DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Iako je ovo djelo u prvom redu pisano za njemačke stručnjake ono će mnogo koristiti i našim stručnjacima, jer su u njemu opisani najmoderniji strojevi i najnovija sredstva za borbu protiv korova i raznih štetočinja, koja nisu sva sadržana u našoj domaćoj stručnoj literaturi. Ing. Brixy Stjepan Dr. Franz Bauer »DIE ROTEICHE« Institut für Forsteinrichtung und Ertragskunde der Forstlichen Fakultät der Universitet Göttingen. J. D. Sauerländers Verlag Frankfurt a. M. — 1953. Strana 108 sa 42 slike i grafikona te 12 tabela (među njima i kubne tabele za crveni hrast). SADRŽAJ: Predgovori. I. Svrha i predmet ispitivanja, dosadašnji rezultati istraživanja. II. Naravno rasprostranjenje crvenog hrasta i njegov dosadašnji uzgoj u Evropi. III. Područje i materijal istraživanja. IV. Prihodna sposobnost crvenog hrasta. V. Štete na crvenom hrastu. VI. Šumsko uzgojna svojstva crvenog hrasta i njegov uzgoj VII. Svojstva drveta crvenog hrasta i njegova tehnička upotreba. VIII. Zaključno razmatranje. IX. Popis literature. Rad dr. F. Bauera o crvenom hrastu (Q. borealis Michaux = Q. rubra Duroi) pisan je osobito egzaktno i dokumentovano te može da posluži kao uzor stručne šumarske monografije. Autor želi da odgovori na pitanje: da li su prihodi i tehnička i uzgojna svojstva crvenog hrasta takvi, da bi bio rentabilan njegov uzgoj u Njemačkoj. U tu svrhu vršena su ispitivanja u raznodobnim sastojinama crvenog hrasta na 114 pokusnih i 15 primjernih ploha na području 63 šumarije u Njemačkoj i Holandiji i tehnološka ispitivanja drva. Najveći dio knjige posvećen je istraživanju prirasta i prihoda crvenog hrasta i dokumentiran je bogatim sadržajem grafikona i tabela. Od zaključaka autora napominjemo: Sječna zrelost crvenog hrasta bila bi u 100 g. kada on na staništu I. boniteta uz proređivanje daje 744 m3 sveukupno proizvedene drvne mase, sa poprečnim prirastom od 7,4 m3 uz promjer srednjeg stabla 46.6 cm i visinu 29 m. Do 60. g. crveni hrast proizvede na istom staništu oko 20—40% više krupnog drveta od evrop. hrasta, ali ga on dostiže u 100 god. prirastom. Crveni hrast traži dobra tla, ne treba vapna, ali je skromniji od evropskog hrasta. Imun je spram medljike i ne napada ga hrastov savijač. Divljač ga napada jako. Napada ga i Endothia parasitica. Općenito može da nadomjesti evropski hrast na siromašnijim staništima. Kako je crveni hrast važan i za našu operativu, a o njemu nema mnogo konkretnih podataka, knjiga je stručno zanimljiva. DOMAĆI STRUČNI LISTOVI Šumarstvo — Beograd. U 3. broju 1953. donosi članke: D. M i r k o v i ć: Saradnja teorije i prakse u šumarstvu — S. Nestorović : Prilog uređenju i podizanju šuma u forlandu — S. Jovanović : Upotreba fitohormona i stimulatora rasta u šumarstvu — N. Prokopljević : O nekim ekonomskim kategorijama i odnosima u šumarstvu — J. Pavić : Centrifugalna separatori pneumatskih transportera piljevine. U 4. broju: ´B. Šikić : Prilog tezama o organizaciji šumske privrede — M. Knežević : Uticaj širine reza i rasporeda gatera na procenat iskorišćenja — |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 70 <-- 70 --> PDF |
