DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nja. Autor se obara na kratkovidnu ekonomsku politiku, kod koje se ogromne svote troše na moderniziranje tvornica za preradu drveta, pilana i uređaja za transport drveta, dok se istodobno ne čini ništa ili gotovo ništa, da se poboljša produktivna sposobnost šuma, koja ovisi u prvom redu o stanju šumskog tla. Obzirom na to, da financijski efekat melioracije dolazi do izražaja tek nakon desetljeća, autor smatra, da bi se pitanje financiranja melioracija šumskih tala trebalo riješiti putem subvencija, kao i povoljnim dugoročnim kreditima od strane države. Ing. Zlatko Gračanin Leibungut H., BEITRAG ZUR ANWENDUNG SYNTHETISCHER WUCHSSTOFFE IM WALDBAU (Prilog upotrebi sintetskih tvari rasta u uzgoju šuma). Separatabdr. aus der Schweiz. Zeitschr. für Forstwesen Nr. 10/11—1950. p. 1—5. Otkad je Fritz u Went u uspjelo 1927. godine iz vršaka koleoptila zobi izolirati tvar, koja djeluje na rast (auksin), brojni su pokusi biljnih fiziologa i biokemičara ukazali na djelovanje fitohormona u svim staničjima ,koja naglo rastu, kao što su mladi izbojci, nabubreni pupovi, vršci korijenja, sjemenje koje klija i t. d. Pravi su biljni hormoni danas još veoma skupi, te ih se stoga ne može praktički primjeniti. No zato je sintetički heteroauksin (indolil ocatna kiselina C10H9O2N) našao brzo mnogostranu primjenu u vrtlarstvu, a kemijska je industrija bacila na tržište cio niz takovih preparata kao Belvitan, Hortomine, Roche 202, Callux, Herban, Transplanton, Hormidin, Roctone, Ertragin, Agroxone, Weedone i dr. Neki od njih kao Ertragin trebali bi biti na bazi auksina. Mišljenja fiziologa i praktičara 0 mogućnostima njihove primjene još su podijeljena. Dok se te razmjerno jeftine sintetske tvari u vrtlarstvu dosta upotrebljavaju za tretiranje sjemena i sadnica, za ubrzavanje srašćivanja kod cijepljenja i dr., u uzgoju šuma im se posvećivala manja pažnja. Tek je u novije vrijeme (1950. g.) izvještaj Rohmedera o njegovim istraživanjima o utjecaju »Ertragina« na klijanje sjemena i prvi razvoj nekih vrsta drveća povećao interes prakse za te probleme. Autor je vršio istraživanja sa preparatom »Roche 202« (proizvod tvrtke Hoffman — La Roche u Baselu), koji sadrži jednu tvar srodnu hetero-auksinu, sa ciljem da ustanovi, može li se močenjem sjemena u tom preparatu povoljno djelovati na klijavosti sjemena nekih četinjača, kao i na kvalitet biljaka. Primijenjena je koncentracija 1 : 500. Od svakog tretiranja i kontrole pravljeno je 4—10 paralelnih pokusa, a rezultati su statistički obrađeni, te su u članku navedene srednje vrijednosti. Dok je kod bora navedeni postupak gotovo bez izuzetka povoljno djelovao, kako na klijavost tako i na duljinu izbojaka, a pogotovo na duljinu glavnog korijena, dotle je kod ariša djelovanje bilo često neodređeno ili negativno. Kod smrče je povoljno djelovanje odrazilo ugl. samo u povećanju klijavosti. Ovi pokusi pokazuju, da sintetske tvari rasta mogu u izvjesnim slučajevima imati povoljno djelovanje, ali da razne vrste i provenijencije sjemena različito reagiraju. Već mala prekoračenja određene koncentracije djeluju nepovoljno na klijavost. Autor smatra, da nije isključeno da bi druge tvari rasta mogle imati ujednačenije djelovanje, te da bi prije općenite upotrebe tvari rasta pri uzgoju šuma još trebalo provesti daljnje pokuse sa različitim preparatima. Ing. Zlatko Gračanin Duchaufour Ph., REGENERATION DE L´EPICEA ET PEDOLOGIE (Podmlađivanje smrče i pedologija). Revue forestiere francaise, no 4, Nancy 1953. str. 257—268. Poznato je, da se sastojine smrče (Picea excelsa) većinom prilično teško pomlađuju. Smrčin se podmladak pod smrčom rijetko pojavljuje. On se naprotiv češće susreće pod različitim drugim vrstama kao na pr. pod jelom i bukvom. |