DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 73 <-- 73 --> PDF |
faune NR Hrvatske, L. Schmidt: Hrana kao ekološki faktor masovnog razmnožavanja nekih insekata, P. Sisojević: Ekološka proučavanja na našim tahinama, J. Stanlić: Entomofauna lovnih pojaseva, P. Vukasović: O individualnim varijacijama pri piljenju prezimljenih jaja Lymantria dispar, D. Žečević: Zimska ishrana i razviće gubara (Lymantria dispar) u laboratorijskim uslovima i S. Živojinović: 0 pravcima entomološkog istraživanja kod nas. Kongres je završio svoj rad donošenjem niza zaključaka, koji su podijeljeni u dvije grupe: rezoluciju i prijedloge. U rezoluciji se govori o organizaciji naučnoistraživačkog rada te nastavi biologije na fakultetima, višim pedagoškim školama i srednjim školama. Među »prijedlozima« značajniji su oni o potrebi zaštite prirode uopće, a napose Plitvičkih jezera i rijeke Krke, o potrebi istraživanja flore i faune, te kartiranja vegetacije, o nužnosti izdanja jednog botaničkog koloriranog atlasa i t. d. Zaključeno je, da se idući kongres održi za 4 godine, a u međuvremenu, da se održavaju sastanci pojedinih grana biološke nauke kao genetičara, entomologa, fiziologa i si. Organizaciju ovog kongresa uspješno je provela Biološka sekcija hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu na čelu sa sveuč. prof. dr. Ž. Kovačivićem kao predsjednikom, a dr. J. Kovačevićem kao tajnikom kongresnog odbora. Međutim za ovu Sekciju sa svršetkom kongresa nije prestao i rad u vezi s kongresom, jer treba u prvom redu pripremiti kongresni materijal za štampu, te prema zaključku kongresa izraditi prijedlog statuta za Savez bioloških društava FNRJ, koji bi se trebao ostvariti u što je moguće kraće vrijeme. O. Piškorić REZOLUCIJA I. KONGRESA BIOLOGA JUGOSLAVIJE Uz učešće oko 1.200 biologa Jugoslavije održan je u vremenu 12—15 jula o. g. I. Kongres biologa Jugoslavije. Dostavljajući nam kongresnu rezoluciju Sekretarijat Kongresa zamolio je, da s njom, bilo u cijelosti bilo u sažetom obliku, upoznamo naše članove preko našeg glasila. U vezi s tim donosima dio rezolucije u cijelosti, koji je od naročitog interesa za našu struku, a ostali dio u sažetom obliku. A) U v o d (u izvodu). Prvi put u povijesti naših naroda okupili su se biolozi raznih struka i pretresli na kongresnim i sekcijskim predavanjima i diskusijama bitne probleme naučno-istraživačkog rada i organizaciju na području bioloških nauka te probleme u vezi sa nastavom biologije u školstvu. Značajan rezultat Kongresa sa stoji se: u okupljanju biologa Jugoslavije iz školstva, akademija, instituta i t. d., u pretresu problema, u međusobnom upoznavanju i izmjeni misli i iskustava. B) Organizacija naučno-istraživačkog rada (u izvodu). U vezi sa perspektivom razvoja naučno-istraživačkog rada, samoupravljanja i financi ranja Kongres skreće pažnju na slijedeće momente: razvoj naše privrede, koju una pređuju biološke i druge naučno-istraživačke ustanove, zahtjevaju reorganizaciju rada tih ustanova, ali uz detaljno proučavanje i diskusiju o svakoj ustanovi; nova organi zacija mora ići uporedo ne samo sa razvojem naše privrede, nego i s kulturnim i tehničkim uzdizanjem naroda uopće, što nije još slučaj, a napose ne u poljoprivredi i šumarstvu; osnovno financiranje biološko-naučno-istraživačkih ustanova treba osi gurati država, a za specijalne zadatke treba financiranje osigurati iz drugih izvora; u svim institutima treba formirati stručne savjete; u naučno-istraživačkom radu na svim područjima bioloških nauka osjeća se potreba za povezivanjem i koordinacijom. C) Nastava biologije na univerzitetima, višim pedagoškim i srednjim školama (u izvodu). Kongres je konstatirao, da nastavnici biologije rade sve više u duhu današnjice i rukovode se principima materijalističkog shvaćanja prirode i društva. Nastavni planovi i programi iz biologije u cijelom školstvu trebali bi se međusobno uskladiti u cijeloj zemlji, a u pojedinoj vrsti škole (fakulteti i t. d.), s osnovnim ciljevima dotične vrste škole. Nastavno osoblje treba popu 367 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 74 <-- 74 --> PDF |
