DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 66     <-- 66 -->        PDF

nja. Autor se obara na kratkovidnu ekonomsku politiku, kod koje se ogromne svote
troše na moderniziranje tvornica za preradu drveta, pilana i uređaja za transport
drveta, dok se istodobno ne čini ništa ili gotovo ništa, da se poboljša produktivna
sposobnost šuma, koja ovisi u prvom redu o stanju šumskog tla.


Obzirom na to, da financijski efekat melioracije dolazi do izražaja tek nakon
desetljeća, autor smatra, da bi se pitanje financiranja melioracija šumskih tala trebalo
riješiti putem subvencija, kao i povoljnim dugoročnim kreditima od strane države.


Ing. Zlatko Gračanin


Leibungut H.,
BEITRAG ZUR ANWENDUNG SYNTHETISCHER WUCHSSTOFFE
IM WALDBAU
(Prilog upotrebi sintetskih tvari rasta u uzgoju šuma). Separatabdr. aus der Schweiz.
Zeitschr. für Forstwesen Nr. 10/11—1950. p. 1—5.


Otkad je Fritz u Went u uspjelo 1927. godine iz vršaka koleoptila zobi izolirati
tvar, koja djeluje na rast (auksin), brojni su pokusi biljnih fiziologa i biokemičara
ukazali na djelovanje fitohormona u svim staničjima ,koja naglo rastu, kao što
su mladi izbojci, nabubreni pupovi, vršci korijenja, sjemenje koje klija i t. d.


Pravi su biljni hormoni danas još veoma skupi, te ih se stoga ne može praktički
primjeniti. No zato je sintetički heteroauksin (indolil ocatna kiselina C10H9O2N) našao
brzo mnogostranu primjenu u vrtlarstvu, a kemijska je industrija bacila na tržište
cio niz takovih preparata kao Belvitan, Hortomine, Roche 202, Callux, Herban, Transplanton,
Hormidin, Roctone, Ertragin, Agroxone, Weedone i dr. Neki od njih kao
Ertragin trebali bi biti na bazi auksina.


Mišljenja fiziologa i praktičara 0 mogućnostima njihove primjene još su podijeljena.
Dok se te razmjerno jeftine sintetske tvari u vrtlarstvu dosta upotrebljavaju
za tretiranje sjemena i sadnica, za ubrzavanje srašćivanja kod cijepljenja i dr., u
uzgoju šuma im se posvećivala manja pažnja. Tek je u novije vrijeme (1950. g.)
izvještaj Rohmedera o njegovim istraživanjima o utjecaju »Ertragina« na klijanje
sjemena i prvi razvoj nekih vrsta drveća povećao interes prakse za te probleme.


Autor je vršio istraživanja sa preparatom »Roche 202« (proizvod tvrtke Hoffman
— La Roche u Baselu), koji sadrži jednu tvar srodnu hetero-auksinu, sa ciljem
da ustanovi, može li se močenjem sjemena u tom preparatu povoljno djelovati na klijavosti
sjemena nekih četinjača, kao i na kvalitet biljaka. Primijenjena je koncentracija
1 : 500. Od svakog tretiranja i kontrole pravljeno je 4—10 paralelnih pokusa,
a rezultati su statistički obrađeni, te su u članku navedene srednje vrijednosti.


Dok je kod bora navedeni postupak gotovo bez izuzetka povoljno djelovao, kako
na klijavost tako i na duljinu izbojaka, a pogotovo na duljinu glavnog korijena, dotle
je kod ariša djelovanje bilo često neodređeno ili negativno. Kod smrče je povoljno djelovanje
odrazilo ugl. samo u povećanju klijavosti.


Ovi pokusi pokazuju, da sintetske tvari rasta mogu u izvjesnim slučajevima
imati povoljno djelovanje, ali da razne vrste i provenijencije sjemena različito reagiraju.
Već mala prekoračenja određene koncentracije djeluju nepovoljno na klijavost.


Autor smatra, da nije isključeno da bi druge tvari rasta mogle imati ujednačenije
djelovanje, te da bi prije općenite upotrebe tvari rasta pri uzgoju šuma još
trebalo provesti daljnje pokuse sa različitim preparatima.


Ing. Zlatko Gračanin


Duchaufour Ph.,


REGENERATION DE L´EPICEA ET PEDOLOGIE
(Podmlađivanje smrče i pedologija). Revue forestiere francaise, no 4, Nancy 1953.
str. 257—268.


Poznato je, da se sastojine smrče (Picea excelsa) većinom prilično teško pomlađuju.
Smrčin se podmladak pod smrčom rijetko pojavljuje. On se naprotiv češće
susreće pod različitim drugim vrstama kao na pr. pod jelom i bukvom.