DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Autor je nastojao, da pitanje pomlađivanja smreke osvijetli s pedološkog gledišta, proučavajući raspodjelu korijenja mladih i odraslih biljaka u različitim horizontima tla i razmatrajući ovisnost te raspodjele o svojstvima pojedinih horizonata. Istraživanja je vršio u različitim ekološkim prilikama, u Juri i Vogezima na nadmorskim visinama od 400 do 1300 m, u gustim sastojinama, kao i na čistinama i pnšnjacima, te na tlima vrlo raznolikih svojstava (podzolima, humusno-karbonatnim tlima, smeđim tlima, degradiranim rendzinama i t. d.). Utvrdio je, da mlade biljke smreke izbjegavaju mjesta, gdje im konkurira korijenova mreža roditeljskih stabala, bujnija prizemna vegetacija, ili gdje usljed insolacije dolazi do isušivanja površinskih slojeva tla. Povoljne uvjete za prirodno pomlađivanje nalazi smreka pod zaštitom onih drvenastih vrsta, kod kojih se korjenov sistem razvija pretežno u dubljim slojevima tla. To mogu biti mlade bukve, lešnjak, a osobito jela. Te vrste ostavljaju slobodan površinski sloj od 15—25 cm, u kojem se širi najveći dio korijenja smreke. U isto vrijeme te vrste svojom zasjenom smanjuju gubitak vlage evaporacijom i uklanjaju velik dio travnih vrsta, koje su neprijatelj mladih smreka. Na nekim se tlima može smreka pomlađivati i sama pod sobom. Takova tla mogu pripadati različitim tipovima (tresetište, duboko smeđe tlo, degradirana rendzina) uz uvjet 1. da su rahla 2. da su osobito dobro opskrbljena vodom (manje depresije, trajan visoki nivo donje vode) 3. da postoji slaba ili nikakva konkurencija travnih vrsta. Na čistinama na manjim i srednjim nadmorskim visinama dolaze u punoj mjeri do izražaja faktori mikroklimatski, biološki (bujna nitrofilna vegetacija) i pedološki, koji nepovoljno djeluju na pomlađivanje smreke. Smrekov ponik nalazi se samo uz rubove čistina pod zaštitom stabala susjednih sastojina. Na većim nadmorskim visinama čistine su katkada manje nepovoljne za ponik smreke nego u nižim područjima, jer je tlo vlažnije, a razvoj nitrofilne vegetacije manje bujan. Ipak se ponik smreke javlja obično tek nakon izvjesnog vremena pod zaštitom grmića i mladih listača. Naseljavanje ponika smreke na neke gorske pašnjake česta je pojava u Juri, napose na smeđim tlima, koja su dublja i manje suha nego humusno-karbonatna tla. I tu se ponik smreke javlja u prvom redu na mjestima, koja pružaju povoljnije uvjete za opskrbu vodom. Autor zaključuje, da je prehrana vodom za vrijeme sušne period e glavni, ma da ne i jedini, faktor o kome ovisi mogućnost preživljavanja mladih biljaka smreke. Ing. Zlatko Gračanin Hubert Rupf: DER FORSTPFLANZGARTEN (Šumski rasadnik) München, Bayerischer Landwirtshaftsverlag 1952. sadrži 300 str. i 150 slika. Ova je knjiga izdana kao udžbenik za đake i priručnik za praktičare u cilju racionalnog uzgoja sadnica u šumskim rasadnicima. Ona je rezultat 20-godišnjeg djelovanja autora kao nastavnika i praktičara na šumarskoj školi, i nekoliko školskih i drugih šumskih rasadnika. Ovim djelom popunjena je praznina, koja se je posljednjih godina u Njemačkoj teško osjećala. Iza kako je po Fiirstu g. 1882. izdan »Die Pflanzenzucht im Walde« stvarno nije u Njemačkoj izdan nikakav poseban udžbenik o šum. rasadnicima, već je međuvremeno izašlo samo virtemberško izdanje »Erfahrungen in der Behandlung 5 Sumars´. i iist 7/8 361 |