DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 13 <-- 13 --> PDF |
smanjiti, da bi konkretne drvne mase prebornih sastojina sveli na ono stanje kod kojeg je omogućena trajna regeneracija šume i optimalna šumska produkcija. U tom smjeru je temeljnica sigurniji i praktičniji regulator izračunatog intenziteta preborne sječe negoli drvna masa. Kao regulator izračunatog intenziteta preborne sječe mogao bi se upotrebiti i prili v stabala u sastojinu (Passage a la futaie, Einwachs), jer je u uravnoteženoj prebornoj sastojini priliv stabala jednak "broju stabala, koja se u sastojini sijeku — koliko stabala umire, toliko ih se rađa13. Ako je priliv jako velik, t. j . veći od 2 m3 godišnje po hektaru, onda imamo posla s rijetkom sastojinom u kojoj treba drvnu masu povećati. Zato ćemo u takvim sastojinama smanjiti intenzitet preborne sječe, izračunat po formuli (5). Bude li priliv malen — manji od 1 m3 godišnje po hektaru, onda tome mogu biti dva uzroka: ili je sastojina pregusta, ili je drvna masa daleko premalena14. U prvom slučaju treba izračunani intenzitet preborne sječa povećati, a u drugom smanjiti. Pri povećavanju intenziteta preborne sječe trebalo bi paziti na to, da on ne pređe 25%, a samo izuzetno smio bi doseći 30%. Kad smo odredili intenzitet preborne sječe, tada se nameće pitanje kako ćemo izvršiti prebornu sječu. Između različitih načina preborne sječe najkarakteristicnija su dva: stablimična i grupimicna sječa. Prvu vršimo u fitocenozi jele i bukve (Fagetum Abietetosum, Horvat) na vapnenoj, a drugu u fitocenozi jele i rebrač e (Abieto-Blechnetum, Horvat) na silikatnoj podlozi fakultetske šumarije Z a 1 e s i n e15. Radi ilustracije navodimo za to dva konkretna primjera i to pokusnu plohu »Crna Hloja I« (fotografija br. 3) za stablimičnu, a odsjek VII, 1, f u »Belevinama« (fotografija br. 4) za grupimičnu sječu. Na pokusnoj plohi »Crna Hloja I« priliv jelovih stabala nije dovoljan; on je manji od 0,5 m3 godišnje po hektaru, premda je reakcija tla (pH = 6,5) povoljna za razvoj pomladka i mladika; temeljnica od 38 6 m2 po hektaru je za II. stojbinski bonitet (točnije za sastojinu kojoj odgovara Alganova tarifa br. 13) prevelika. Zbog toga će biti potrebno nešto povećati intenzitet sječe, koji bi po formuli (5) iznosio 18% za 1 = 10 godina i za p = 2,0%. 13 Ako u nekoj prebornoj sastojini siječemo godišnje 7 stabala po hektaru, onda bi i priliv stabala morao iznositi isto toliko, što će reći, da bi svake godine moralo 7 stabala preći taksacijsku granicu. Uzmimo na pr., da je taksacijska granica 17,5 cm tako, da je debljinski stepen (15 cm) ispod, a debljinski stepen (20 cm) iznad nje. Ako stabla iz debljinskog stepena od (15 cm) trebaju prosječno 13 godina, da pređu u debljinski stepen od (20 cm), onda bismo morali imati 91 stablo ( = 13 godina X 7 stabala) u debljinskom stepenu od (15 cm), da bi osigurali prosječni godišnji priliv od 7 stabala. Ima različitih metoda kako se može utvrditi priliv stabala u sastojinu o čemu vidi u mojim studijama »Vrijeme prelaza« Šumarski list br. 1 od 1953. i »Uređajne tablice«, Šumarski list, br. 4—5, Zagreb 1953. 14 Lachausse e E.: Futaie jardinee, Vade-Mecum du Forestier, Besangon, 1951., str. 132. 15 Na pomlađivanje u grupama na´ silikatnoj podlozi u jelovim šumama Gorskog Kotara .već je ukazao Šaf ar u svojoj knjizi: Preborne šume i preborno gospodarenje, Zagreb 1948. (Vidi fotografiju br. 14 na str. 66.) 383 |