredstava na uništavanje štetnika; e) pokusi i serijske analize u laboratoriju, koji traju nekoliko dana, mjeseci i duže; f) stručne ekspertize na terenu i iz ureda te instruktaže. — Odnos rezultata i efekta je za te radove vrlo različit. Prelazeći postepeno u novu fazu razvitka organizacije rada naše operative i istraživanja, potrebno je još istaći ovo: nauk a i operativ a ne smiju ići u raskorak, one treba da se postepeno i povremeno sve više sažimaju, da prelaze jedna u drugu. Nauka treba da se obogaćuje na iskustvima prakse, praksa mora da se oplođuje rezultati ma istraživanja . »Nauka bez prakse je mrtva, praksa bez nauke je slijepa «. Staloženiji razvitak našeg šumarstva omogućit će, da se te postavke sistematski ostvaruju u interesu boljeg razvoja i prakse i nauke. Da bi se te postavke mogle sistematski i bez većih trzavica i trvenja ostvariti, potrebno je da se i operativi i nauki stvori mogućnost takvog razvitka. U tu svrhu trebale bi nadležne ustanove nastojati, da se osnuje fond za unapređivanje šumarske proizvodnje. Taj fond trebao bi se automatski dotirati iz izvjesnog obaveznog postotka od kupoprodaje drvnih proizvoda. Iz toga fonda trebala bi se finansirati ne samo istraživanja nego i nabava savremene opreme za operativu te za usa 403 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
vršavanje i specijalizaciju stručnjaka operative i nauke. Da bi se sredstva iz toga fonda pravilno koristila, potrebno je da se i on podvrgne društvenoj kontroli. Taj fond treba dakle da ima svoju uredbu, statut, upravni odbor i upravno vijeće. Idealno je sve to zamišljeno! Ali bez ideala ni čovjek ni društvo ne mogu se progresivno kretati naprijed. Nijedan se ideal posve ne ostvaruje, ali treba nastojati, da se ostvari veći njegov dio. DIE ERGEBNISSE UND ERFOLGE DER WISSENSCHAFTLICHEN ARBEIT IM FORSTWESEN Im Zusammenhang mit einer besser werdenden Organisation der Forstwirtschaft in Jugoslawien werden auch die forstlichen Institute selbststandiger, nur sollten sie infolgedessen einer gesellschaftlichen Aufsicht unterzogen werden. Unter solchen Umstanden wird oft die Frage sowohl iiber finanzielle Mittel wie auch iiber Probleme, Ergebnisse und Erfolge der Untersuchungen gestellt werden. Auf Grund von Beispielen erotert der Verfasser These und Antithese: Ergebnisse-Erfolge, deren Verhaltniss meistens — je nach Art der Probleme — miteinnander und dem angewendeten Auf- wand nicht immer entsprechen. Schliesslich weist der Autor hin, dass die Wissenschaft und Praxis ineinander immer mehr eindringen miissen zweks gegenseitiger Bereicherung und Befruchtung. AUSTRO-TALIJANSKE UZANCE ZA DRVO Ing. Stjepan Frančišković (Zagreb) O O ve je godine (2. maja 1953.) u Veldenu izvršena ratifikacija austro-talijanskih uzanaca za promet drvetom i to od strane Austrijskog Savjeta za drvnu privredu (Bundesholzwirtschaftsrat) i Talijanskog Komiteta za uvoz drveta (Comitato Italiano tecnico per l´importazione del´legno) na temelju prijedloga, koje je postavila mješovita komisija eksperata. Nakon ratifikacija ovi su propisi odmah za zainteresirane zemlje stupili na snagu. Kako je talijansko tržište važno i za našu drvnoindustrijsku proizvodnju, to držim korisnim, da se s ovim propisima susjednih država pobliže upoznamo. Ovo je utoliko potrebnije, što su ovo prvi kodificirani običaji u trgovini drvom nakon drugog svjetskog rata. Predratne su´bečke i tršćanske burzovne uzanse već sasvim zastarjele, pa više nisu mogle poslužiti kao prikladan instrumenat za privredne odnose u ovom dijelu Evrope. A) OPĆI PROPISI Važnost se prodajnih uslova u austro-talijanskim uzansama tretira na uobičajeni način, koji poznajemo iz bečkih (BU) i zagrebačkih uzansa (ZU). Ako u kojem ugovoru nisu izričito naglašeni i ustanovljeni specijalni uslovi, onda (čl. 1) znači, da su kontrahenti »tacite« (stillschweigend) prihvati propise ovih uzanasa pa će ih se obostrano i u dobroj vjeri pridržavati te pravedno tumačiti. Kod pismenog sklapanja ugovora (čl. 2) stupa ovaj na snagu, čim se izvrši izmjena bilo zaključnog pisma (zaključnice, Schlussbrief) bilo zaključnog telegrama (Schlusstelegramm) bilo pak duplikata naručbe (Auftragsdoppel). Kao kod svih trgovačkih poslova u drvnoj privredi mora naravno i ovdje svaka ponuda sadržavati i izjavu o preuzetoj obavezi. Bez takve izjave ponuda i ugovor nemaju važnosti. Klauzule »Vorbehaltlich der Zustimmung der Firma« (pridržano do odobrenja od strane poduzeća) ili »Falls nicht verkauft« (u koliko nije prodano) i slične primjedbe označuju, da za pravni posao treba još i pristanak od strane prodavaoca, jer bez toga 404 |