DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Autor je nastojao, da pitanje pomlađivanja smreke osvijetli s pedološkog gledišta,
proučavajući raspodjelu korijenja mladih i odraslih biljaka u različitim horizontima
tla i razmatrajući ovisnost te raspodjele o svojstvima pojedinih horizonata.
Istraživanja je vršio u različitim ekološkim prilikama, u Juri i Vogezima na nadmorskim
visinama od 400 do 1300 m, u gustim sastojinama, kao i na čistinama i pnšnjacima,
te na tlima vrlo raznolikih svojstava (podzolima, humusno-karbonatnim
tlima, smeđim tlima, degradiranim rendzinama i t. d.).


Utvrdio je, da mlade biljke smreke izbjegavaju mjesta, gdje im konkurira korijenova
mreža roditeljskih stabala, bujnija prizemna vegetacija, ili gdje usljed insolacije
dolazi do isušivanja površinskih slojeva tla.


Povoljne uvjete za prirodno pomlađivanje nalazi smreka pod zaštitom onih drvenastih
vrsta, kod kojih se korjenov sistem razvija pretežno u dubljim slojevima tla.
To mogu biti mlade bukve, lešnjak, a osobito jela. Te vrste ostavljaju slobodan površinski
sloj od 15—25 cm, u kojem se širi najveći dio korijenja smreke. U isto vrijeme
te vrste svojom zasjenom smanjuju gubitak vlage evaporacijom i uklanjaju velik
dio travnih vrsta, koje su neprijatelj mladih smreka.


Na nekim se tlima može smreka pomlađivati i sama pod sobom. Takova tla
mogu pripadati različitim tipovima (tresetište, duboko smeđe tlo, degradirana rendzina)
uz uvjet


1. da su rahla
2. da su osobito dobro opskrbljena vodom (manje depresije, trajan visoki nivo
donje vode)
3. da postoji slaba ili nikakva konkurencija travnih vrsta.
Na čistinama na manjim i srednjim nadmorskim visinama dolaze u punoj mjeri
do izražaja faktori mikroklimatski, biološki (bujna nitrofilna vegetacija) i pedološki,
koji nepovoljno djeluju na pomlađivanje smreke. Smrekov ponik nalazi se samo uz
rubove čistina pod zaštitom stabala susjednih sastojina.
Na većim nadmorskim visinama čistine su katkada manje nepovoljne za ponik
smreke nego u nižim područjima, jer je tlo vlažnije, a razvoj nitrofilne vegetacije
manje bujan. Ipak se ponik smreke javlja obično tek nakon izvjesnog vremena pod
zaštitom grmića i mladih listača.
Naseljavanje ponika smreke na neke gorske pašnjake česta je pojava u Juri,
napose na smeđim tlima, koja su dublja i manje suha nego humusno-karbonatna tla.
I tu se ponik smreke javlja u prvom redu na mjestima, koja pružaju povoljnije uvjete
za opskrbu vodom.
Autor zaključuje, da je prehrana vodom za vrijeme sušne period
e glavni, ma da ne i jedini, faktor o kome ovisi mogućnost preživljavanja mladih
biljaka smreke.


Ing. Zlatko Gračanin


Hubert Rupf:


DER FORSTPFLANZGARTEN


(Šumski rasadnik) München, Bayerischer Landwirtshaftsverlag 1952.
sadrži 300 str. i 150 slika.


Ova je knjiga izdana kao udžbenik za đake i priručnik za praktičare u cilju
racionalnog uzgoja sadnica u šumskim rasadnicima. Ona je rezultat 20-godišnjeg
djelovanja autora kao nastavnika i praktičara na šumarskoj školi, i nekoliko školskih
i drugih šumskih rasadnika.


Ovim djelom popunjena je praznina, koja se je posljednjih godina u Njemačkoj
teško osjećala. Iza kako je po Fiirstu g. 1882. izdan »Die Pflanzenzucht im Walde«
stvarno nije u Njemačkoj izdan nikakav poseban udžbenik o šum. rasadnicima, već
je međuvremeno izašlo samo virtemberško izdanje »Erfahrungen in der Behandlung


5 Sumars´. i iist 7/8 361




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 68     <-- 68 -->        PDF

der Pflanzenschulen«, zatim »Staat- und Pflanzschulen« (Leiber) i nekoje rasprave


u Iffa-Merkblätter kao i fragmenti u pojedinim šumsko-uzgojnim udžbenicima.


