DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 73 <-- 73 --> PDF |
faune NR Hrvatske, L. Schmidt: Hrana kao ekološki faktor masovnog razmnožavanja nekih insekata, P. Sisojević: Ekološka proučavanja na našim tahinama, J. Stanlić: Entomofauna lovnih pojaseva, P. Vukasović: O individualnim varijacijama pri piljenju prezimljenih jaja Lymantria dispar, D. Žečević: Zimska ishrana i razviće gubara (Lymantria dispar) u laboratorijskim uslovima i S. Živojinović: 0 pravcima entomološkog istraživanja kod nas. Kongres je završio svoj rad donošenjem niza zaključaka, koji su podijeljeni u dvije grupe: rezoluciju i prijedloge. U rezoluciji se govori o organizaciji naučnoistraživačkog rada te nastavi biologije na fakultetima, višim pedagoškim školama i srednjim školama. Među »prijedlozima« značajniji su oni o potrebi zaštite prirode uopće, a napose Plitvičkih jezera i rijeke Krke, o potrebi istraživanja flore i faune, te kartiranja vegetacije, o nužnosti izdanja jednog botaničkog koloriranog atlasa i t. d. Zaključeno je, da se idući kongres održi za 4 godine, a u međuvremenu, da se održavaju sastanci pojedinih grana biološke nauke kao genetičara, entomologa, fiziologa i si. Organizaciju ovog kongresa uspješno je provela Biološka sekcija hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu na čelu sa sveuč. prof. dr. Ž. Kovačivićem kao predsjednikom, a dr. J. Kovačevićem kao tajnikom kongresnog odbora. Međutim za ovu Sekciju sa svršetkom kongresa nije prestao i rad u vezi s kongresom, jer treba u prvom redu pripremiti kongresni materijal za štampu, te prema zaključku kongresa izraditi prijedlog statuta za Savez bioloških društava FNRJ, koji bi se trebao ostvariti u što je moguće kraće vrijeme. O. Piškorić REZOLUCIJA I. KONGRESA BIOLOGA JUGOSLAVIJE Uz učešće oko 1.200 biologa Jugoslavije održan je u vremenu 12—15 jula o. g. I. Kongres biologa Jugoslavije. Dostavljajući nam kongresnu rezoluciju Sekretarijat Kongresa zamolio je, da s njom, bilo u cijelosti bilo u sažetom obliku, upoznamo naše članove preko našeg glasila. U vezi s tim donosima dio rezolucije u cijelosti, koji je od naročitog interesa za našu struku, a ostali dio u sažetom obliku. A) U v o d (u izvodu). Prvi put u povijesti naših naroda okupili su se biolozi raznih struka i pretresli na kongresnim i sekcijskim predavanjima i diskusijama bitne probleme naučno-istraživačkog rada i organizaciju na području bioloških nauka te probleme u vezi sa nastavom biologije u školstvu. Značajan rezultat Kongresa sa stoji se: u okupljanju biologa Jugoslavije iz školstva, akademija, instituta i t. d., u pretresu problema, u međusobnom upoznavanju i izmjeni misli i iskustava. B) Organizacija naučno-istraživačkog rada (u izvodu). U vezi sa perspektivom razvoja naučno-istraživačkog rada, samoupravljanja i financi ranja Kongres skreće pažnju na slijedeće momente: razvoj naše privrede, koju una pređuju biološke i druge naučno-istraživačke ustanove, zahtjevaju reorganizaciju rada tih ustanova, ali uz detaljno proučavanje i diskusiju o svakoj ustanovi; nova organi zacija mora ići uporedo ne samo sa razvojem naše privrede, nego i s kulturnim i tehničkim uzdizanjem naroda uopće, što nije još slučaj, a napose ne u poljoprivredi i šumarstvu; osnovno financiranje biološko-naučno-istraživačkih ustanova treba osi gurati država, a za specijalne zadatke treba financiranje osigurati iz drugih izvora; u svim institutima treba formirati stručne savjete; u naučno-istraživačkom radu na svim područjima bioloških nauka osjeća se potreba za povezivanjem i koordinacijom. C) Nastava biologije na univerzitetima, višim pedagoškim i srednjim školama (u izvodu). Kongres je konstatirao, da nastavnici biologije rade sve više u duhu današnjice i rukovode se principima materijalističkog shvaćanja prirode i društva. Nastavni planovi i programi iz biologije u cijelom školstvu trebali bi se međusobno uskladiti u cijeloj zemlji, a u pojedinoj vrsti škole (fakulteti i t. d.), s osnovnim ciljevima dotične vrste škole. Nastavno osoblje treba popu 367 |