DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Međutim u Dalmaciji su u području Nerežišća na Braču smolarila 1952. g. 26 smolara 23.000 stabala i proizvela samo 14.584 kg odnosno 0,58 kg/stablu ili prosječno 561 kg po smolaru, što uz cijenu 58,23 Din iznosi 32.000 dinara za sezonu od 6 mjeseci odnosno 5.300 Din po smolaru mjesečno. Iz prednjeg proizlazi da smolarski radnik u Sloveniji ima 50% veću zaradu i može da isporučuje destilaciji za skoro 50% jeftiniju smolu! Sa svim tim Slovenija i pored daleko većih areala borovih šuma od Hrvatske (cea 40.000 ha sa 4,850.000 m3: 30.000 ha sa 2,500.000 m3 (statistički podaci iz 1947. g.) proizvela je u godini 1952. samo 145 tona odnosno 7,3°/o sveukupne proizvodnje FNRJ, dok je Hrvatska isporučila 253 tone sirove smole odnosno 12,7 sveukupne proizvodnje, t. j . za 57°/o više odnosno 5,4°/o više od sveukupne proizvodnje FNRJ! Priležeći diagram, sastavljen prema podacima iznesenim u Šum. listu 1952/53 po ing. Pejovskom, nepobitan je dokaz pravom stanju stvari bez obzira na činjenicu, da bi savršenija tehnika mogla — pored specifičnih prilika svakog pojedinom radilišta u obim republikama — pridonijeti i povećanoj proizvodnji smole, a pogotovu primjena smolarenja stimulacijom. Radimir DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. Hajrudin Bujukalić: ULOGA I ZNAČAJ ŠUMA U PRIVREDI NAŠE ZEMLJE Izdaje Direkcija šuma u Banjoj Luci 1953. Str. 42 U ovoj popularno pisanoj brošuri prikazani su najprije svi proizvodi šuma, kako glavni tako i sporedni, kao i njihova upotreba u građevinarstvu, industriji i svakodnevnom životu. Zatim su prikazane indirektne koristi, koje pruža šuma kao cjelina (zaštita od bujica, regulator klime, turistički objekt). Nadalje je vrlo iskreno opisan odnos našega čovjeka prema šumi, koji se najviše očituje u veličini šumskih šteta, u uzurpacijama državnog šumskog zemljišta te u šumskim požarevima, izazvanim nepažnjom ili namjerno. Iako se ovaj dio brošure odnosi poglavito na prilike u NR Bosni i Hercegovini, ipak ima mnogo sličnosti s dnosom prema šumi i u ostalim našim republikama. Naročito je detaljno prikazano neracionalno trošenje drveta, specijalno ogrjevnog, koje se u seoskim domaćinstvima Bosne i Hercegovine upravo rasipa zbog otvorenih ognjišta i upotrebe sirovog drva. Ovaj je dio popraćen zornim slikama, koje prikazuju razliku u količini potrošnje drveta kod štednjaka i otvorenog ognjišta, te kod upotrebe sirovoga i suhoga drveta. Kad bi se umjesto otvorenih ognjišta uveli zidani ili željezni štednjaci, uštedjelo bi se u B. i H. godišnje oko 1,600.000 m3 ogrjevnog drveta! Nadalje autor preporuča, da se za ogrjev troši suho drvo, da se upotrebljavaju otpaci i pilovina, gdje je to moguće, kao i da se počne s uvođenjem loženja ugljenom, naročito lignitom, kojim Bosna obiluje. Znatno se može smanjiti i potrošnja građevnog drveta, koje se još uvijek mnogo upotrebljava za gradnju, pače i za pokrivanje seoskih kuća. Konačno autor zagovara sistematsku propagandu ne samo za štednju drvetom, već propagandu u cilju izmjene odnosa našeg čovjeka prema šumi, koji odnos treba da bude bolji. Propagandu treba početi kod omladine, da joj se ucijepi ljubav i razumijevanje za šumu, da shvati sve koristi, koje nam šuma stalno pruža, ako je pravilno tretiramo. Brošura je ilustrirana manje više uspjelim crtežima, koji popraćuju tekst. Preporuča se drugovima, naročito na terenu, jer im može dobro poslužiti kod sastava referata i propagandnih predavanja o šumarstvu. M. Š. |