DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Referati su održani u slijedećim skupinama-sekcijama: 1. za nastavu i organizaciju biologije, 2. teoretska biologija, 3. genetika i citologija, 3. ekologija s hidrobiologijom, 4. fiziologija i biokemija, 5. sistematika i geobotanika, 6. primjenjena botanika, 7. mikrobiologija, 8. zoološka morfologija, 9. sistematika i zoogeografija, 10. primjenjena zoologija i 12. entomologija. Cjelokupni materijal kongresa, predavanja, referati i diskusija, bit će objelodanjeni u posebnoj knjizi, pa ćemo se sada ograničiti samo na neke konstatacije. Predavanje sveuč. prof. dr. I. P e v a 1 e k a reakcija je na najnovije tendencije iskorištavanja Plitvičkih jezera u turističko-komercijalne svrhe, odnosno s projektima o daljnjem iskorištavanju rijeke Krke u energetske svrhe (gradnja hidroelektrana), a i javni poziv za zaštitu ovih jedinstvenih prirodnih objekata (postojanja »žive« sedre) ne samo od pojedinaca, nego i lokalnih, pa i viših vlasti, kako je to naglasio sam predavač. Sveuč. prof. dr. I. H o r v a t u svom je predavanju prikazao »praktičku« vrijednost fitocenoloških istraživanja. Naime, dosadašnjim radovima na tom području uočeno je, da je vegetacija jednog određenog područja ili lokaliteta indikator: klimatskih odnosa, geološko-petrografskog sastava, pedoloških karakteristika, mikrobiološke aktivnosti tla, životinjskog svijeta, etnografskih fenomena, odnosno značajna poluga u šumskom gospodarstvu, vodnom gospodarstvu, a isto tako važna je i za utvrđivanje vrijednosti krmne baze te geografiju. Pridavanje fitocenologiji toliko značaj čini se možda i pretjeranim, ali nije bez stanovite stvarne podloge. Da spomenemo samo mješovite sastojine bukve i jele, koje se bez spoznajnih tekovina fitologije mogu smatrati kao jedinstveni tip sastojina, ali koje mogu biti različite već prema tome, da li su to sastojine na kiselim ili na neutralno-bazičnim tlima1. Ograničeno vrijeme nije dozvolilo, da se o svim predavanjima plenuma povede jedna šira diskusija, koja bi svakako bila i zanimljiva i korisna, kako je to pokazao jedan »skok« u lisenkovštinu. Od svega materijala raspravljalo se samo o nastavi biologije na svim školama, te o budućem organiziranju i finansiranju naučnoistraživačkih instituta i zavoda. Naime, u vezi novog privrednog sistema i općoj decentralizaciji potrebno je da se i biološki instituti što više i financijski i organizacijski osamostale. To će reći, da mjesto osiguranja materijalnih sredstava budžetom ono se treba u maksimalnoj mjeri izvršiti naplaćivanjem usluga zainteresiranim. U šumskom gospodarstvu, to znači, šumskoprivredne ustanove od šumarskih instituta »naručuju « pojedina istraživanja i finansiraju ih. Po ovom pitanju Kongres je konstatirao i unio u kongresnu rezoluciju da dosadašnji uslovi razvoja pojedinih naučnoistraživačkih ustanova i stanje razvoja naše privrede, koju treba da unapređuju biološke naučnoistraživačke ustanove, onemogućavaju na nagli prelaz na novi način poslovanja ovih ustanova. Stoga bi bila nužna šira diskusija po ovim pitanjima i detaljnije proučavanje svake ustanove pojedinačno. Na temelju tako široke diskusije odnosno analize stanja proizašla bi i odredila se dužina prelaznog perioda za svaku pojedinu ustanovu.« Referati iznijeti u sekcijama vrlo su različite prirode, kako se može naslutiti i iz broja sekcija. Desetak referata od neposrednog interesa su i za šumsku privredu i to: M. Sarić: Prilog proučavanju naslednih promena izazvanih kalemljenjem, Bunuševac- Antić: Hemiska reakcija zemljišta u bukovim šumama u Srbiji, B. Jugo: Fenološka promatranja kod nas, D. Likar: Biosfera — »mikrobski rastvor«, A. Vidovićr Biocenoza mljetskih jezera, S. Horvatić: Prilozi flori otoka Paga, F. Kušan: Osobitosti u sastavu i rasporedu vegetacije Biokova, V. Mišić: Bukove šume Kopaonika, D. Afanasijev: Ožiljavanje reznica, M. Wraber: O teoretičkoj in praktični vrednosti fitosociologije za gozdarstvo, R. Orban: Oznake i boje naših kuna i tvorova te Poznavanje i sistematika naših autohtonih pasa, L. S. Karaman: Naša podzemna faune, D. Bura: Ljetna prehrana divljači u lovištima kraškog mediteranskog i submediteranskog pojasa — kao uvjet prvi unapređenja divljači, O. Rohr: Hrvatski ovčarski pas, B. Arčanin: Prilog poznavanju biologije dudovca (Hyphantria cunea Drury), Ž. Kovačević: Entomologija nekad i danas, R. Mikšić: Sastav i porijeklo skarabeidske 1 Dr. I. Horvat: šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb 1951. 366 |