Autor je naglasio, da će knjiga možda razočarati one čitaoce, koji očekuju


neka kruta pravila i recepte za većinu rasadničkih radova. No od toga se je odavno


odustalo, jer su prilike obzirom na klimu, tlo, ekspoziciju i druge razne okolnosti


gotovo kod svakog rasadnika dugačije. On mnogo polaže važnosti na rasadničku


službu i smatra da je rasadnik »vizitkarta« (posjetnica) šumskog gospodarstva


odnosno njenih stručnjaka.


Knjiga je vrlo pregledno podjeljena na 12 poglavlja i svako je poglavlje iscrpno
obrađeno kao cjelina, protkana sa mnogo praktičnih iskustava pisca i vrlo lijepim
crtežima i fotografijama. — Poglavlja jesu:


1. Stanište . Tu su obrađeni svi faktori klime obzirom na prilike u Njemačkoj,
a naročito pedološke prilike (fizikalna, kemijska i biološka svojstva) kao
i geološko porijeklo tla.
2. Položaj, veličina, vrst i raspored šumskog rasadnika.
Tu je raspravljeno pitanje izbora zemljišta, da li odabrati stalne ili leteće rasadnike,
da li centralne ili revirske rasadnike.
3. Obrad a tla . Prikazana je razna tehnika obrade rukama i strojevima
zajedno s opisom i njihovom uporabom.
4. Sjemensk i materijal . Stvaranje klimatskih rasa, naslijeđe, okolina,
fenotip. Kupnja, ispitivanje, sakupljanje i postupak sjemenom.
5. Izvedb a sjetve . Obrada gredica (leja), vrijeme sjetve, potrebna količina,
vrste sjetve (omaške, u brazdice), stratifikcija, pokrivanje i zaštita sjemena
(u ljeti i zimi), pokorica, upotreba hormona, podrezivanje korjena (pinciranje) kao
vrsta školovanja biljaka.
6. Školovanje biljaka. Svrha školvanja i starost biljaka, koja se školuje.
Vrste školovanja (u rupice, u jamice, pomoću daske, grablja, lopate, u lončiće,
pod plug). Organizacija rada.
7. Specifičnosti pri uzgoju pojedinih vrsta drveća. (Za topolu,
crni orah, brekinju, divlju trešnju, lipu, brijest i duglaziju).
8. Đubrenje šum. rasadnika. Ovome je poglavlju pisac posvetio
naročitu pažnju upotrebivši znatan prostor za opći dio, zatim posebno za umjetna
đubriva i posebno za prirodna, kompost, zelena đubriva, te sastav plana đubrenja.
Tu je dao i konkretan primjer planiranja đubrenja po »pravilnom ritmu«.
9. Njeg a rasadnika . Racionalizacija rada, stare metode pljevljenja s dubokim
zadiranjem u tlo, nove metode s plitkim zadiranjem (prašenje). Uporaba raznovrsnih
kultivatora i glodarica (Fräse) kao i drugog alata. Pokrivanje gredica s lišćem
i mahovinom. Uzdržavanje putova. Borba s korovom s raznovrsnim kemijskim sredstvima
i hormonskim preparatima.
10. Vađenje i postupak sa sadnicama. Naglašena je osjetljivost
korijena, značenje i važnost mikorize, djelovanje lošeg rukovanja sa sadnicama. Opisana
je tehnika vađenja, sortiranja, pakovanja i otpreme i stavljanje u trap sadnica
(zavapčavanje), zatim mjere opreznosti protiv opasnosti da se biljke prilikom duljeg
transporta ne upale.
11. Zaštita rasadnika od raznih šteta. Atmosferski utjecaj (mraz,
žega, pretjerana vlaga, snijeg i tuča). Borba protiv korova, gljivica i životinja (ptica,
glodavaca, kukaca i t. d.).
12. Rasadničarsko knjigovodstvo. Zašto se vodi knjigovodstvo, knjiženje
u velikim i revirskim rasadnicima te praktična primjena tog knjiženja.
Na koncu je navedena opširna literatura, koja će dobro poslužiti našim stručnjacima,
koji se žele specijalizirati za pojedine grane rasadničarstva.