njavati konkursom. Za sve biološke predmete nastojati izdati udžbenike, a među nastavnicima raznih škola ostvariti vezu i izmjenu iskustava. Nastava biologije na prirodno-matematičkim fakultetima treba da sprema nastavnike za gimnazije i srednje stručne škole, da sprema naučni pomladak za univerzitete i institute. Na univerzitetima je nastavni i naučni rad nerazdvojiv. Za naučni rad treba osigurati mnogo veća financijska sredstva i to od strane države osnovno financiranje, a za specijalne probleme iz ostalih izvora. Na ostalim fakultetima (medicinskim, poljoprivrednim, šumarskim i t. d. (te institutima u vezi biologije nastavno osoblje i saradnike prvenstveno birati od diplomiranih stručnjaka na prirodno-mat. fakultetima. Na tim fakultetima organizirati kurseve za post-studijsko usavršavanje diplomiranih studenata biologije bioloških katedara. Nastava biologije na Višim pedagoškim školama treba da sprema nastavnike prvenstveno za osmogodišnje škole, a studij pedagoških škola treba da se povisi na tri godine u cijeloj zemlji. Nastava biologije na medicinskim, veterinarskim, poljoprivrednim, šumarskim i farmaceutskim fakultetima treba kod studenata da razvija svijest ne samo stručnostalešku, nego i stručno-biološku. Da bi se uzdigla stručna sprema studenata i biološke nauke obogatile pomoću prakse, preporuča se, da se na poljoprivrednim i šumarskim fakultetima pojača nastava iz botanike i zoologije, a osobito iz ekologije i fiziologije. Asistentima biolozima, koji su svršili biološke nauke na prir.-matem. fakultetu a rade na ovim fakultetima, preporuča se, da svrše i dotični fakultet. U nastavi biologije u srednjim školama ispoljava se niz slabosti, koje otežavaju rezultate ili u postignute umanjivale. Nastavu otežaju česte promjene nastavnih planova i programa i njihova preopširnost. Radi bolje nastave na ovim školama: zamjeniti verbalizam očiglednom nastavom, urediti kabinete i zbirke, upotpuniti nastavu biologije na učiteljskim školama. Za izradu udžbenika preporuča se konkurs i komisijsku odabiranje i ocjena. Za razvoj biologije na ovim školama preporuča se: izdavanje časopisa za nastavu biologije na tim školama, osnivanje biblioteka, osiguranje kontinuiteta nastave biologije u srednim školama kroz sve razrede i t. d. i t. d. U školskoj terminologiji bioloških nauka bezuvjetno raščlaniti zastarjeli termin »Prirodopis « u 1. Biologija i 2. Geologija s mineralogijom. D) Zaštita prirode (u cijelosti). 0 pitanjima zaštite prirode u našoj zemlji Kongres utvrđuje i smatra: 1. Da pitanjima zaštite prirode u Jugoslaviji uopće, a zaštiti prirodnih rijetkosti posebno, treba u organizacijskom i odgojnom pogledu posvetiti mnogo veću pažnju, nego što je to dosad bilo. Trebalo bi provesti jedinstvenu organizaciju zaštite prirode u narodnim republikama, posvetiti pažnju za stroge i pune mjere zaštite, a ustanovama, stručnjacima i društvenim organizacijama omogućiti djelatnost na tom polju. U svim nacionalnim parkovima treba provesti dosljedno organizacijske mjere u interesu zaštite prirode. 2. U specijalnim slučajevima Plitvičkih Jezera i rijeke Krke Kongres smatra: a) da se posveti posebna pažnja organizaciji uprave nacionalnog parka Plitvička Jezera i njezinu autoritetu u provođenju organizacijskih mjera zaštite jezera i cjelokupne prirode u tom parku; b) da se zaštićeno područje rijeke Krke suglasno sa zakonom ima očuvati kao jedinstvena prirodna i naučna pojava od oštećivan ja i uništavanja, a oštećene dijelove treba obnoviti. U posebnoj glavi »Posebni prijedlozi sekcija« jedna sekcija preporuča da se u nastavi biologije srednjih škola učenici upoznaju s Hadžijevom turbelarnom teorijom. Opaska : sav kongresni rad sa svim predavanjima i t. d. bit će u dogledno vrijeme publikovan kao edicija toga Kongresa. H. |