S. Babić : Predlog za poboljšanje prerade trupaca na mašinama za obradu drveta testerama — S. Rosić: Za što veće dejstvo pregrade — Đ. Tomašević: Prilog proučavanju izbora vrsta drveća za pošumljavanje Grdeličke Klisure — R. Ilić : Ogledi pošumljavanja setvom semena crnog bora u Makedoniji. Gozdarski Vestnik — Ljubljana. U 5. broju 1953. ima ove članke: V. Beltram : Više pažnje uzgajanju topola! — V. Šenica : Topolovina— sirovina za celulozu i drvenjaču. — M. Brinar : Koja staništa odgovaraju topoli. U 6/7 broju: J. Miklavžić : Uređenje paše temelj je za obnovu upropaštenih ili jako ugroženih brdskih šuma — M. Čokl : Ograničenje steljarenja jedan je od glavnih uvjeta za povećanje šumske proizvodnje. — J. slander : Sadnja smrčevih biljki i crvena trulež. — V. Valenčič : Uloga staklana kod iskorišćavanja šuma u nekadašnjoj Kranjskoj. Narodni šumar — Sarajevo. U 5/6 broju 1953. doneseni su ovi članci: M. Dučić : Snabdjevanje postrojenja drvne industrije i šumski fond — J. Hahamović : Metodika ispitivanja drveta za građevinske potrebe — J. Pašalić : Tvornica lesonit ploča »Sutjeska« u Foči — Vasković, Šabić, Višnjevac: Tok proizvodnje ploča iz drvnih vlakanaca u tvornici lesonit ploča »Sutjeska« Brod n/D kod Foče. U 7. broju: A. Panov : Prilog poznavanju uticaja vjetra u planinskim šumama — D. Blag o jević : O nekim osobinama bosarskog četinarskog drveta kao sirovine za industriju celuloze — B. Skopal : Mjerenje naponske sile u užetu nosaču kod šumskih žičara. Šumarski Pregled — Skopje. U 2. broju 1953. donosi članke: I. M i h a j 1 o v: Elementarna karakteristika molike — P. Popovski : Prilog poznavanju molike na Peristeru — S. T o d orovski : Mogućnost i način iskorišćavanja jasike kod nas — M. Kostov : Neki elementi kod šumskih kamionskih puteva — R. Jovetik : Uređenje lovišta na srne — S. Cekov : Zapažanje u nizinskoj šumi kraj Vardara. U 3. broju: N. Spasevski : Računanje cijene drveta na panju — V. P oplavski : Šumski fond i osnovni zadaci obnove šuma u NR Makedoniji — B. P e- j o s k i: Razvoj drvne industrije u NR Makedoniji — P. Popovski : Prilog poznavanju molike na Peristeru — M. Georgiev : Bogatstvo naših šuma ljekovitim biljem. U broju 4.: M. Galevski : Količine vode, koje su mjerodavne za projektovanje objekata u malim slivnim područjima — H. Em:. Uzgoj topola brzog rasta — jedan je od naših najhitnijih zadataka — R. Akimovski : Opis i primjena nekih žičara u eksploataciji šuma — M. Maksimović : Neki problemi zaštite šuma — A1. Serafimovski : Dudovac (Hyphantria cunea) nov štetnik naših šuma i poljoprivrednih kultura. , Drvna Industrija — Zagreb U 1/2 broju 1953. su slijedeći članci: D. Radimir : Pravilno gospodarenje šumama i racionalna prerada drveta, uvjet za povećanje nacionalnog dohotka — A. Gorjanović : Kratak pregled tehnološkog procesa suhe destilacije drveta — R. Š.: Što je impregnacija i kako se ona provodi — Rr : Industrija lula za pušenje. U 3/4 broju: J. Žužek i J. Peternel: Rudničko drvo i njegova zaštita — S. Frančišković i F. Stajduhar: Kako inozemni stručnjaci ocjenjuju našu industriju furnira i šper-ploča — S. Frančišković : Drvna industrija u SAD. U broju 4/5: Z. Ettinger: Nedostaci sušionice za drvo »V-48« — M. Đaić: Kako možemo iskoristiti pilanske otpatke četinjača — R. Striker : Problematika. |