DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Wraber M.: O GOZDNO GOSPODARSKEM IN KULTURNOZNANSTVENEM POMENU PRAGOZDNIH REZERVATOV Biološki vestnik I. Ljubljana 1952. Str. 38-66 U našoj zemlji posljednjih godina konačno je prodrla i ostvarena težnja, da se* pojedini ostaci prašuma i prirodnih rijetkosti putem zakonskih propisa izluče, zaštite i sačuvaju za sadašnja i buduća ljudska pokoljenja. Takva nastojanja najviše su ostvarena u Srbiji, Sloveniji i Bosni. U Hrvatskoj, nažalost, u tom pogledu je razmjerno malo učinjeno (Plitvička Jezera u šumama jele i bukve; Prašnik šuma hrasta lužnjaka, Muški Bunar-Anina koliba šuma bukve; pred Izvršnim vijećem je izlučivanje Risnjaka). Da bi i šira javnost upoznala Šumsko-gospodarsko i kulturno-znanstveno značenje prašumskih rezervata, Šumarski institut Slovenije objavio je publikaciju iz pera njegovog negdašnjeg saradnika M. Wrabera. Taj rad sadrži ova poglavlja: predhistorijske i sadašnje prašume, važnost i svrha proučavanja prašuma, prašume u Evropi, prašuma i kulturna šuma, sastav prašume po vrstama drveća, struktura prašume, podmlađivanje i stvaranje prašume, proizvodnja drvne mase u prašumi, prašume u Sloveniji (osam izlučenih objekata), fitocenološka slika jedne prašume. Na kraju dodan je opširni rezime na francuskom jeziku. Kako se iz iznesenog pregleda razabire, pisac je u sažetom obliku dao osnovne značajke za upoznavanje prašume, kao i za komparaciju sa gospodarskom šumom. Taj rad vrijedan je prilog našoj razmjerno oskudnoj literaturi o prašumama. šafar J. Wraber M.: PRIRODNOGOSPODARSKI TEMELJI RAZMEJEVANJA GOZDNIH IN KMETIJSKIH ZEMLJIŠČ Nova proizvodnja 1/1953. Str. 30-49 Gozdarski institut Slovenije objavio je pred kratko vrijeme rad svoga biv. saradnika Wrabera o prirodno-privrednim temeljima za razgraničavanje šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Na temelju opće analize i analize stanja u Sloveniji pisac iznosi smjernice za rješavanje naslovnog problema. U uvodnom poglavlju iznesena je značajna činjenica, da u Sloveniji na jednog stanovnika otpada 1,43 ha zemlje, a od toga 0,20 ha obradive (prosjek za Jugoslaviju 0,52 ha; za sve zemlje 0,75 ha). Poljoprivreda (napose paša) i šumarstvo ekstenzivno iskorišćavaju raspoloživo zemljište, pa navedeni brojčani odnosi još više potenciraju značenje tretiranog problema. U drugom poglavlju (načelni nazori i kritički pogledi) autor ulazi u problem kategorizacije zemljišta: odvajanje ili povezivanje šumskog i pašnjačkog zemljišta, uloga šume prema poljoprivrednom zemljištu, pitanje apsolutnog i relativnog šumskog zemljišta, iskorišćavanje i zaštita proizvodne snage tla. Iznoseći u trećem poglavlju smjernice i upute za kategorizaciju zemljišta, pisac navodi geomorfološke, pedološke, hidrološke i fitosociološke te ekonomsko-socijalne kriterije. Publikacija na kraju sadrži rezime na našem, engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izneseni problem nije nov, zapravo on je vrlo star, ali je neprestano vrlo akutan i za rješavanje vrlo složen te bez radikalnog zahvatanja ne će se moći nikada u terenu riješiti. Ovim radom Wrabera dobio se dobar uvid u mnoštvo faktora, koji uvjetuju rješavanje toga kompleksnog problema ne samo za Sloveniju nego i za područje čitave naše države. Taj rad služi kao jedan od teoretskih temelja za kategoriziranje zemljišta. Ali tko će i kada će se taj problem radikalno i k tome sistematski i stvarnorješavati u terenu? Šafar J. 358 |